Do ponoći 8. prosinca objavit će se lista kandidata koji se mogu natjecati za predsjednika države

U ponoć je istekao rok za predaju kandidatura za predsjedničke izbore, koji će se održati 28. prosinca, a uz zakonom propisanih više od 10 tisuća potpisa kandidature su predala četiri kandidata.

Kandidature su Državnom izbornom povjerenstvu (DIP), uz više od 10 tisuća zakonom propisanih potpisa građana, predala četiri kandidata – kandidat Saveza za Hrvatsku Milan Kujundžić, aktualni predsjednik Ivo Josipović, kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar Kitarović i Ivan Vilibor Sinčić, kandidat Živog zida, organizacije koja se protivi nasilnim deložacijama.

Kandidature su također predali i Slobodan Midžić, Ratko Dobrović te Ivan Bavčević, no nisu ih potkrijepili potrebnim potpisima, što su uglavnom i sami priznali.

DIP će u sljedeća dva dana provjeriti pravovaljanost kandidatura, a najkasnije do ponoći 8. prosinca, kada će objaviti listu kandidata koji se mogu natjecati za predsjednika države.

Predsjednik DIP-a Branko Hrvatin kazao je da je provjera potpisa već počela, a očekuje da će lista kandidata biti objavljena u ponedjeljak. Time će i službeno započeti izborna kampanja, koja će trajati do početka izborne šutnje, do 26. prosinca u ponoć.

Milana Kujundžića podupire Savez za Hrvatsku koji čine  HDSSB, Hrvatska zora stranka naroda, HSP, A-HSS, ZZH, ABH i Obiteljska stranka.

Predsjedničkog kandidata SDP-a Ivo Josipović podupire 18 političkih stranaka: HNS, IDS, HSU, Hrvatski laburisti, Orah, itd. Od bivšeg predsjednika Stjepana Mesića, Josipović je dobio podršku na dan predaje potpisa u Hrvatski sabor.

Kandidatkinji HDZ-a Kolinda Grabar Kitarović, kao koalicijski partneri dali su podšku HSS, HSP AS, ZDS, BUZ, HRAST, HSLS, Ruža Tomašić kao europarlamentarka. Nakon što je odustao od kandidature, Anto Đapić joj je također dao podršku.

Ivan Vilibor Sinčić je kandidat Živog zida, organizacije koja se protivi nasilnim deložacijama, koji je predao 15.200 potpisa.

U predstojeće predsjedničke izbore DIP ulazi s proširenim ovlastima, nakon što je 2011. godine izmijenjen Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe.

“Prošli predsjednički izbori bili su prvi na kojima je uopće uvedena mogućnost kontrole, ali samo kao dužnost objave podataka koje su dostavili kandidati. To je bila praktično oglasna ploča, DIP nije bio dužan kontrolirati te podatke, niti je imao takve ovlasti. Sada su pravila potpuno drugačija i imamo mogućnost u realnom vremenu pratiti sve donacije koje dolaze na račune, gdje se odlijevaju, i na koje troškove”, naglasio je Hrvatin.