Hrvatski državni arhiv (HDA) središnja je arhivska ustanova nadležna za prikupljanje informacija o arhivskom gradivu u Hrvatskoj i svijetu.
1. Matična ustanova nacionalne arhivske službe
Početci današnjeg HDA simbolički se vežu uz 1643. godinu, kada je temeljem saborske odluke izrađena posebna škrinja povlastica Kraljevine u kojoj su čuvane zemaljske isprave, povlastice i zakonske odredbe. Nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe Kraljevski zemaljski arhiv postaje pomoćni ured Zemaljske vlade, koja 1870. donosi Zakon o Zemaljskom arhivu u Zagrebu s odredbama o korištenju gradiva, čime se Arhiv otvara javnosti. Od 1962. djeluje pod nazivom Arhiv Hrvatske i širi svoju djelatnost osnivanjem Laboratorija za konzervaciju i restauraciju i Laboratorija za sigurnosno snimanje, a 1979. osnovana je i Hrvatska kinoteka kao nacionalni filmski arhiv, čime je Arhiv preuzeo i funkciju čuvanja nacionalne filmske baštine. Po osamostaljenju Republike Hrvatske postaje matična ustanova nacionalne arhivske službe i djeluje pod nazivom Hrvatski državni arhiv. Organizacijsku strukturu Arhiva danas čine čine: Odjel za zaštitu i obradu arhivskoga gradiva, Odjel za informacije i komunikaciju, Odjel za informatičke tehnologije, Odjel općih i računovodstvenih poslova, Središnji laboratorij za konzervaciju i restauraciju, Središnji fotolaboratorij, Hrvatski filmski arhiv i Depozit Zagrebačke nadbiskupije.
2. Škrinja privilegija
Sve do 17. stoljeća u Hrvatskoj se, kao i svuda u Europi, arhivska građa čuvala po crkvama i samostanima gdje su se pohranjivale važne listine i oporuke. Zemaljski protonotar, magistar Ivan Zakmardi Dijankovečki, dao je izraditi hrastovu škrinju u kojoj su se čuvale temeljne isprave hrvatske države. Bilo je to 23. prosinca 1643. Škrinja je imala zaštitnu bravu koja se otključavala s tri različita ključa. Jedan je čuvao ban, drugi podban, a treći protonotar. Tim su se redom ključevi stavljali u bravu i tek se tada mogla otvoriti. Škrinja je imala samo simbolično značenje jer se u nju mogao smjestiti tek neznatan dio isprava. Zbog toga je Hrvatski sabor za prvog zemaljskog arhivara izabrao Ladislava plemenitog Kiralyia te odredio da se škrinja privilegija, koja je od 1643. bila pohranjena u prostoriji iznad sakristije stolne crkve na Kaptolu, 1763. prenese u zemaljsku kuću na Trgu sv. Marka. Preostali spisi preneseni su 1840. u Banske dvore, gdje se od tada pa sve do preseljenja godine 1913. u novu, zajedničku zgradu sa Sveučilišnom knjižnicom, nalazio Zemaljski arhiv. Kako je pristizalo sve više građe, a Arhiv se nije imao kamo proširiti, jer je i Sveučilišna knjižnica već pretrpala svoj prostor u zgradi, Arhiv je morao potražiti slobodne prostore izvan matične zgrade. Položaj je osobito otežan kad je u sklopu Arhiva otvorena i Kinoteka Hrvatske, koja je već prikupila toliko filmske građe da je i pomoćna zgrada na Savskoj cesti postala pretijesna. Međutim, nakon preseljenja Nacionalne i sveučilišne knjižnice, HDA sada radi u povoljnijim uvjetima, okupivši sve svoje odjele u istoj zgradi.
3. Kilometri gradiva
HDA čuva više od 29.000 dužnih metara gradiva od 10. stoljeća do današnjih dana, raspoređenoga u 1850 arhivskih fondova i zbirki nastalih djelovanjem središnjih tijela državne uprave i pravosuđa, prosvjetnih, kulturnih, zdravstvenih i vojnih ustanova, kao i djelatnošću istaknutih pojedinaca i obitelji te hrvatskoga iseljeništva. Posebne cjeline čine zbirka fotografija Fototeke HDA u kojoj se nalazi više od 750.000 fotografija različitih oblika i tehnika, te Mikroteka s više od 7 milijuna snimaka dokumenata iz različitih ustanova iz Hrvatske i svijeta. Hrvatski filmski arhiv čuva nacionalnu filmsku baštinu (255 dugometražnih igranih te 2350 kratkometražnih filmova od 1904. godine do danas), zbirku stranog filma, i popratno filmsko i audiovizualno gradivo. Spisi, isprave, ugovori, zapisnici, rukopisi, matične knjige, zemljišnici, katastarske mape i upisnici, grafike, karte, planovi i drugi raznovrsni dokumenti svjedočanstvo su višestoljetne tradicije skrbi za arhivsku baštinu na današnjem području Hrvatske i nezamjenjiv izvor za proučavanje i razumijevanje nacionalne povijesti, kulture i društvenog života općenito. Knjižnica HDA koja od druge polovice 19. st. sustavno prikuplja arhivističku literaturu, povijesne izvore, službene publikacije i druge relevantne izvore sadrži više od 160.000 svezaka i jedna je od najvrjednijih specijalnih knjižnica u Hrvatskoj.
4. Najznačajnija palača hrvatske secesije, urešena djelima najuglednijih hrvatskih umjetnika
Gradnja Kraljevske sveučilišne biblioteke i Kraljevskog zemaljskog arhiva prema nacrtima prvonagrađenoga natječajnog rada arhitekta Rudolfa Lubynskog započela je 21. veljače 1911., a zgrada je na korištenje predana 29. studenoga 1913. Rudolf Lubynski bio je i jedan od najproduktivnijih zagrebačkih arhitekata. Ova danas najznačajnija palača hrvatske secesije, uspjeli spoj rane bečke secesije i moderne europske, poglavito njemačke arhitekture s početka 20. stoljeća, zamišljena je kao samostalna zgrada u perivoju, dobro uklopljena u urbanistički model Donjega grada (zagrebačka zelena potkova). Visoka polukupola nad glavnom velikom čitaonicom u središnjem dijelu palače, s četiri stupa na kojima se nalaze po četiri sove koje nose globuse, savršen su izričaj identiteta knjižnice. Pročelja s alegorijama četiri sveučilišne znanosti (filozofije, medicine, prava i teologije) Roberta Frangeša i zabat južnoga pročelja s alegorijom knjižarstva Rudolfa Valdeca skladno se uklapaju u cjelovitu i jednostavnu, a istodobno monumentalnu viziju graditeljstva. Prema ocjeni stručnjaka, današnje je sjedište Hrvatskoga državnog arhiva nadahnut i jedinstven primjer prožimanja kreativne arhitekture, dekorativne simbolike i funkcionalnosti. U nedavnoj anketi časopisa Čovjek i prostor nekoliko uvaženih arhitekata i povjesničara umjetnosti upravo je ovu zgradu proglasilo “realizacijom 20. stoljeća” u Hrvatskoj. Ona je metom stručnih obilazaka arhitekata, građevinara i povjesničara umjetnosti iz cijele Europe.
5. Prvi svjetski rat 1914.-1918. – pogled iz arhiva – pomognite sačuvati kolektivno sjećanje
Na mrežnom sjedištu HDA nalaze se stranice posvećene obilježavanju stogodišnjice Velikog rata. Cilj je ovih stranica predstaviti javnosti raznovrsno digitalizirano arhivsko gradivo o Prvom svjetskom ratu te uputiti na brojne mogućnosti istraživanja ovog povijesnog razdoblja kroz pojedinačne teme. Sadržaj stranice kontinuirano se nadopunjava, a gradivo će se pripremati i za objavu na portalu Europeana 1914-1918, Archives Portal Europe i CENDARI. U stvaranju gradiva možemo svi sudjelovati. Pisma, dnevnici, sjećanja, portreti, fotografije, dokumenti o imenovanjima, vojne knjižice, filmovi, medalje i priznanja, plakati i oglasi, vojne upute te različiti drugi papiri i predmeti koje čuvamo u svojim obiteljskim škrinjicama zacijelo mogu dati vrijedne informacije povezane s našim životom, s poviješću naše obitelji, a mogu biti bitni i za širu zajednicu, regionalnu, nacionalnu ili državnu. I kroz njih istraživači mogu spoznati mnogo toga o hrvatskoj prošlosti. “Kolektivno sjećanje odnosno pamćenje utemeljeno je i u svjedočanstvima „malih“, nepoznatih ljudi … Pomognite nam sačuvati ga”, pozivaju iz Hrvatskog državnog arhiva. Svi zainteresirani mogu se javiti e-poštom: prvisvjetskirat@arhiv.hr
Tekst se nastavlja ispod oglasa
