Ide li Plenković neuspješnim putem Vesne Pusić – na štetu birača koje bi trebao predstavljati?

Foto: Fah; fotomontaža: Narod.hr

Nakon kritika Europske komisije vezano za ekonomske pokazatelje Plenkovićeve vlade, nastavili su se i pritisci EK da se ratificra Istanbulska konvencija – na Hrvatsku, baš kao i na sve druge države EU koje ju nisu ratificirale – Mađarsku, Slovačku, Bugarsku, Litvu i dr. Ovi pritisci ne iznenađuju s obzirom na sve glasnije najave da će Poljska povući odluku o ratifikaciji nakon što se šest država EU usprotivilo poljskim ogradama i pozivanju na poljski Ustav.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon toga Andrej Plenković, predsjednik HDZ-a i hrvatske Vlade, najavio je upućivanje u proceduru ratifikaciju Istanbulske konvencije iako bi bilo i logično i demokratski da je napravio upravo suprotno – založio se da ratifikacija Istanbulske ne dođe na dnevni red za trajanja njegove Vlade.

Jer, protiv ratifikacije postoji vrlo snažna argumentacija koja je dokazala da ona ne donosi dodatnu zaštitu žrtvama nasilja, a s druge strane uvodi u obrazovni sustav rodnu ideologiju, obvezuje Hrvatsku na financiranje novcem poreznih obveznika iste one udruge koje su sa Milanovićem i Vrdoljakom dokazno kroz četiri godine Kukuriku vlasti više radile na nametanju lijevo-liberalne ideologije, nego na zaštiti žena od nasilja te ratifikacija IK Hrvatskoj nameće nadzor GREVIO komisije nad hrvatskim pravosuđem i obrazovanjem.

Zbog svega navednog protiv ratifikacije izjasnio se velik dio javnosti, između ostalih i podupiratelji i glasači HDZ-a, Znanstveno vijeće HAZU-a, Hrvatski biskupi koji su pozvali katolike u Vladi i Saboru da “ne podrže ratifikaciju”, ugledni i utjecajni profesori i intelektualci, brojne udruge civilnog društva, uključujući U ime obitelji, dugogodišnji utemeljitelji i članovi HDZ-a, kao i sve veći broj članova predsjedništva i nacionalnog vijeća HDZ-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kad se na jednu stranu stavi snažna argumentacija i sve gore navedene koji se protive ratifikaciji IK, a na drugu stranu nedostatak argumenata i SDP, HNS, Pupovca i udruge predvođene Sanjom Sarnavkom koje se zalažu za ratifikaciju – jasno je što se, prema demokratskim standardima, očekuje od predsjednika HDZ-a ili HDZ-ovog predsjednika Sabora – da ratifikaciju ne stavlja na dnevni red dokle god o tome odlučuje HDZ.

Kako je Andrej Plenković odlučio drugačije – logično se postavlja pitanje – u čijem je interesu tako odlučio?
Jasno je da uz sve gospodarske probleme, afere sa Agrokorom i ministricom Dalić, nastavak odlaska ljudi iz Hrvatske, nedostatne borbe protiv korupcije – Plenkovićevo stavljanje Istanbulske u fokus javne, parlamentarne i stranačke rasprave nije u interesu općeg dobra. A u čijem jest?

Dio odgovora na to pitanje jučer se mogao naći u konkretizaciji teze koja Plenkovića prati od kad je postavljen na čelo HDZ-a – da je njegov konačni cilj neka visoka pozicija u Europskoj komisiji. Naime, mediji su objavili da bi se Plenković već sljedeće, 2019., ako dobije podršku EPP-a mogao kandidirati za predsjednka Europske komisije, baš kao što se ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić bezuspješno kandidirala za poziciju generalne tajnice UN-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Plenković je te medijske napise demantirao riječima da je njegov posao “biti predsjednik hrvatske Vlade i raditi sve što je potrebno” da bi riješio brojne probleme koji su na dnevnom redu hrvatskog društva, a SDP-ov Joško Klisović ocijenio je u ponedjeljak da bi SDP podupro predsjednika HDZ-a Andreja Plenković za tu funkciju.

> (UŽIVO) Nakon kritika EK, Plenković najavio proceduru za ratifikaciju Istanbulske konvencije

Osobni interesi i interesi određenih lobija na štetu hrvatskih građana

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ove najave odmah podsjećaju na iskorištavanje političke pozicije za osobne ambicije koju je provela HNS-ova ministrica vanjskih poslova, Vesna Pusić kad je proizvoljno uvela Hrvatsku u jezgrenu skupinu zemalja i skupina koje promiču LGBT agendu te pobačaj kao “reproduktivno pravo”. Po svemu sudeći, to je učinila i kako bi dobila potporu određenh skupina i krugova za svoju kandidaturu za generalnu tajnicu UN-a.

U listopadu 2013., samo četiri mjeseca nakon što je više od 750.000 građana zatražilo referendum o ustavnoj zaštiti braka kao zajednice žene i muškarca, proizvoljnom odlukom HNS-ove ministrice vanjskih poslova Hrvatska je svrstana u skupinu zemalja koja vrši pritisak na druge države kako bi se širila redefinicija braka i kulturni imperijalizam.

> Hrvatska od Vesne Pusić do danas članica dvije međunarodne organizacije koje promoviraju i financiraju LGBT agendu

ILGA-ina konferencija održana je u Zagrebu (ILGA je kratica za Međunarodnu lezbijsku, gay, transseksualnu, i interseksualnu krovnu lobističku udrugu) pod visokim pokroviteljstvom tadašnjeg predsjednika Ive Josipovića, a ondašnja Kukuriku Vlada (SDP, HNS, IDS, HSU) izrazila je svoju čvrstu predanost promicanju LGBT agende.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Nadam se da će ovaj događaj ohrabriti ljude da se suprotstave diskriminaciji spram LGBT zajednice”, ustvrdila je tada Vesna Pusić. “Važno je napomenuti da kad dozvolite diskriminaciju po jednoj osnovi, otvorili ste vrata diskriminaciji kao načinu na koji društvo funkcionira.” U to je vrijeme Vesna Pusić potpuno lažno definirala “diskriminaciju“ – tumačeći da bi ustavna zaštita braka kao zajednice žene i muškarca značila da se bilo koga “diskriminira“.

> Istraživanje potvrdilo: najviše nasilja na internetu zbog fizičkog izgleda i katoličke vjere

> Nova odbijenica: Konačni krah ambicija Vesne Pusić u UN-u?

Bivša ministrica Pusić tada je još izrazila “ponos i zadovoljstvo” što je Zagreb bio domaćinom ILGA-ine konferencije. “Prava istospolnih osoba su”, rekla je, “političko pitanje, pitanje ljudskih i građanskih prava, ona su mjera zrelosti jednog društva i njegovih lidera”. Retorika današnjeg aktualnog predsjednika HDZ-a – o “novim vrijednostima” vezano za ratifikaciju Istanbulske konvencije te stalno omalovažavanje neistomišljenika tumačenjima kako nisu pročitali Konvenciju, kako ju ne razumiju ili da problem postoji samo u njihovoj percepciji – uvelike podsjeća na prezriv odnos Vesne Pusić prema neistomišljenicima i podupirateljima HDZ-a.

> Nova odbijenica: Konačni krah ambicija Vesne Pusić u UN-u?

Ambicije Vesne Pusić, unatoč svemu što je poduzimala službeno i neslužbeno, brojnim međunarodnim putovanjima koja nisu ostvarila gotovo nikakvu konkretnu gospodarsku ili političku korist za Hrvatsku, a mnogi su ih dovodili u vezu sa lobiranjem za njezinu kandidaturu u UN-u – doživjele su krah. U UN-u je osramoćena gotovo nikakvom podrškom.

Je li HDZ-ov predsjednik i premijer krenuo istim putem? Hoće li ustrajati u ratificiranju Konvencije koju je u javnoj raspravi odbilo 80 % sudionika i koja je očito štetna za Hrvatsku? I što je još važnije – hoće li mu čelni ljudi HDZ-a dopustiti da sve one građane koje bi HDZ trebao politički predstavljati po pitanju Istanbulske konvencije – ostavi bez političkih predstavnika?

> Ivan Munjin: Građani su u javnoj raspravi vrlo jasno poručili – NE ratifikaciji Istanbulske konvencije

Vesna Pusić iskoristila je svoju političku poziciju ministrice vanjskih poslova za lobiranje za svoj osobni interes – kandidiranje za mjesto generalne tajnice UN-a. Plenković, ako je odabrao isti put – da ratifikacijom Istanbulske osigura potporu EPP-a i članova Europske komisije za svoju kandidaturu za predsjednika Europske komisije – otišao je i korak dalje.

Naime, Pusić je u pokušaju ostvarivanja osobnih ambicija ipak ostala politički predstavnik birača koji su joj dali glas, a Plenković čini upravo suprotno – biračima koji su dali glas HDZ-u uskraćuje pravo da za svoj stav o rodnoj ideologiji i Istanbulskoj konvenciji – u HDZ-u imaju svog političkog predstavnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.