Ministarstvo obrane RH prije nekoliko dana za Narod.hr potvrdilo je namjeru uvođenja kraće vojne obuke, nakon što je predsjednik Vlade Andrej Plenković spomenuo mogućnost vojnog tečaja.
Vojni rok predstavlja sustavno osposobljavanje građana za obranu zemlje i ujedno omogućuje stalni obrambeni kapacitet.
Hrvatska je, slijedeći trendove u Europi, krajem 2007. prestala pozivati novake na služenje vojnog roka, a nekoliko mjeseci kasnije suspendirala obvezu njegova služenja.
Plenković: Predvidjeli smo globalnu sigurnosnu situaciju
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u srijedu je rekao da je Hrvatska vlada predvidjela globalnu sigurnosnu situaciju koja uključuje i prijetnje Europi i hrvatskom susjedstvu. Stoga Hrvatska jača vojsku i policiju, rekao je Plenković. Stoga je, valja pretpostaviti, izrekao i najavu vojnog tečaja, koja bi se uskoro mogla ostvariti u obliku kraće vojne obuke.
>Dok svi razmatraju vraćanje vojnog roka, Plenković bi uveo – vojni tečaj
Postoje dva glagola u hrvatskome jeziku koja, češće nego bilo koji drugi, izazivaju zbunjenost jer ih govornici zamijene ili ih pak slušatelji pomiješaju iz akustičkih razloga. To su glagoli “predvidjeti” i “previdjeti”.
Svi znaju značenje i jednog i drugog glagola, pa ga nije potrebno objašnjavati, no kontekst razgovora često je takav da ih je lako zamijeniti.
Plenković je zasigurno bio svjestan onoga što govori i namjerno je rekao da je Hrvatska predvidjela globalnu sigurnosnu situaciju. No, prema onome što su političari govorili prije petnaestak godina, pa i kasnije, stječe se dojam da ju je previdjela.
Vojni rok svojedobno ukinut zbog sigurnosne situacije
I ne samo Hrvatska. U Europi je tada bio trend ukidati ročnu vojsku, pa kud svi Europljani tud i mala Hrvatska. Većina europskih država tada nije predvidjela zaoštravanje sigurnosnog stanja. Previdjela je tu mogućnost. Barem službeno, jer se malo temeljitijom analizom moglo predvidjeti kako će se prilike razvijati.
Dok je u Europi vladao trend slabljenja sigurnosnih potencijala, u Rusiji je on bio suprotan, Moskva se sustavno naoružavala.
>MORH potvrdio: Radimo na konceptu kraće vojne obuke
Dok je Zapad razmišljao kako bi pola Azije uključio u EU i NATO, Rusija je temeljito utvrđivala svoje dugoročne strateške ciljeve, koji su uglavnom suprotni zapadnima. O Kini, Kavkazu i Bliskom istoku da i ne govorimo.
Hrvatska je, kao i cijeli Zapad, ignorirala sigurnosne prijetnje
Hrvatska je, slijedeći trendove svojih zapadnih saveznika, sve te prijetnje previdjela, ili bolje rečeno ignorirala.
Hrvatski je Sabor, za vrijeme mandata predsjednika Vlade Ive Sanadera, 5. listopada 2007. donio odluku o nepozivanju novaka na služenje vojnog roka. Od 1. siječnja 2008. vojni je rok ukinut.
Ta je odluka nazvana suspenzijom vojnog roka kako bi ju se, zlu ne trebalo, jednoga dana moglo povući.
Međutim, izjave nadležnih političara tada i kasnijih godina, upućivale su na to da oni i ne pomišljaju na ponovno uvođenje vojnog roka.
>Zašto Hrvatska nema obvezni vojni rok i tko ga je ‘zamrznuo’
Govorili su kako sigurnosna situacija ne opravdava vojni rok, kako su ročnici preskupi i kako je Hrvatskoj dovoljna mala profesionalna vojska.
Hrvatska je 2016. godine imala 17.000 profesionalnih vojnika, a namjera je bila da se i njihov broj postupno smanjuje, kratkoročno na 15.000.
Kotromanović i Krstičević kategorički odbijali vojni rok
“Obvezan vojni rok koštao bi od 300 do 500 milijuna kuna, a mi taj novac jednostavno nemamo”, govorio je svojedobno SDP-ov ministar obrane Ante Kotromanović.
Njegov nasljednik, HDZ-ov ministar obrane Damir Krstičević, još je 2017. kategorički isključio ponovno uvođenje vojnog roka.
“Više ne postoji namjera uvođenja vojnog roka”, rekao je, unatoč tome što su i bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović pa i neki utjecajni HDZ-ovci razmatrali tu opciju.
A onda je Rusija napala Ukrajinu i stvari su se stubokom promijenile. Europljani su previdjeli tu mogućnost, a kad su uvidjeli da sigurnosne prilike nisu onakve kakvima su ih predstavljali, počeli su razmišljati o obrani.
Sada se svi žale na kronične manjke u vojnim proračunima, a jedan belgijski general nedavno je čak izjavio da bi u slučaju napada začas ponestalo čak i strjeljiva.
Većina ukinula, sad većina opet razmišlja o uvođenju
Vojni je rok ukinut u većini europskih zemalja, pa nije ni čudo što je to učinila i Hrvatska, koja uredno prati sve trendove.
>Hoće li se u Europu vratiti obvezan vojni rok? Neke države su ga već vratile, a neke još razmišljaju
Vojna obveza vrijedi još samo u Danskoj, Švedskoj, Estoniji, Finskoj, Cipru, Grčkoj, Austriji i Švicarskoj. U Danskoj obveza nastaje u slučaju da se za službu u vojsci ne navi dovoljan broj dragovoljaca.
Među prvima je vojni rok ukinula Velika Britanija, 1963., a Belgija je slijedila 1992. Francuska je ročnu vojsku ukinula 1997., a onda je to postao trend.
Među prvim europskim zemljama koje su ponovno uvele vojni rok bila je Ukrajina. Bilo je to 2014., nakon ruske aneksije Krima. Slijedile su i neke članice Europske unije, ponajprije one koje su najbliže Rusiji.
One dalje zapadno među rijetkima su koje o tome ne razmišljaju. U većini drugih zemalja vrše se ozbiljne pripreme za uvođenje neke vrste vojnog roka.
Je li Hrvatska zaista predvidjela sigurnosne okolnosti?
U Hrvatskoj se, čini se, ta mogućnost unatoč povremenom kategoričnom odbijanju ipak držala u ladici.
Branko Bačić, svojedobni predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a u Saboru, prije dvije godine potvrdio je da se ozbiljno razgovara o ponovnom uvođenju obveznog služenja vojnog roka.
“Mislim da je to jedna od ozbiljnih opcija, o daljnjem statusu u smislu izgradnje vlastite vojske”, rekao je tada Bačić.
Podsjetio je da se već ranije govorilo o uvođenju kratkoročnog obveznog vojnog roka od sedam – osam tjedana osnovne obuke.
Ukratko, ma koliko su dužnosnici svojedobno nastojali biti uvjerljivi u odbacivanju mogućnosti ročne vojske, sada mogu reći da su predvidjeli promjenu sigurnosnog stanja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
