U Srbiji u subotu počinje popis stanovništva za koji u vodstvu hrvatske zajednice kažu da će biti presudan za budućnost zajednice, njihov položaj i snagu institucija, a u tijeku je i prikupljanje potpisa podrške elektorima za novi saziv Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV).
Najmanje 60 elektora treba prikupiti po 60 potpisa podrške kako bi se elektorska skupština koja je zakazana za 13. studenog 2022. mogla održati, čime će se omogućiti da hrvatska zajednica i iduće četiri godine ima svoju krovnu instituciju.
Jasna Vojnić, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća i kandidatkinja izborne liste “Hrvati i dalje zajedno“, pozvala je Hrvate da svojim potpisom i popisom posvjedoče pripadnost svojoj zajednici.
“Republički zavod za statistiku potvrdio je kako će se rimokatolici i katolici pak ubrajati u istu kategoriju tako da se oko toga ne trebamo brinuti. I, također, sve ukućane koji su privremeno odsutni obavezno popišite!”, pozvala je sunarodnjake podsjetivši ih na popis i potpis.
Za sada, javno prikupljanje potpisa za elektore izborne liste “Hrvati i dalje zajedno“ jedino prikuplja Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) i njihovi aktivisti po mjesnim organizacijama u Vojvodini.
DSHV početkom rujna donio je odluku da se uključi u izbore za zastupničko tijelo Hrvata u Srbiji i bude stožerna stranka izborne liste “Hrvati (i dalje) zajedno“, koja je pobijedila na prethodnim izborima za HNV.
> Zašto veleposlanik u Srbiji Hidajet Biščević stalno napada Tomislava Žigmanova?
> Žigmanov o Hrvatima koji žive u Srbiji: Strah je često jedna od sastavnica života u Srbiji
Izbori za vijeća nacionalnih manjina u Srbiji bit će održani 13. studenog po dva modela: izravnim glasovanjem i putem elektorskog sustava.
Hrvatska će manjina svoje predstavnike u tome zastupničkom tijelu od 29 članova birati putem elektorskog sustava, na tzv. elektorskoj skupštini.
HNV je zastupničko tijelo oko 57.900 Hrvata u Srbiji, u području obrazovanja, informiranja, kulture i službene uporabe materinskog jezika, i financira se uglavnom iz proračuna Republike Srbije.
Jasna Vojnić, na čelu HNV-a od 2018., peta je predsjednica HNV-a od njegova utemeljenja 2002. i prva žena na čelu te institucije manjinske samouprave Hrvata u Srbiji.
Sadašnjih 29 vijećnika iz cijele Vojvodine izabrani su s izborne liste “Hrvati zajedno“ koju je tijekom prošle kampanje predvodio Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV).
Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov nedavno je uputio kritike i na račun hrvatske diplomacije u Srbiji zamjerivši njihovim predstavnicima da nisu pokazali “nikakav interes” za izbore za najznačajniju instituciju hrvatske zajednice u Srbiji. Upozorava i da se upis u posebni birački popis hrvatske manjine dodatno otežava.
Istodobno, dio mreže aktivista koji su uspostavili VLP Biščević i @eroplesa prilježno rade na bojkotu izbora – zadaća im je da izbori ne uspiju! No neće u tome uspjeti! Ne postoji veća diskrepanca između službene politike RH i njihovih djelatnika u SRB!https://t.co/zypSafz8gk https://t.co/jsKVfiHFKW
Tekst se nastavlja ispod oglasa— Tomislav (@tomezig) September 22, 2022
Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća: “I potpis i popis”
Poziv Jasne Vojnić, predsjednice HNV-a, u nastavku prenosimo u cijelosti:
Dragi pripadnici naše zajednice koji ćete svojim potpisom i popisom to posvjedočiti,
vrijeme je izbora! Vrijeme je kada na dva načina možemo izabrati hoćemo li narednih godina biti pojedinac ili ćemo svoje talente staviti na raspolaganje zajednici koja će nam uzvratiti osjećajem pripadnosti, vlastite vrijednosti, zadovoljstva i ponosa što smo dio nje.
Svi već znate da je u tijeku prikupljanje potpisa podrške elektorima za novi saziv HNV-a. Najmanje 60 elektora treba prikupiti po 60 potpisa podrške kako bi se elektorska skupština, koja je zakazana za 13. studenoga 2022., mogla održati čime će se omogućiti da hrvatska zajednica i naredne četiri godine ima svoju krovnu instituciju. Stoga, ako još niste, požurite. Vjerujem da će HNV naredne četiri godine vaš potpis utrostručiti i osiguravanjem udžbenika, prijevoza djece, poticajima u gospodarstvu, podrškom udrugama, kapitalnim projektima… i sve čemu ste već bili svjedocima u prethodnom periodu.
> Žigmanov o izborima u Srbiji, Šešeljevim prijetnjama, napadima veleposlanika Biščevića
Druga mogućnost izbora jest kada nam popisivač, počevši od 1. listopada, dođe u kuću u okviru popisa stanovništva cjelokupne Republike Srbije. U kampanji smo već više puta čuli: nacionalnost – Hrvat/ica, jezik – hrvatski, vjeroispovijest – rimokatolik. Svi mi Bunjevci, Šokci i Srijemci taj dan ćemo biti dio velikog korpusa hrvatskog naroda kojem pripadamo kako bismo i narednih deset godina mogli nastaviti čuvati i naš jezik i običaje, tradiciju i još više pripadnost bunjevačkom, šokačkom rodu, srijemskom, banatskom, beogradskom, niškom… teritoriju i državi Srbiji. Republički zavod za statistiku potvrdio je kako će se rimokatolici i katolici pak ubrajati u istu kategoriju tako da se oko toga ne trebamo brinuti. I, također, sve ukućane koji su privremeno odsutni obavezno popišite!
Dakle, i potpis i popis. Ne iz razloga što ćemo narednih godina imati koristi od tog papira, nego zato jer on odgovara istini, našem dostojanstvu i blagu koje nam je povjereno. Sretno, i širimo istinu o popisu i potpisu dalje, jer samo tako će nam narednih godina naša grana obilno roditi…”, zaključuje se u pozivu.
Žigmanov: “Naše je pravo izjasniti se Hrvatima, da nam je hrvatski materinski jezik i da smo rimokatolici”
“Na popisu stanovništva naše je pravo izjasniti se Hrvatima, da nam je hrvatski materinski jezik i da smo rimokatolici”, izjavio je ranije glavni predstavnik vojvođanskih Hrvata Žigmanov u povodu popisa stanovništva.
> Žigmanov o popisu stanovništva u Srbiji: ‘Mnogi Hrvati prikrivaju svoje podrijetlo zbog situacije u zemlji’
> Srijemski biskupi uoči popisa stanovništva u Srbiji: Izjasnimo se o vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti
Hrvatima – katolicima u Vojvodini obratili su se srijemski biskupi Đuro Gašparović i Fabijan Svalina istaknuvši važnost očitovanja nacionalne i vjerske pripadnosti.
Na popisu 2011. u Srbiji se 57.900 građana izjasnilo Hrvatima, što je 12.000 manje nego deset godina ranije.
Po još uvijek važećim podatcima Srbija ima oko 7.200.000 stanovnika. Udio Hrvata je 0,81 posto.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
