“Špekulanti čim dođe neki incident, bilo na ekonomskom, bilo na političkom području – oni stvaraju paniku. Stvaraju paniku kako bi neopravdano digli cijenu jer su jučer kupili po 100 dolara, a danas će prodati po 120”, komentirao je professor emeritus Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u emisiji Press klub Tihomira Dujmovića na Z1 televiziji.
Jurčić o inflaciji
“Ovo je zapravo Treći svjetski rat, faza Trećeg svjetskog rata. Što bi Churchill rekao: “Nije kraj, već je početak kraja prve faze”. Pitanje je hoćemo li preći u drugu fazu, nadam se da nećemo. To ne ovisi o nama ekonomistima značajno. Inflacija je redovna, standardna bolest gospodarstva i jedna možda najlošija bolest koja se može dobiti u gospodarstvu, a to je kada cijene puno brže rastu nego što rastu dohoci, objašnjava prof. Jurčić.
Rast cijena smanjuje kupovnu moć potrošača zbog kojih čitava ekonomija postoji, a kada potrošači manje realno mogu kupovati u realnom iznosu, onda je manja i potražnja, pa je i manja proizvodnja, a manja proizvodnja treba manje zaposlenih, pa se poveća nezaposlenost, pa veća nezaposlenost i još manja potražnja jer nezaposleni ili izgube plaću ili se smanji plaća”.
> Dvoznamenkasta inflacija u Hrvatskoj: Cijene dobara i usluga više za 10,8 posto
> Udar na džep: Doznajte koliko je rasla cijena hrane u samo godinu dana
“Ova je inflacija počela kao posljedica pandemije koronavirusa gdje su bili prekinuti zbog zatvaranja lockdowna reprodukcijski ili globalni lanci snabdijevanja. Kada se opustilo zatvaranje onda su proizvođači htjeli nadoknaditi izgubljenu proizvodnju iz 2020. godine i postala je jaka potražnja za materijalom iz različitih dijelova svijeta, pogotovo iz Azije. Zbog velike potražnje povećala se cijena jer su neki bili voljni platiti veću cijenu kako bi došli prije do materijala. S druge strane kapaciteti prijevoza, prije svega brodskog prijevoza, nisu tako projektirani da mogu u jednom mjesecu isporučiti isporuke od tri mjeseca. Prijevoz iz Kine do Europe s 1500, 2000 eura čak u nekim slučajevima išao do 15 000 eura po kontejneru. Bila je procjena da će se to stišati u prvih šest mjeseci. Međutim, nakon tih prvih šest mjeseci kada se nešto i stabiliziralo, počela je ukrajinska kriza”, govori.
Špekulanti stvaraju paniku
“Špekulanti čim dođe neki incident, bilo na ekonomskom, bilo na političkom području – oni stvaraju paniku. Stvaraju paniku kako bi neopravdano digli cijenu jer su jučer kupili po 100 dolara, a danas će prodati po 120. Sjetimo se onoga broda koji je zatvorio Sueski kanal. Isti čas su špekulanti išli dizati cijene nafte 20%, 30% jer će nafte nestati u Europi, a u Europi je bilo nafte i naftnih derivata za sljedeća dva, tri mjeseca. Brod bi se otkačio i otkačio se za 10-ak dana. Međutim, ta cijena nafte skočila je u tome razdoblju. Budući da nije bilo previše kupaca po toj cijeni, nafta se vratila. Isto tako kada je počela ovdje ukrajinska kriza, nafta je u jednome trenutku skočila sa 100 na 120 dolara. Toliko se nudilo. Isto kupaca nije bilo, pa se vratilo na 90. Isto je tako s hranom”, kazuje prof. Jurčić.
Nadodao je da je naša proizvodnja prošle godine bila dobra, čak bolja za nekoliko posto u odnosu na prijašnje godine. Ali čim se stvorila atmosfera da će nestati hrane, špekulanti se isti čas igraju.
“Kada cijene rastu više nije bitan izvor, nego se stvori utjecaj inflacije i svatko na tržištu nastoji povećati svoje cijene kako bi popravio svoj ekonomski rezultat. Također, imate inflacijska očekivanja. Inflacija teče, proizvođač po današnjim troškovima proizvodi robu, pa će naplatiti za 30, 60 dana. On na današnje troškove ukalkulira u cijenu sljedeće troškove koje njemu neće utjecati na cijenu za sljedećih mjesec, dva troškova. To im postaje jedna euforija inflacije”, objašnjava.
Kada inflacija traje duže vrijeme, na primjer 5-6 mjeseci, onda nije više bitan izvor inflacije nego inflacija hrani sama sebe.
“Mi smo došli u tu fazu da inflacija hrani sama sebe”, upozorava, između ostalog prof. Jurčić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
