Nakon deset godina dobit ćemo novi Zakon o elektroničkim medijima. Prijedlog je već sada izazvao nezadovoljstvo zbog strogih odredbi vezanih uz uredničku odgovornost za komentare koji se objavljuju ispod članaka. Uvodi li se takvim proširenjem odgovornosti urednika u elektroničkim medijima – cenzura? Trebaju li urednici snositi odgovornost za komentare čitatelja? Što se sve mijenja zakonom?
>Raspudić: ‘Vlada medijima prijeti milijunskim kaznama zbog komentara čitatelja’
>Odvjetnica Plenkoviću: ‘Vrijeđanje premijera na ulici ne može biti kazneno djelo’
Gosti u emisiji na HRT-u bili su:
Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija
Zdravko Kedžo, Sveučilište u Dubrovniku
Nada Zgrabljić Rotar, Sveučilište Vern, glavna urednica časopisa Medijska istraživanja
Željko Švenda, Hrvatska udruga radijskih nakladnika
Dario Vince, predsjednik Hrvatske udruge nezavisnih producenata
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek odbacila je u HRT-ovoj emisiji Otvoreno kritike na račun novog Zakona o elektroničkim medijima ustvrdivši da on u svojim uvodnim člancima zabranjuje cenzuru. Prof. dr. sc. Nada Zgrabljić Rotar sa Sveučilišta Vern rekla je pak da nema zakona koji može zabraniti cenzuru.
Novi Zakon o elektroničkim medijima dobit ćemo nakon deset godina. Prijedlog je već sada kod nekih izazvao nezadovoljstvo zbog strogih odredbi vezanih uz uredničku odgovornost za komentare koji se objavljuju ispod članaka.
Obuljen Koržinek rekla je da su išli za time da uvaže najveći broj primjedbi koji su mogli uvažiti.
– Uvijek su ti zakoni traženje nekog kompromisa koji će s jedne strane postaviti jasni regulatorni okvir, uvijek podizati standarde, čuvati medijske slobode, uzeti u obzir, o čemu smo ovaj put posebno vodili računa, potencijale uopće hrvatskog tržišta, jer ovaj zakon se primarno odnosi na komercijalne medije, i, naravno, zaštititi one koji su najranjiviji, to je u ostalom i fokus Direktive, rekla je Obuljen Koržinek.
– Mi prigovore uvijek uzimamo kao prijedloge, dodala je.
Obuljen Koržinek rekla je i da ne treba prečesto mijenjati zakone, ali da je ovaj zbog tehnoloških promjena doista tražio izmjenu.
Obuljen Koržinek: Zakon zabranjuje cenzuru
Na konstataciju HRT-ovog urednika i voditelja da su najveće nezadovoljstvo izazvale stroge odredbe vezane za uredničku odgovornost za komentare ispod članaka na elektroničkim medijima Obuljen Koržinek uzvratila je da ne bi rekla da je to izazvalo veliko nezadovoljstvo.
– Bilo je pet komentara u javnoj raspravi na taj članak, od toga su tri bila afirmativna, dva su problematizirala tu odredbu, rekla je Obuljen Koržinek, dodavši da je ta odgovornost zapravo postojala i do sad.
– Ništa se revolucionarno nije dogodilo, osim što je eksplicitnije napisano da su nakladnici odgovorni za taj sadržaj, rekla je ministrica.
Obuljen Koržinek tvrdi da se je dogodila zlonamjerna zamjena teza i optužba za cenzuru, napomenuvši da zakon izrijekom u uvodnim člancima zabranjuje cenzuru te da postoje i presude Europskog suda za ljudska prava koje ne izuzimaju od odgovornosti nakladnike ako se pojavi ono što kolokvijalno nazivamo govor mržnje.
– Govor mržnje kao takav ne postoji, on ne postoji ni u Kaznenom zakonu ni u medijskim zakonima. Mi kolokvijalno jedan zbir različitih kaznenih djela nazivamo govorom mržnje, rekla je Obuljen Koržinek.
Zgrabljić Rotar: Ljudi koji tako komentiraju neće nestati
Nada Zgrabljić Rotar sa Sveučilišta Vern, glavna urednica časopisa Medijska istraživanja, smatra da je apsolutno došlo vrijeme za novi zakon – u deset godina se doista svašta dogodilo na medijskoj sceni. Internet nam je, kaže, donio novi vid komunikacije u društvu.
Zgrabljić Rotar rekla je da je istina da u zakonu piše da je cenzura zabranjena, ali da nema zakona koji može zabraniti cenzuru.
– To je dobra volja i to je jedna retorička fina figura, ali cenzura se ni u demokraciji ne može zabraniti, nikad se nije zabranila ni u jednom sustavu, poručila je.
Zgrabljić Rotar naglasila je da su komentari najvažniji izraz participativnog ili građanskog novinarstva. Ne možemo očekivati da to budu samo onakvi komentari kakve želimo, dodala je – na neki način bi se moglo reći da micanjem bilo kakvih komentara konstruiramo naš javni govor.
– Mi hoćemo napraviti da smo mi bolji nego što jesmo jer komentari samo pokazuju, odražavaju stanje. I onda se postavlja pitanje – ti ljudi koji tako komentiraju, oni neće nestati. I oni koji tako misle, oni neće nestati, oni će ostati u ovom društvu. Oni će se negdje izraziti, rekla je Zgrabljić Rotar.
Važnost medijske pismenosti
Zdravko Kedžo sa Sveučilišta u Dubrovniku rekao je da je sudbina medijskih priča u tome da je sve što donesete danas već u ponedjeljak zastarjelo. Izrazio je žaljenje što se u javnosti o ovoj temi previše naglašava urednička odgovornost za sadržaje koje generiraju korisnici, kao da u zakonu nema ništa drugo.
– A ja prvo mislim da ovaj zakon neće ništa od toga niti riješiti niti napraviti. Mislim da mu to čak nije ni bio zadatak, rekao je Kedžo.
– Mislim da 90 posto ljudi, usuđujem se tvrditi, čak i ne zna da se ovo odnosi na, kako se to kolokvijalno kaže, portale, a riječ je o elektroničkim publikacijama. Njihova prva asocijacija su društvene mreže, što s ovim nema nikakve veze, i ne može se regulirati, dodao je Kedžo.
Kedžo je naglasio važnost medijske pismenosti, poručivši da bez toga nema zakona ni paragrafa koji će riješiti problem.
Željko Švenda iz Hrvatske udruge radijskih nakladnika rekao je da prečesto mijenjanje zakona nije dobro, ali da bi izmjene i dopune trebale biti ažurnije. Smatraju da zakon donosi pomak.
– Neke stvari su se mogle napraviti i prije jer nas zapravo vrijeme gazi, posebno nas koji smo na tržištu, rekao je Švenda.
Zaštita neovisne produkcije
Dario Vince, predsjednik Hrvatske udruge nezavisnih producenata, istaknuo je da se u posljednje vrijeme često čuje pojam “direktiva Europske unije”, što ljudima može zvučati kao naredba ili ukaz, no da iza svih europskih direktiva stoje europske strategije, koje se donose tako da prolaze kroz Europski parlament.
– Europske direktive neke stvari doista postavljaju dosta striktno. Međutim, jako puno stvari u europskim direktivama je otvoreno samim članicama da ih primijene i adaptiraju za svoje lokalne potrebe, vodeći, naravno, računa da ostanu vjerne strategiji iz koje je ta direktiva i proizašla, rekao je Vince.
Dodao je da su starije članice EU-a u svoju strategiju stavile zaštitu i podupiranje neovisne produkcije još koncem osamdesetih godina.
– Cijela Europa i ostatak svijeta su odavno utvrdili važnost postojanja pluralizma u proizvodnji sadržaja. (…) Mi zapravo očekujemo samo pozitivne pomake od ovog zakona, poručio je Vince.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
