Platforma 112 od stranaka traži uvođenje građanskog odgoja: Što znamo o njima?

Platforma 112, koja okuplja 70 udruga civilnog društva, u utorak je poslala na očitovanje koalicijama i strankama “Skener 112” sa svojim zahtjevima vezanim uz uspostavu vladavine prava i održivi razvoj, a njihove su predstavnike pozvali i na javnu debatu u ponedjeljak u Zagrebu gdje će priliku za pitanja, uz civilne udruge, dobiti i građani.

Na javnu su debatu u Novinarskom domu pozvani predstavnici iz Hrvatska raste, Domoljubne koalicije, Naprijed Hrvatska, Koalicije rada i solidarnosti, Mosta, ORaH-a, Živog zida i manjine. Građani će se moći u raspravu uključiti prije i za vrijeme debate i to izravno ili putem Facebooka i Twittera.

“Nakon niza zagovaračkih i aktivističkih akcija svjedočimo da su demokracija i vladavina prava još uvijek ugrožene političkim klijentelizmom na svim razinama, nedostatkom kapaciteta i volje za političkim i društvenim dijalogom, kao i za provedbom reformi”, rekao je na konferenciji za novinare Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava. Posebno ih, kaže, brine sve češće relativiziranje antifašizma kao temeljne vrijednosti na kojoj počiva cjelokupni demokratski pluralistički poredak u Hrvatskoj, Europi i svijetu.

Stoga u svojim zahtjevima traže odbacivanje fašizma, ksenofobije, militarizma i klerikalizma, unaprjeđenje dostignutih demokratskih standarda i istinsku provedbu reformi, Hrvatsku otvorenu unutar sebe i prema svijetu, nultu toleranaciju na korupciju, klijentelizam, zakidanje građanskih i medijskih sloboda, kršenje ljudskih prava i diskriminaciju.

Sanja Sarnavka iz udruge B.a.b.e. naglasila je da su ljudska prava nešto bez čega se ne smije raditi ni jedna politika ili program te naglasila da aktivnije građanstvo Hrvatska neće dobiti bez promjene obrazovnog sustava i građanskog odgoja. Uz to, inzistirat će na kažnjavanju svih zločina u Domovinskom ratu, obeštećenju civilnih žrtava, te na socio-ekonomskoj zaštiti građana.

Benčić sklona diskriminaciji sada priča nešto drugo

U tu će svrhu, kako ističe Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije, pratiti kako su u državnom i lokalnim proračunima uključena davanja za ostvarivanje socio-ekonomskih prava građana, a u javnoj debati u Novinarskom domu pokazat će i simulacije proračuna, uz objašnjena stručnjaka s Ekonomskog fakulteta.

Već sad se može vidjeti da nije održivo istodobno smanjenje PDV-a, s jedne strane, i povećanje rashoda, s druge strane, dodaje Benčić.

Upozorila je i na najave da bi se milijarda kuna ukinula nevladinim udrugama. “Mi ćemo preživjeti jer se većinom financiramo iz EU fondova, no što će biti s ostalima?”, upitala je. Rekla je kako bi to moglo značiti propast sportskih društava, braniteljskih udruga, programa za kulturu, udruga za zaštitu osoba s invaliditetom i zaštitu djece, propast vatrogasnih društava pa i gorske službe spašavanja.

Podsjetimo, Sandra Benčić sklona je diskriminiranju. „Smatram duboko problematičnim to što je Željka Markić, kao nositeljica inicijative za referendum o braku, postala dobrodošla gošća na javnoj televiziji“ rekla je aktivistica i pravnica Centra za mirovne studije Sandra Benčić.

Nakon ove duboko problematične izjave udruga U ime obitelji podnijela je kaznenu prijavu protiv Sandre Benčić zbog javnog poticanja na nasilje i mržnju. Isto tako, pučkoj pravobraniteljici podnesena je prijava zbog poticanja na diskriminaciju. Na adresu udruge U ime obitelji stigao je odgovor pučke pravobraniteljice Lore Vidović koja je u svom obrazloženju odbacila tvrdnju kako se radi o govoru mržnje i poticanju na netrpeljivost.

Odbacivanje pravobraniteljica Vidović temelji na pravu na slobodu mišljenja i izražavanja misli, zajamčenu Ustavom RH i Konvencijom za ljudska prava. Iako u daljnjem obrazloženju svoje ocjene potvrđuje kako se Zakonom o diskriminaciji i samo poticanje na diskriminaciju smatra diskriminacijom, Vidović ne smatra kako je izjava Sandre Benčić diskriminatorna jer se oslanja na činjenicu kako su i Benčić i Markić javne osobe koje moraju biti svjesne da će zbog svog djelovanja i stavova biti podvrgnute kritici. Nekad neopravdanoj i pretjeranoj, ali ipak kritici.

GONG se može sramiti svog broja promatrača

“Želimo čvrste garancije da neće doći do erozije demokratskih standarda i ljudskih prava”, poručio je Dragan Zelić iz Gong-a te naglasio kako će od svih stranačkih lidera Platforma 112 tražiti da se o tome očituju, baš kao i o tome hoće li im reforma javne uprave biti glavni prioritet.

Na pitanje novinara o mogućem ponavljanju izbora ako nitko ne uspije sastaviti većinu, Zelić je odgovorio da treba iscrpiti sva pravna i politička sredstva za sastavljanje većine te podsjetio da mandatar ima za to 60 dana, a drugi iza njega 30 dana.

Upitani hoće li doći do smanjivanja ljudskih prava nakon izbora, Sarnavka je rekla da u Platformi o tome nemaju jednako stajalište, ali da ona u svakom slučaju strahuje od erozije ljudskih prava. Sanja Benčić smatra da je građenje imidža na podrivanju ljudskih prava, kao što to čini lider Domoljubne koalicije, “deplasirano i stvar prošlosti”, a nije zadovoljna ni s mlakom reakcijom koalicije Hrvatska raste na ‘gardu HDSSB-a’, s računicom da će im možda trebati.

Dragan Zelić je, na pitanje prati li Gong trošenje proračunskih novaca u stranačkim kampanjama, rekao da to čini Državno izborno povjerenstvo. Napomenuo je da Gong pred svake izbore dobiva dopise o zlouporabi javnih resursa, pa su tako i ove godine dobili dopis da Ministarstvo poduzetništva dijeli letke promovirajući svoje aktivnosti, baš u izbornoj kampanji.

Skraćenica naziva „GONG“ dolazi od „Građani organizirano nadziru glasanje“. Međutim, na zadnjim izborima za predsjednicu republike, GONG je imao 15 promatrača od kojega niti jednog na terenu.

Primjerice udruga „U ime obitelji“ imala je 682 promatrača.

GONG bi trebala biti neprofitna i od javnih tijela neovisna organizacija, koja djeluje bez sudjelovanja vlasti. Prema vlastitom financijskom izvješću za 2013. godinu, za plaće su potrošili 2.878.799 kn, a za ostale troškove 4.764,591, ukupno 7.643.000 kuna.

Iz Platforme 112, uz ostalo, će propitati i stajališta stranaka vezana uz prevladavanje izbjegličke krize s fokusom na politiku otvorenih granica, osiguranja sigurnog prolaza za izbjeglice i uključenost svih članica u mehanizme solidarnosti.

A što znamo o Platformi 112?

Podsjetimo, u prošloj je godini oko 36 lijevo-liberalnih udruga povezanih u Platformom 112, dobilo iz javnih izvora, dakle od novca poreznih obveznika – više od 18 milijuna kuna. Posljednjih 15 godina te udruge financirao je HDZ – kako ga ne bi napadale i SDP- kako bi im pomagali u nametanju ideologije.

Udruge okupljene u Platformi 112 i oko nje, u posljednjih deset godina uprihodile su sto dvanaest milijuna kuna (112 000 000,00 kn), od čega dvadeset dva i pol milijuna (22 500 000,00) iz državnoga proračuna.

U svakom slučaju dolazimo do računice da nas udruge civilnog društva koštaju više od Pelješkog mosta koji je od životne važnosti za jug Hrvatske, ali i teritorijalni integritet RH, ukratko to je državni interes. Jesu li tolike nevladine udruge hrvatski interes? I tko je u Hrvatskoj prava vreća bez dna?