Prije 100 godina osnovana KPJ čiji je režim odgovoran za smrt više od 570 tisuća ljudi

Foto: javno vlasništvo, commons.wikimedia.org; fotomontaža: narod.hr

Zloglasna komunistička partija Jugoslavije, koja je u razdoblju 1945.-1990., kao jedina dopuštena stranka, ostvarivala apsolutnu vlast nad stanovnicima bivše države, osnovana je na današnji dan 1919. godine, još u doba Kraljevine Jugoslavije. Formirana je na kongresu održanom u Beogradu od 20. do 23. travnja 1919. godine pod imenom Socijalistička radnička partija.

Uključivanje komunista u rat nakon što je prekršen dogovor s Hitlerovom Njemačkom

KPJ izašla je na prve izbore u Kraljevini SHS/Kraljevini Jugoslaviji, one za Ustavotvornu skupšitnu 1920., na kojima je osvojila 12,4 posto glasova. Nedugo nakon toga, odredbom kralja Petra Karađorđevića, koji donosi akt „Obznana“, Komunistička partija biva zabranjena. Od tada pa do raspada prve Jugoslavije, ona djeluje ilegalno.

U Drugom svjetskom ratu, nakon napada Njemačke na SSSR, čime je prekršen sporazum Hitlerove Njemačke i Staljinovog sovjetskog saveza o međusobnom nenapadanju, KPJ se, s predsjednikom J. B. Titom, stavlja na čelo partizanskog pokreta te postupno eliminira sve druge nekomunističke elemente. Podršku Titovim partizanima pružila je Velika Britanija, u kojoj su se, u izbjeglištvu, nalazili pripadnici jugoslavenske vlade prve Jugoslavije. Nakon rata komunisti se, počevši od pokolja na Bleiburgu, krvavo obračunavaju s pobijeđenom vojskom, civilima i svima koji su iz bilo kojeg razloga mogli smetati novoutemeljenoj vlasti. Do danas još uvijek nisu otkrivene sve masovne grobnice žrtava partizanskih pokolja diljem Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine…

Bleiburg- Titova zapovijed glasila je: „Pobiti!“

Nakon II. svjetskog rata KPJ postupno preuzima potpunu vlast

Posredstvom Velike Britanije, u novoj Jugoslaviji, uspostavljenoj nakon rata, trebao je biti ostvaren kontinuitet vlasti s prvom Jugoslavijom, tj. sa jugoslavenskom vladom u izbjeglištvu.

Potresno svjedočanstvo preživjelog s Bleiburga: “Kada danas dođem na Bleiburg, vidim pred sobom one koji su pobijeni nedužni”

Tako dolazi do sporazuma između Tita koji je bio na čelu komunističkog pokreta, i Ivana Šubašića, nekadašnjeg bana Banovnine Hrvatske, kao predstavnika jugoslavenske izbjegličke vlade. Sporazumom je dogovoreno da će novu vlast, uz komuniste, sačinjavati i predstavnici ostalih stranaka iz izbjegličke vlade, pa je tako i sam Šubašić 1945., za kratko vrijeme, bio ministar vanjskih poslova druge Jugoslavije. No, i tu su prepreku komunisti ubrzo eliminirali te nakon dvije godine uspostavili svoju apsolutnu vlast.

Režim KPJ odgovoran za smrt više od 750 tisuća ljudi

Godine 1948. KPJ raskida suradnju sa Staljinom te Jugoslavija biva izbačena iz Informbiroa. Nastupaju žestoki progoni Staljinovih pristaša.

Zašto je i komunističkom diktatoru i bravaru Titu dodijeljen počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu?

Čitavo vrijeme 1945. do 1990. komunistička partija na čelu s Titom kontrolirala je cjelokupni politički, kulturni i društveni život u Jugoslaviji, krvavo se obračunavajući sa svim protivnicima režima.

Svjetski izvori navode da je Titov režim odgovoran za smrt više od 570 tisuća ljudi. Zbog toga je s razlogom došao na ljestvicu najvećih zločinaca 20. stoljeća.

Režim KPJ-a pamti se po posljeratnim zločinima – Bleiburgu, Hudoj jami i križnim putevima, pamti se po koncetracijskim logorima poput Golog otoka, po progonima i zatvaranjima političkih protivnika, po progonu Katoličke crkve, po progonima i ubojstvima hrvatskih emigranata.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 20, 50 ili 100 kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr