Produženi vikend: Očekuju li nas opet gužve na granicama?

Foto: Fah

Načelnik MUP-ove uprave za granicu Zoran Ničeno izjavio je u četvrtak u Saboru da je Hrvatska, zbog predstojećeg produženog prvosvibanjskog vikenda u intenzivnim dogovorima sa slovenskom graničnom policijom nakon primjene mjera tzv. ciljanih provjera te kako se nada da će gužve biti manje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Očekuje se da u strukturi putnika preko prvosvibanjskih praznika budu većinom državljani EU na koje se mogu primijeniti tzv. ciljane provjere i da će vrijeme čekanja biti kraće, rekao je Ničeno nakon sjednice saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost kojem je podnosio izviješće o funkcioniranju sustava granične kontrole sa Slovenijom.

I hrvatska i slovenska strana su, podsjetio je, notificirale mogućnost primjene ciljanih mjera. “Dakle ciljane provjere na granicama su moguće, sukladno uredbi i očekujemo i dogovorili smo se da te procedure budu rađene na graničnim prijelazima istovremeno jer samo tako možemo postići optimalan protok putnika”, rekao je.

Podsjetio je kako je vrijeme čekanja na graničnim prijelazima lani za Uskrs i Prvi svibnja bilo u prosjeku sat do sat do sat i pol te je kazao, kako ne očekuje bitno veća odstupanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“To sve ipak ovisi o strukturi putnika. Ako je veća struktura putnika trećih zemalja onda možemo očekivati da ta vremena dulje traju zbog sustavnih provjera prema tim državljanima”, rekao je.

Rekao je i kako nam može pomoći činjenica što ćemo od lipnja imati djelomičan pristup informacijskom sustavu Schengena.

“Mađarska s Hrvatskom poslat će zajedničku analizu rizika u koju će biti uključeni ciljani datumi za koje se unaprijed zna da bi moglo biti gužve na granicama jer je smjena turista i slično”, izvijestio je Ničeno na Odboru dodajući da sa Slovenijom takav dogovor nije postignut.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rekao je i kako Hrvatska mora nabavljati opremu za sustavnu provjeru na unutarnjim granicama jer su do sada svi novci iz EU fondova bili namijenjeni za vanjsku granicu.

“U doba Titove Jugoslavije kada su se hrvatski i slovenski radnici vraćali za Božić granica je bila zatvorena jer su se tražili teroristi. Mi u Europi otvorenih granica sada imamo istu situaciju… Koliko je u pregledu granica bilo uhvaćenih terorista? Jesu li institucije u državi osigurale skrb za izmučene, bolesne, trudnice” pitao je zastupnik Branimir Bunjac (Živi Zid).

Predsjednik Odbora Ranko Ostojić je pojasnio da je potpuno ispravno da se građanima koji dugo čekaju na granicama pruži pomoć, no dodao i da to nije na MUP-u.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ničeno je pak rekao kako nisu uhvatili ni jednog terorista no, kako je kazao, zahvaćeni su ljudi iz interpolovog sustava.

“Prevenciju treba prihvatiti kao dobru mjeru jer smo turistička zemlja. Kada je riječ o situaciji oko novog režima, građani EU na taj režim reagiraju bolje nego građani zemalja koje nisu članice EU… Pitanje sigurnosti Hrvatske je prioritet s obzirom na turiste te treba graditi svijest o tome pa ćemo lakše podnijeti gužve”, poručio je SDP-ov Igor Dragovan.

Cerar od Junckera i Komisije očekuje “konkretna” uputstva o graničnoj kontroli

Slovenski premijer Miro Cerar izrazio je očekivanje da će Europska komisija Sloveniji dati dodatna i konkretna uputstva kako smanjiti zastoje na slovensko-hrvatskoj granici koji imaju negativne učinke na promet i gospodarstvo, osobito u turističkoj sezoni, u pismu što ga je uputio predsjedniku Komisije Jean-Claudeu Junckeru, a čiji sadržaj prenose u četvrtak slovenski mediji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U pismu Junkeru Cerar je zatražio dodatna uputstva kako izbjeći negativne posljedice za protočnost ljudi i dobara zbog sustavnih kontrola na slovenskoj granici s Hrvatskom, koja je i granica Schengenskog prostora, istaknuvši da je Slovenija uredbu Komisije o pojačanim kontrolama dosljedno poštovala i sukladno njoj omogućavala povremeno prelaženje na ciljani nadzor putnika kako bi se gužve na graničnim prijelazima smanjile bez rizika za sigurnost.

Kako prenosi Slovenska tiskovna agencija STA, koja je imala uvid u Cerarovo pismo, u njemu se među ostalim otklanja slovenska krivica za zastoje na granici, a Cerar od Junckera traži donošenje konkretnih uputstava uz uredbu kako bi se smanjila opasnost da u turističkoj sezoni dođe do višesatnih čekanja na graničnim prijelazima kakva su bila za uskrsne blagdane i za vikende, prenijeli su slovenski mediji.

Vodeći mediji u susjednoj državi istodobno tvrde kako su neki hrvatski “provladini mediji” maliciozno povezali očekivanu presudu arbitražnog suda sa stanjem na hrvatsko-slovenskim graničnim prijelazima u pokušaju da “kompromitiraju” slovensku vladu u Bruxellesu.

U dužem razgovoru za slovensku TV o političkim prilikama u Sloveniji u završnom dijelu mandata Cerarove vlade, predsjednik parlamenta Milan Brglez u srijedu navečer je priznao da je ona imala slabosti i nije ispunila sva očekivanja birača, ali je pozvao sve stranke da ne izazivaju krizu vlade s namjerom da izazovu njen pad. Također je naglasio da zbog očekivane arbitražne presude slovenski parlament ove godine mora djelovati normalno jer će morati donijeti zakone za implementaciju očekivane arbitražne presude, za koju slovenska vlada tvrdi da će je priznati i da je treba primijeniti.

Za stranke koje bi se tome u sadašnjoj situaciji suprotstavile i pokušavale izazvati razdor u koaliciji, Brglez je kazao da bi takvo ponašanje zbog važnosti određenja granice na kopnu i moru s Republikom Hrvatskom bilo sasvim “nedržavotvorno” i da ne očekuje da će se to dogoditi.

Arbitražna će presuda i njeno implementiranje za Sloveniju imati najveći značaj nakon događaja kao što su državno osamostaljenje 1991. i ulazak u Europsku uniju 2004., istaknuo je Brglez.

Naglasio je da je, unatoč padu popularnosti vladajuće koalicije, a i same Stranke modernog centra koju je on osnivao, sadašnja vlada napravila mnogo na području financijske i socijalne stabilnosti države te uvođenja etičnog djelovanja u politiku, iako se od nje kod ljudi možda previše očekivalo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.