Picula i Stier: ulazak u EU je koristio Hrvatskoj, ali ga se moglo bolje iskoristiti

Europarlamentarci Tonino Picula (SDP) i Davor Ivo Stier (HDZ), koje je predsjednik Ivo Josipović danas odlikovao u prigodi prve godine članstva Hrvatske u Europskoj uniji, istaknuli su da je ulazak u Uniju koristio Hrvatskoj, ali i da ga se moglo bolje iskoristiti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Doista se radilo o posljednjoj prigodi da jedna mala zemlja samostalno, izvan nekog paketa, uđe u u EU u kojoj se o proširenju sada više gotovo ni ne govori”, izjavio je Picula novinarima u Uredu predsjednika. Naglasio je da time proteklih godinu dana članstva “dodatno dobiva na značaju” te zahvalio svima koji su Hrvatskoj omogućili ulazak u EU.

Stier smatra kako bi Hrvatska, da nije završila pregovore 2011. i ušla u Uniju lani 1. srpnja, danas bila “u goroj situaciji”. “Bili bismo sigurno u čekaonici, u tzv. zapadnom Balkanu. To je bila jedna prilika da prijeđemo iz te balkanske u srednjoeuropsku ligu”, kazao je. Ulazak u EU, smatra Stier, Hrvatska nije u potpunosti iskoristila već je bilo i promašaja. “Mislim na slučajeve Perković i Mustač, na nedostatak gospodarskih reformi. Dobro je da je ta prilika i dalje otvorena i na nama je da je iskoristimo”, ustvrdio je. I pitanje Perkovića i Mustača je uspješno riješeno zahvaljujući tome što smo članica EU, smatra Stier i dodaje kako prije ulaska u EU očito nije bilo snage ni volje da se to učini.

I Picula se slaže da se članstvo moglo i bolje iskoristiti, ali ga on ponajprije vidi kao mogućnost pritiska na sustave u Hrvatskoj da se adaptiraju na stečevinu EU. Za mene je članstvo u ovoj fazi u stvari trajan pritisak na domaće sustave da se i dalje reformiraju i da se jedna vrsta želje da se adaptiramo na najpozitivniju stečevinu EU i taj pritisak, nastave i dalje, rekao je Picula.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I Stier naglašava da Hrvatska i dalje treba nastaviti s reformama, a ponajprije izdvaja vraćanje proizvodnje u Hrvatsku. “To je ključno ako želimo otvoriti perspektivu mladim ljudima, otvoriti nova radna mjesta – moramo vratiti proizvodnju”, ističe Stier.

Članstvo u EU treba iskoristiti za gospodarske refome i vraćanje proizvodnje u Hrvatsku jer bez toga nećemo moći izaći iz krize. “A članstvo u Uniji će nam pomoći. Vidimo primjere Poljske, Češke, Slovačke, koje su sve profitirale ulaskom. Na nama je da iskoristimo tu šansu”, zaključuje Stier.

Obojica se slažu da je Hrvatska imala jedan od najtežih puteva ulaska u Uniju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Picula kaže da nitko zapravo nije imao “tako rigorozan stres-test kao Hrvatska prije ulaska”. “Čini mi se da je to bio susret dviju kriza – hrvatske koja traje već pet-šest godina, ali i krize u EU. I mislim da ni jedna država članica nije zatekla Uniju u takvom stanju i pod takvim pritiskom da se preispita i reformira kao Hrvatska”, ustvrdio je.

U budućnosti našeg članstva u EU, smatra, nije pitanje kako ćemo živjeti u EU, nego kako ćemo živjeti u Hrvatskoj kao članici EU. To je, dodaje Picula, jednostavno puno više na nama, nego do Europe, “koja je pokretna meta bila i ostala”.

“Ulazak u EU nije kraj nacionalne povijesti, mislim da neke probleme koje smo imali do ulaska u EU naši građani osjećaju i danas i osjećat će ih još neko vrijeme, ali smo u području u kojem postoje instrumentariji da se s vremenom ti problemi i otklanjaju”, zaključuje Picula.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Picula, složivši se s ocjenom da su pregovori o Poglavlju 23 bili najteži, ističe važnost hrvatskog stava da se neće na taj način ponašati kada će o članstvu pregovarati nama susjedne zemlje.

“Dobro da je Hrvatska iz toga izvukla određene pouke i mislim da je dobar posao napravljen od strane parlamenta, Vlade i predsjednika Republike s inicijativom da se Hrvatska tako neće ponašati kada o punopravnom članstvu bude pregovaralo naše neposredno susjedstvo”, rekao je.

Bivši glavni državni odvjetnik Mladen Baić, kojeg je Josipović danas također odlikovao, naglasio je kako je Hrvatska zasluženo “dobila prolaz” nakon detaljnih analiza Poglavlja 23 “Hrvatsko pravosuđe je doseglo dovoljnu razinu da može na sebe preuzeti odgovornost koje su joj Ustav i zakoni namijenili”, rekao je. Najteže je, kazao je, bilo uvjeriti europske partnere da mislimo ozbiljno i da to radimo zbog sebe, a ne zbog njih.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.