“Državno odvjetništvo, Uskok i sudovi u svojem su radu samostalni i neovisni, lišeni bilo kakvog političkog pritiska Vlade. Postoji suradnja, ali ne i utjecaj, ne od strane Vlade. Ovdje nema privilegiranih, stranačka pripadnost ne štiti od odgovornosti, a pravni poredak se poštuje”, rekao je u utorak predsjednik Vlade Andrej Plenković koji je sudjelovao na konferenciji sudaca u sklopu posjeta predsjednika Europskog suda Hrvatskoj.
Na okruglom stolu Pravosudne konferencije, koju su organizirali Vrhovni i Ustavni sud RH, govorilo se o suradnji Suda EU-a i nacionalnih sudova. I suci nacionalnih sudova, kao i predsjednik eruopskog suda, pohvalili su suradnju i istaknuli da dijele iste zajedničke europske vrijednosti, izvještava HRT.
Plenković: Neovisnost pravosuđa pravo i povlastica
Premijer Andrej Plenković ocijenio je, sudjelujući na otvaranju pravosudne konferencije Vrhovnog i Ustavnog suda na kojoj sudjeluju i suci ostalih hrvatskih sudova i Suda EU, da su tužiteljstvo i sudovi u svojem radu lišeni bilo kakvog pritiska Vlade.
> Vrši li Plenković pritisak na sudstvo komentirajući sudske presude?
> Vidović Krišto: Političko-pravosudno-medijska klika onemogućava razvoj Hrvatske
– Želim naglasiti da je neovisnost pravosuđa pravo i povlastica, dobivena u interesu vladavine prava i da se ona mora vezati uz odgovornost i profesionalnost. U sinergiji kvalitetnih reformskih mjera i odgovornosti i profesionalnosti u okviru pravosuđa, vjerujem da leži ključ povjerenja u pravosuđe koje mora biti učinkovito, čija praksa treba biti ujednačena, a odluke zakonite i nepristrane. Državno odvjetništvo, USKOK i sudovi u svojem su radu samostalni i neovisni, lišeni bilo kakvog političkog pritiska Vlade. Postoji suradnja, ali ne i utjecaj, ne od strane Vlade. Ovdje nema privilegiranih, stranačka pripadnost ne štiti od odgovornosti, a pravni poredak se poštuje, istaknuo je Andrej Plenković u uvodnom obraćanju skupu.
Kazao je da su vrijednosti na kojima počiva Unija dio zajedničke europske pravne stečevine, presudne za osiguranje prostora slobode, sigurnosti i pravde.
– Ulaskom Hrvatske u EU 2013. godine europska pravna stečevina postala je dio našeg unutarnjeg pravnog poretka, a hrvatski su sudovi dobili dvostruku ulogu primjene i nacionalnog i europskog prava. No, toj je ulozi prethodila opsežna reforma pravosuđa, rekao je premijer Plenković.
Predsjednik Vrhovnog suda o usklađenosti nacionalne i europske sudske prakse
Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić govorio je o usklađenosti nacionalne i europske sudske prakse i standarda.
– Sada je ovo idealna prilika da se kroz primjenu istih propisa koji su bazirani na temelju EU-ova zakonodavstva, kao što je Direktiva o potrošačima, vlastitom praksom, komparacijom sa svim odlukama koje donose nacionalni sudovi 27 zemalja i s praksom Suda EU-a mi uzdignemo našu sudsku praksu i uskladimo je s onim što je standard suda unutar EU-a, rekao je.
O ulozi hrvatskog Ustavnog suda i njegovom odnosu sa Sudom EU-a govorio je predsjednik Ustavnog suda RH Miroslav Šeparović.
– Polazimo od toga da nacionalni ustavni sudovi i europski sudovi dijele zajedničke vrijednosti, pa su europske vrijednosti ujedno vrijednosti našeg ustavnog poretka. Stoga, što se tiče odnosa Suda EU-a i hrvatskog Ustavnog suda, ne bi trebalo biti nikakvih prijepora ni problema, rekao je Šeparović na okruglom stolu.
Šeparović o podjeli nadležnosti između nacionalnog Ustavnog suda i Suda EU
– Naime, kao nacionalni Ustavni sud, svjesni smo da možemo uputiti zahtjev za prethodno tumačenje prava EU-a ako autonomno procijenimo da bi nam ta vrsta podrške bila od koristi za našu odluku u postupku povodom zahtjeva, odnosno prijedloga za ocjenu ustavnosti nekog nacionalnog zakona. Na neki način to pitanje često spominje i predsjednik Koen Lenaerts koji kaže da se ne može govoriti o strogoj podjeli nadležnosti između nacionalnog ustavnog suda i Suda EU-a, tako da europsko pravo tumači isključivo Sud EU-a, a nacionalni ga sud samo primjenjuje, već da su i nacionalni sudovi kao europski sudovi pozvani tumačiti i primjenjivati europsko pravo, rekao je među ostalim čelnik Ustavnog suda.
Predsjednik Suda EU Koen Lenaerts ocijenio je da je Pravosudna konferencija u Zagrebu odlična prilika za razmjenu stajališta o pravnim pitanjima, ali i zajedničkom povjerenju koje je temelj Europske unije
Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić dao je svoje viđenje o pritiscima na suce.
– Onaj tko se ne da pritisnuti, ne može ga se pritisnuti samo tako. Prema tome, ne bih baš bio uvjeren da ti pritisci postoje. Stvar je uvijek u onom tko je na funkciji. Jednostavno, mora znati što mu je dužnost i koje su mu odgovornosti. Ako se netko ne da pritisnuti, ne možete ga pritisnuti, rekao je u izjavi za novinare.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
