Od izbijanja afrička svinjske kuge u Hrvatskoj prošlo je pet mjeseci, u međuvremenu je usmrćeno oko 35.000 svinja, a svinjogojci su izišli na ulice jer se unatoč isplaćenoj naknadi ne nazire kraj njihovim brigama.
Afrička svinjska kuga pojavila se u Hrvatskoj sredinom lipnja, a nije utvrđeno odakle je stigla, pretpostavlja se iz BiH. Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Mladen Pavić izjavio je krajem srpnja da je uzrok širenja nedvojbeno ljudski faktor.
Od izbijanja afričke svinjske kuge do početka ovoga tjedna usmrćeno je oko 35.000 svinja na oko 1.100 gospodarstava.
Dosad usmrćeno tri posto svinja
S obzirom da se u Stočnom registru u Hrvatskoj godišnje evidentira oko milijun svinja na više od 80.000 gospodarstava, procjenjuje se da je od ukupnog broja do sada eutanazirano oko 3 posto svinja.
>Vučković se pravdala i najavila sastanak sa svinjogojcima u najkraćem mogućem roku
Vlada je do sada za naknade svinjogojcima zbog afričke svinjske kuge namijenila iznos od 30 milijuna eura.
Afrička svinjska kuga (ASK) poznata je i pod nazivom “Pestis Africana Suum” ili “Montgomeryjeva bolest”. Riječ je o virusnoj infekciji životinja za koju nema lijeka, a u pravilu dovodi do smrti zaražene životinje. Vrlo je slična klasičnoj svinjskoj kugi, ali ima druge uzročnike.
Glede općeg zdravstvenog stanja, valja napomenuti da afrička svinjska kuga ni na koji način nije opasna za ljude, ali je među životinjama vrlo zarazna.
Što je afrička svinjska kuga?
Uzročnik bolesti je DNA virus s ovojnicom, a širi se putem tjelesnih izlučevina. Najčešći prijenosnici bolesti su divlje svinje, kod kojih za razliku od pitomih svinja u pravilu nije smrtonosna, a zarazu prenose i krpelji kao i dodir sa zaraženim površinama, predmetima i hranom.
Ljudi ne obolijevaju od afričke svinjske kuge. Bolest se ne može prenijeti na ljude niti kontaktom sa svinjama niti konzumiranjem proizvoda od svinjskog mesa.
>Afrička svinjska kuga stigla u Hrvatsku: Prijeti nam nestašica svinjetine
Virus se nalazi u nusproizvodima klanja, krvi, mesu i proizvodima od mesa, te okolišu gdje je životinja boravila i aktivan je i nakon 3-6 mjeseci.
Kao što joj i ime govori, afrička svinjska kuga potječe iz Afrike, u prošlosti je registrirana i u dijelovima jugozapadne Europe te u Aziji i na drugim kontinentima, a u međuvremenu se proširila i na istok Europe.
U EU bolest prvi put zabilježena prije jedanaest godina
U Europskoj uniji bolest se prvi put pojavila 2014. godine i u međuvremenu se proširila na veći broj država članica. Do lipnja ove godine u EU je prijavljeno 255 žarišta afričke svinjske kuge u domaćih svinja.
U Njemačkoj je zabilježen jedan slučaj, u Grčkoj i Italiji po tri, u Moldaviji 15, u Poljskoj 5, u Rumunjskoj 94, Srbiji 131 i Ukrajini tri.
Broj zabilježenih slučajeva bolesti kod divljih svinja u Europi popeo se na čak 4.802. U Bugarskoj je zabilježeno 120 slučajeva zaraze divljih svinja, u Češkoj 38, Estoniji 22, Njemačkoj 683, Grčkoj 2, Mađarskoj 303, Italiji 586, Latviji 174, Litvi 186, Moldaviji 6, Sjevernoj Makedoniji 14, Poljskoj 1.823, Rumunjskoj 212, Srbiji 180, Slovačkoj 448 i Ukrajini 5 slučajeva.
U BiH, odakle se pretpostavlja da je bolest stigla u Hrvatsku, potvrđen je jedan slučaj kod domaće svinje.
ASK je proteklih godina potvrđena među divljim svinjama u Belgiji i Češkoj, ali je uspješno iskorijenjena te se bolest nije proširila na veće područje niti u populaciju domaćih svinja, ali se u Češkoj ponovno pojavila krajem prošle godine među divljim svinjama.
U Hrvatskoj do ove godine nije bilo afričke svinjske kuge
U Hrvatskoj je afrička svinjska kuga prvi put otkrivena u lipnju ove godine kod divljih svinja, a nedugo nakon toga potvrđena je i na dvjema uginulim domaćim svinjama u dva gospodarstva u Posavskim Podgajcima u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
>Penava: Nakon dvije elementarne nepogode i afričke svinjske kuge, Slavonija je na koljenima
U međuvremenu, bolest se pojavila i u Brodsko-posavskoj i Osječko-baranjskoj županiji.
Zaraza je utvrđena i u nekim drugim dijelovima Hrvatske.
Bolest nije opasna za ljude, ali njezino nekontrolirano širenje i nemogućnost liječenja zaraženih životinja prijeti smanjenju svinjske populacije.
Bolest nije opasna za ljude, ali izaziva gospodarske nevolje
Prema navodima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), iako je virus potpuno bezopasan za ljude, on je u brojnim zemljama uzrokovao znatne društveno-gospodarske probleme.
Područja pogođena afričkom svinjskom kugom bilježe osjetne financijske gubitke zbog gubitka životinja, ograničenja u pogledu izvoza životinja i mesa, te troškova koje donose mjere za suzbijanje bolesti.
Bolest je jako teško iskorijeniti, a borba s bolešću može potrajati godinama.
Stoga su nadležne vlasti zaključile da je jedina učinkovita mjera usmrćivanje zaraženih životinja i onih kod kojih postoji sumnja na zarazu, kao i proglašenje svojevrsne karantene u područjima gdje se ona pojavila.
Svinjogojilišta su podijeljena u različite kategorije, od domaćinstava koja drže samo jednu svinju koja ju mogu nesmetano zaklati i konzumirati njezino meso, pa do onih najvećih koja podliježu strogim mjerama.
Kakve se mjere provode?
Osim usmrćivanja svinja na zaraženim gospodarstvima, određuju se zaražene i ugrožene zone te rizične zone ovisno o epidemiološkoj situaciji, u kojima se uspostavljaju vrlo rigorozne mjere.
Riječ je o zabrani kretanja ljudi u zaraženu zonu u slučaju pojave bolesti u divljih svinja, zabrane prometa životinja i proizvoda životinjskog podrijetla, naređuju se vrlo stroge biosigurnosne mjere, čišćenje i dezinfekcija vozila, opreme, pribora i drugih predmeta.
>Strah od afričke svinjske kuge, ali i nova pravila: Svinjokolja u Slavoniji već počela
Na mjestima gdje je provedeno usmrćivanje zaraženih svinja, nije dopušteno držati svinje najmanje 12 mjeseci.
Hrvatske vlasti dosad su kao odgovor na pojavljivanje afričke svinjske kuge nudile spomenute mjere i mogućnost naknade pogođenim svinjogojcima.
Kad je pak riječ o divljim svinjama, koje se smatraju glavnim prenositeljima zaraze, vladine mjere zasad se svode samo na ograničavanje pristupa određenim područjima i lova.
Poznato je međutim da je kretanje divljih svinja nekontrolirano, a usljed kaotičnog stanja s gradskim otpadom primijećene su i u Zagrebu.
Vlada je reagirala, ali time nije uklonila brige svinjogojaca
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Mladen Pavić u srpnju je izjavio kako je afrička svinjska kuga lokalna pojava.
“Od svih zemalja u kojima se pojavila bolest u Hrvatskoj je ona najprije detektirana kod domaćih svinja i nedvojbeno je utvrđeno kako je uzrok širenja ljudski faktor”, rekao je, dodavši kako se pretpostavlja da je bolest stigla iz BiH, “premda je iz te zemlje zabranjeno uvoziti bilo kakve proizvode animalnog podrijetla”. Najavio je i kako će se istražiti sumnje u postojanje crnog tržišta.
>Hoće li afrička svinjska kuga potpuno uništiti tradicionalnu svinjokolju ili je to težnja još od ulaska u EU?
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković sredinom listopada na sjednici Vlade ponudila je dotadašnju bilancu mjera.
„Nadoknada štete zbog afričke svinjske kuge isplaćena je za 400 korisnika, a isplate se nastavljaju i do sada su realizirane u iznosu od dva milijuna eura, dok je dosadašnjim mjerama vlade za tu namjenu predviđeno 30 milijuna eura“, rekla je tada ministrica Vučković.
Strukturni problemi
U međuvremenu, usmrćeno je oko tri posto svinjske populacije, a svinjogojci su nezadovoljni Vladinim mjerama koje ih prisiljavaju na ranu svinjokolju kao i na nedostatak perspektive, jer se na mjestima koja su označena opasnima svinje ne smiju držati 12 mjeseci.
Hrvatska godišnje uveze oko 120.000 tona svinjskog mesa vrijednog 250 milijuna eura, a više od 50 posto potrošnje svinjetine u Hrvatskoj pokriva se iz uvoza. Kako stvari izgledaju, procjenjuju upućeni, taj bi se postotak mogao popeti i na više od 70 posto.
Istodobno, u drugom tromjesečju ove godine, u usporedbi s istim razdobljem godinu dana ranije, cijena svinja i svinjskog mesa porasla čak za 36,3 posto.
>Ovako Plenković odgovara na probleme svinjogojaca: Za sve optužuje DP, MOST i Suvereniste, a prosvjednike vrijeđa
S afričkom svinjskom kugom na vidjelo su izašli mnogi problemi domaćeg svinjogojstva. Od ilegalne trgovine, biosigurnosnih mjera na farmama pa do manjka klaonica, sve do manjka odgovarajućih veterinarskih kapaciteta koji bi nadzirali epidemiju i mjere koje se poduzimaju.
No osim tih problema Hrvatska se suočava sada i s trendom pada otkupne cijene svinjskih trupova.
Zbog osjećaja egzistencijalne ugroženosti i nedostatka odgovarajućih vladinih mjera, svinjogojci su pokrenuli prosvjed, koji je proteklih dana uključio i blokadu nekih prometnica, a prosvjednici traže i ostavku ministrice Vučković.
S druge pak strane, Vlada se poziva na opravdanost i učinkovitost svojih mjera, predsjednik Vlade Andrej Plenković tvrdi da prosvjednici ucjenjuju Vladu, vrijeđa ih i za prosvjede optužuje dio oporbe.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
