Krstičević je 15. ministar koji je napustio Plenkovićevu Vladu

Foto: Fah

Ministar obrane Damir Krstičević podnio je ostavku nakon pada vojnog zrakoplova u kojemu su poginula dva pripadnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva kod mjesta Biljane Donje pokraj Zadra.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U padu školskog aviona ZLIN poginuli su pripadnici Hrvatske vojske, natporučnik Marko Novković i poručnik Luka Jagatić.

Predsjednik Vlade je prihvatio ostavku ministra obrane Damira Krstičevića, tako je Krstičević 15. ministar koji napušta Vladu Andreja Plenkovića u nešto više od 43 mjeseca njegova mandata.

Krstičević više puta najavljivao svoj odlazak

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane najavljivao je svoju ostavku i ranije, a o njegovoj ostavci za vrijeme trajanja ministarskog mandata spekuliralo se u dva navrata.

Krstičević je sredinom srpnja 2017. godine, u jeku šumskih požara u Dalmaciji, najavljivao svoju ostavku nakon kritika tadašnje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da je vojska trebala ranije reagirati na požare otvorenog tipa zbog kojih su evakuirani dijelovi Splita.

”Dajem ostavku na mjesto ministra obrane. Više nisam ministar obrane. Tako je to. Ne moram ja biti ministar”, izjavio je 18. srpnja 2017. Krstičević. Na upit je li o svojoj ostavci obavijestio premijera Andreja Plenkovića i predsjednicu, Krstičević je poručio da ”on sam donosi svoje odluke”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Premijer Plenković je odbio tadašnju Krstičevićevu ostavku čestitavši mu na liderskom poslu koji je pokazao u borbi protiv požara. Ministrovu ostavku odbila je i predsjednica poručivši da je Krstičević sjajan ministar.

O Krstičevićevoj ostavci spekuliralo se u siječnju ove godine nakon što je u imovinskoj kartici naveo da njegova vikendica pokraj Šibenika vrijedi dvaput manje nego kad ju je kupio. Plenković je tada novinarima rekao da Krstičević nije ponudio ostavku te da je vrlo emotivan i pogođen napisima.

Krstičevićeva ostavka bila je predmet spekuliranja i krajem siječnja kada se u Zlarinskom kanalu srušio helikopter Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, pri čemu su poginula dva pilota.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Četrnaesta Vlada na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem kojoj je mandat započeo 19. listopada 2016., nakon ovog razrješenja ostaje bez svog 15. ministra.

Tko je dio Vlade od početka mandata?

Od originalnog postava Vlade, uz premijera Plenkovića danas su ostali potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, ministar financija Zdravko Marić, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, ministar turizma Gari Cappelli i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić koji je prvotno bio ministar rada i mirovinskog sustava.

Najprije odlaze Mostovi ministri – Orepić, Dobrović, Šprlje, Kovačić

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najprije su iz Vlade krajem travnja 2017. razriješeni Mostovi ministri, s kojim je HDZ ostvario parlamentarnu većinu nakon izbora 2016. godine. Nakon što su glasali protiv toga da se odbije oporbeni prijedlog o izglasavanju nepovjerenja ministru Zdravku Mariću, Plenković im je pripremio razrješenje. Iz Vlade tada odlaze Mostov ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, zaštite okoliša Slaven Dobrović i pravosuđa Ante Šprlje. Ministar uprave Ivan Kovačić sjednici Vlade nije nazočio nego ga je nekoliko dana kasnije Plenković razriješio na njegov zahtjev.

Stier odlazi nakon formiranja koalicije s HNS-om

Nakon Mosta, HDZ-ov koalicijski partner postaje stranka s 2 posto podrške birača – HNS te sredinom 2017. godine dolazi do promjena u sedam ministarstava. Razočaran odlukom o formiranju nove parlamentarne većine s HNS-om, ostavku daje ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier, a na njegovo mjesto dolazi Marija Pejčinović Burić.

HNS u Banske dvore dovodi dva ministra. Na mjesto potpredsjednika Vlade i ministra graditeljstva dolazi Predrag Štromar, a Blaženka Divjak postaje ministrica znanosti i obrazovanja umjesto Pave Barišića koji je bio lažno optužen za plagiranje doktorskog rada. Da Pavo Barišić nije plagirao svoj doktorski rad dokazano je početkom ožujka 2017., kada je Sveučilište u Augsburgu, na kojem je doktorirao, u potpunosti odbacilo te optužbe.

> Sveučilište u Augsburgu: ‘Pavo Barišić nije samoga sebe plagirao’ – hoće li se HNS ispričati?

> Dr. Pavo Barišić za Narod.hr: ‘Sada je bjelodano čija je znanstvenička vjerodostojnost došla u pitanje i kakve su nakane bile u pozadini’

> Pavo Barišić podnio tužbu za klevetu protiv Jure Zovka

> Plenkovićeva 2017. godina- sjećate li se nezapamćenih „preslagivanja“ unutar Sabora?

Zbog slučaja Borg ostavku daje Martina Dalić, a umjesto nje na čelo Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta dolazi Darko Horvat.

Iz Vlade je otišla i Marija Pejčinović Burić, zbog bolje pozicije – glavne tajnice Vijeća Europe. Umjesto Pejčinović-Burić za ministra vanjskih poslova imenovan je Gordan Grlić-Radman.

Vladu su napustili Kuščević, Tolušić, Žalac, Murganić…

Godinu iza nas obilježile su smjene petero ministara i rekonstrukcija Vlade. Lovru Kuščevića, Gorana Marića, Tomislava Tolušića, Gabrijelu Žalac i Nadu Murganić zamijenili su novi ministri, nakon otkrića afera.

Bivši ministar Kuščević na meti USKOK-ovih izvida našao se zbog sumnje u nezakonitost prenamjene poljoprivrednog zemljišta. Nakon što je premijer Andrej Plenković mjesecima branio Lovru Kuščevića, on je sam podnio ostavku.

Kod Gabriele Žalac provjeravalo se je li bilo protuzakonitog pogodovanja Josipu Stojanoviću, vlasniku tvrtke Jolly, a izvidi kod Tomislava Tolušića vezani su za prijavu manje kvadrature kuće u Virovitici u imovinskoj kartici. USKOK provodi i izvide vezane uz poslove i imovinu bivšeg ministra Gorana Marića te s njim povezanih osoba.

> Čudesno povećanje vrijednosti: Kuščević kupio pašnjake za 60.000 kuna, a prodao ih za 1,4 milijuna kuna

>Istražitelji zainteresirani za Kuščevićevu imovinu: Ovo je 8 pitanja na kojih treba odgovoriti

> Pogledajte Kuščevićevu kuću koju iznajmljuje turistima, a 11 godina je nije upisao u katastar

> (VIDEO) Ministar Tolušić prijavio 10 puta veću površinu kuće s okućnicom nego prije: ‘Nepreciznosti su sada ispravljene’

> USKOK istražuje slučaj luksuznog Mercedesa iz dvorišta ministrice Žalac

Razlozi za smjenu ministrice Gabrijele Žalac, među ostalim, leže u njezinoj „aferi s luksuznim autom“, poslovnim odnosima s Josipom Stojanovićem Jollyem te prometnoj nesreći koju je prouzročila vozeći bez valjane vozačke dozvole.

Tolušićevu smjenu oporba je tražila zbog nekretninskih afera i stambenoga objekta većeg od sto četvornih metara za kojeg je, po izbijanju afere, objašnjavao da je “roštiljarnica”, iako je objekt opremljen klima-uređajem, roletama i staklenim stijenama, dok je kuću u Virovitici, u kojoj živi, u imovinskoj kartici prijavio s upola manjom kvadraturom.

Nada Murganić nije otišla zbog korupcije, no u mandatu su joj se dogodile tragedije za koje je snosila političku odgovornost. Najprije je otac na Pagu niz balkon bacio svoje četvero male djece, a malo nakon toga u Đakovu je rastrojeni štićenik ubio socijalnu radnicu i teško ranio njezinog kolegu koji je poslije i umro. Zbog te situacije, organiziran je i prosvjed socijalnih radnika koji su se žalili na teške uvjete rada.

Goran Marić, koji je u Vladu premijera Plenkovića prvo ušao kao ministar bez portfelja, da bi kasnije bio imenovan za ministra državne imovine, ostavku je također podnio osobno zbog navodnih imovinskih afera.

Nakon odlaska iz Vlade bivši ministri Goran Marić, Tomislav Tolušić i Lovro Kuščević aktivirali su svoje saborske mandate.

Ministricu Gabrijelu Žalac zamijenio je Marko Pavić. Marka Pavića u Ministarstvu rada zamijenio je Josip Alardović, dotadašnji šef HZMO-a.

Umjesto Tomislava Tolušića ministrica poljoprivrede postala je Marija Vučković, njegova državna tajnica, a u fotelju ministrice demografije Nade Murganić sjela je Vesna Bedeković. Ministra Gorana Marića koji je podnio nepozivu ostavku zamijenio je Mario Banožić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.