Petir o nepoštenoj trgovačkoj praksi: U Zakon treba dodati i prodaju po cijeni nižoj od proizvodne cijene

marijana petir
Foto: Snimka zaslona

“Kao nepoštenu trgovačku praksu treba dodati u Zakon i prodaju proizvoda po cijeni nižoj od proizvodne cijene”, upozorila je saborska zastupnica Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora u svojoj raspravi.

Zbog usklađivanja s europskom Direktivom iz područja nepoštenih trgovačkih praksi u poslovanju s hranom, predložene su izmjene i dopune Zakona o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom o čemu se danas u Hrvatskom saboru vodi rasprava. Uz terminološko usklađivanje, ovim Zakonom proširuje se i obuhvat proizvoda, pa se uz hranu i prehrambene proizvode, obuhvaćaju i primarni neprerađeni poljoprivredni proizvodi. Spuštanjem praga ukupno ostvarenog godišnjeg prihoda i primitaka na 15 milijuna kuna, proširuje se obuhvat adresata na koje se primjenjuju nepoštene trgovačke prakse, te se preciznije uređuju obveze vezane uz pisani ugovor i pravila i odgovornosti vezane uz izdavanje računa i otkupnog bloka. Proširuje se i obuhvat nepoštenih trgovačkih praksi, dopuštaju se nenajavljene kontrole i osiguravaju mehanizmi zaštite identiteta prijavitelja nepoštenih trgovačkih praksi s ciljem njihove zaštite od komercijalne ili druge vrste odmazde.

„Nepoštena trgovačka praksa rak rana je hrvatske poljoprivrede a nerijetko zbog postojanja takvih praksi, poljoprivrednici se prestaju baviti poljoprivredom a oni koji su možda razmišljali o poljoprivredi kao pozivu, odustaju od te ideje. Hrvatska je prepoznala taj problem te sam ponosna što je i na moju inicijativu došlo do stvaranja zakonodavnog okvira kojim se pokušalo nepoštenim trgovačkim praksama stati na kraj jer je potpuno jasno da je taj problem ogroman i da trgovce i otkupljivače treba zakonom obvezati na poštivanje onih slabijih u lancu opskrbe hranom a to su poljoprivrednici“, rekla je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora u svojoj raspravi.

Podsjetila je da je Hrvatska ovaj Zakon usvojila i prije donošenja europske direktive te je učinjen pomak, no i dalje postoji problem na što ukazuje i Izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja u kojem se prema malom broju prijava može iščitati strah poljoprivrednika od potencijalnog raskida ugovora od strane trgovaca ili otkupljivača u slučaju prijave nepoštenih trgovačkih praksi. Da je riječ o velikom problemu s kojim su suočene i druge države članice govori i činjenica da su pregovori na europskoj razini oko donošenja Direktive o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse i njenog obuhvata trajali gotovo 5 godina.

„Obzirom da sam bila aktivno uključena u proces donošenja Direktive kao hrvatska europarlamentarka mogu potvrditi da su pojedine interesne skupine pokušale učiniti sve da se problem nepoštenih trgovačkih praksi stavi pod tepih a direktiva ne donese“, rekla je Petir naglasivši da mi sada naš zakon usklađujemo s odredbama te direktive ali da možemo ići i šire od nje imajući na umu da ovaj Zakon ne može riješiti sve probleme poljoprivrednika. „Njime su regulirane čak 43 nepoštene trgovačke prakse što pokazuje kolika kreativnost u osmišljavanju prijevara vlada na našem tržištu no moram reći da tu nije kraj jer smatram da listu treba još dodatno proširiti i kao nepoštenu praksu dodati prodaju proizvoda po cijeni nižoj od proizvodne cijene“, rekla je Petir.

Ona je pitala kako je moguće da mlijeko kojem je primjerice proizvodna cijena jedne litre 50 eurocenti, u Hrvatskoj se prodaje već po 30 eurocenti ili pak svinjsko meso čija proizvodna cijena je 1,43 eura po kilogramu u Hrvatsku se uvozi po 80 eurocenti te prodaje po svega 2 eura dok se u državi iz koje je uvezeno prodaje po 4 eura?

Upozorila je da se slična situacija događa i sa šećerom koji dolazi na hrvatsko tržište po 50% nižoj cijeni od proizvodne a da je to slučaj i sa drugim proizvodima. „U tom smislu predlažem nadopunu zakona da se sankcioniraju dampinške i predatorske cijene kao i da se zakonom regulira da krajnja prodajna cijena poljoprivrednog proizvoda ne može biti niža od proizvodne cijene“, rekla je Marijana Petir.
Ona problem vidi i uvjetovanju nabave repromaterijala isključivo od kupca poljoprivrednog proizvoda s izlikom postizanja određene kvalitete proizvoda, a što bi se također moglo smatrati nepoštenom trgovačkom praksom. Upozorila je da uz postojeće dobrovoljne standarde kvalitete proizvoda, Republika Hrvatska može uvesti i one obvezne, koji ne narušavaju funkcioniranje unutarnjeg europskog tržišta, a koji primjeri dobre prakse se već primjenjuju u drugim državama članicama Unije.

„S takvim propisivanjem kvalitete proizvoda, pomoglo bi se domaćoj proizvodnji a eliminirao bi se jedan dio nelojalne konkurencije iz uvoza. Mišljenja sam kako je predložene nepoštene trgovačke prakse potrebno što jasnije definirati kako u budućnosti ne bi došlo do manipulacija“, rekla je Petir te kao primjer navela nepoštenu trgovačku praksu otkazivanja dobavljaču narudžbe pokvarljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u roku kraćem od 30 dana, za koju ona smatra da je potrebno jasno propisati da se radi o ukupnoj narudžbi, a ne njenom dijelu.
„Proširenje obuhvata broja nadziranih subjekata u okviru ovog Zakona je dobrodošlo, kao i preciznije propisivanje ugovornih obveza, povećanje obuhvata nepoštenih trgovačkih praksi i mogućnost nenajavljenih kontrola no to pitanje treba detaljnije regulirati kako se ne bi dogodilo da se taj članak zloupotrebljava ili da zbog nedorečenosti ta odredba bude neprovediva“, zaključila je Marijana Petir.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr