Plinska kompresorska stanica u Moslavini LNG terminalu daje tržišni smisao

Foto HINA/ Tomislav PAVLEK/tp

Iako bi LNG terminal u Omišlju na Krku trebao biti zgotovljen u siječnju 2021. godine, u petak je završena ključna investicija koja će tom terminalu dati tržišni smisao.

Naime, u Velikoj Ludini u Moslavini je u rad puštena plinska kompresorka stanica (KS1) vrijedna gotovo 210 milijuna kuna. Iako je ova kompresorska stanica bitna i nevezano za LNG terminal jer će omogućiti kvalitetnije upravljanje i harmonizaciju plinskih sustava u Hrvatskoj, ona će omogućiti i dvosmjerni promet plinom između Hrvatske i Mađarske. Konkretno, to znači da će sada plin, osim što je do sada ruski plin preko Mađarske mogao biti isporučivan u Hrvatsku, sada će i plin iz Hrvatske, uglavnom se računa na LNG s Krka, moći ići prema Mađarskoj, a prema potrebi i dalje prema centralnoj i istočnoj Europi.

Kako je na samom otvaranju pojasnio Ivica Arar, predsjednik Uprave Plinacroa, u Hrvatskoj se ovakvom objektu počelo razmišljati još ranih 2000-ih. No, ulaskom u EU smo dobili vjetar u leđa jer je Unija donijela direktivu kojom traži da svi plinovodi u EU budu dvosmjerni. KS1 će omogućiti da se harmonizira hrvatski plinski sustav koji se sastoji od starijih plinovoda koji su na 50 bara tlaka i onih novijih koji su na 75 bara. Sama KS1 se sastoji od 12 nadzemnih objekata na pet hektara zemljišta. Tri kompresorske pumpe u stanici, od kojih dvije u radu te jedna rezervna, imaju maksimalni kapacitet upumpavanja 201 tisuću kubnih metara na sat (m3/h). Očekuje se da kompresori neće raditi 24 sata na dan 365 dana u godini, već prema potrebi, piše Poslovni.hr.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković, koji je na prigodnoj svečanosti pustio stanicu u rad, istaknuo je da to postrojenje, s obzirom da omogućuje dvosmjerni transport plina, daje novu, stratešku dimenziju energetske sigurnosti i sigurnosti opskrbe plinom u Hrvatskoj.

Plenković kaže i da projekt u Velikoj Ludini pokazuje da Plinacro ima stratešku ulogu te je dio nacionalne, kritične infrastrukture, a s ovim projektom i europske kritične infrastrukture. Dodaje da je investicija i u skladu s odgovarajućom regulativom EU-a, kao i ciljevima strategije energetskog razvoja Hrvatske. Plenković od Plinacroa, osim projekta Omišalj-Zlobin, očekuje ulaganja i u druge projekte koji se odnose na energetsku sigurnost, posebice u plin.

Premijer je kao pozitivan primjer tako izdvojio izgradnju novog skladišta plina u Grubišnom Polju, a kaže da se provode aktivnosti koje se tiču pronalaska novih rezervi nafte i plina, napomenuvši da su dodijeljene dozvole za istraživanje ugljikovodika u Panonskom bazenu, gdje postoji i veliki geotermalni potencijal.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić kazao je da se pitanje izgradnje kompresorske stanice u Velikoj Ludini vuklo dugi niz godina, a kako je njenim današnjim otvaranjem Hrvatska ispunila sve svoje obveze prema Europskoj uniji, u skladu s njezinim direktivama te osigurala dvosmjerni tok na obje interkonekcije koje ima.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/poslovni.hr