Potpredsjednik Vlade Božo Petrov u srijedu je odbacio tumačenja da Vlada predlaže trajno ukidanje prava na ured bivšem predsjedniku države Stjepanu Mesiću zbog obračuna s neistomišljenicima
“Ne bih govorio o bilo kakvom obračunu s neistomišljenicima”, rekao je Petrov novinarima na Markovu trgu, gdje se predstavlju hrvatski proizvodi zaštićeni na razini Europske unije.
Petrov tvrdi da je Vladin prijedlog u biti motiviran štednjom, te dodaje kako “iskreno ne vidi razloga zašto postoji ured bivšeg predsjednika, odnosno koji su doprinosi tog ureda Hrvatskoj”.
Prihvatljivo mu je da pravo na ured bude vremenski ograničeno, maksimalno na rok od pet godina, ne i da bude trajno. “Da postoji nešto što će trajati doživotno, mislim da Hrvatskoj to ne može koristiti, niti građani sada mogu znati što je posebno napravljeno u uredu bivšeg predsjednika, a da je vrijedilo ovih desetak godina financiranja”, izjavio je Petrov.
Ostavljanje osiguranja bivšem predsjedniku objašnjava sigurnosnim razlozima. Procjena je, kaže, da je osiguranje ipak potrebno, a hoće li se nastaviti i ubuduće ovisit će o procjeni.
Vlada će u srijedu predložiti zakonske izmjene kojima bi se bivšem predsjedniku države Stjepanu Mesiću zbog “trenutnih gospodarskih uvjeta” ukinulo trajno pravo na ured, osobnog vozača i službeno osobno vozilo, dok bi mu na teret državnog proračuna i dalje ostalo pravo na fizičku zaštitu.
Petrov je najavio da će se nastaviti rezanje sredstava političkim strankama nakon što su u prvom koraku, amandmanom na predloženi državni proračun, sredstva za stranke spustili sa 63 na 55 milijuna kuna.
“To je bio prvi korak, u drugom će se iznos za stranke spustiti na 47 milijuna kuna”, najavio je potpredsjednik Vlade dodavši kako će se to učiniti prvom prilikom, najkasnije kod kreiranja državnog proračuna za iduću godinu.
Marić: zatvaranje Mesićeva ureda nije demagogija
Ministar financija Zdravko Marić u srijedu je odbacio da je riječ o demagogiji vezano uz to da će Vlada donijeti odluku o ukidanju ureda bivšeg predsjednika Stjepana Mesića, a zadržati financiranje političkih stranaka na razini od 55 milijuna kuna, kako je i predviđeno ovogodišnjim proračunom.
“Ne. Ono što smo rekli kod predstavljanja proračuna, sigurno je da će se određene stvari po pitanju financiranja uzeti u obzir. Mislim da treba u skladu s mogućnostima i proračunskim okvirom postupati tako. I ovaj prijedlog koji ide, na tragu je toga”, kazao je Marić odgovorivši na pitanje novinara je li to što se ukida Mesićev ured a ne smanjuje razina financiranja političkih stranaka demagogija ili reforme. Marić je sudjelovao na predstavljanju zaštićenih hrvatskih autonomnih proizvoda na Markovom Trgu u Zagrebu.
Vlada u srijedu odlučuje o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti, prema kojima se bivšem predsjedniku Mesiću zbog “trenutnih gospodarskih uvjeta” ukida trajno pravo na ured, osobnog vozača i službeno osobno vozilo.
Izmjene zakona Vlada predlaže u hitnom postupku, a stupile bi na snagu 1. lipnja.
Također, Vlada će dati i mišljenje na izmjenu Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, koje su predložili zastupnici Mosta, HSLS-a, BUZ-a i nezavisna zastupnica Gordana Rusak. Izmjenom se predlaže da političke stranke umjesto 0,05 posto ukupnih proračunskih rashoda, ubuduće dobivaju 0,075 posto ostvarenih poreznih prihoda ove godine iz državnog proračuna, čime bi ove godine trebale dobiti 47,3 milijuna kuna ili gotovo 8 milijuna manje nego je predviđeno ovogodišnjim proračunom.
Vlada u mišljenju podržava da se utvrđivanje visine sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika veže uz ostvarenje poreznih prihoda iz prethodno objavljenog godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna, ali predlaže da se iznos postotka uskladi prema osiguranim sredstvima u državnom proračunu za tu namjenu.
Naime, temeljem predloženih 0,075 posto ostvarenih poreznih prihoda iz objavljenog Godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna za 2014. godinu, izračunata sredstva za financiranje političkih stranaka iznosila bi 47,3 milijuna kuna, a u državnom proračunu za 2016. godinu za ovu namjenu osigurana su sredstva u iznosu od 55 milijuna, što u odnosu na ostvarene porezne prihode iz objavljenog Godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna za 2014. godinu, predstavlja udio od 0,087 posto, navodi se u mišljenju.
Slijedom toga Vlada podržava prijedlog izmjena, ali na način da se predloženi iznos postotka od 0,075 korigira na 0,087 posto.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
