Promjena zbog slabe gledanosti ili želje za modernizacijom? Od 2. ožujka nema više HTV-ovog Dnevnika u ‘pola osam’

Foto: snimka zaslona

Preko 40 godina gledao se Dnevnik HTV-a koji počinje u popularnom terminu u ”pola osam”, trajao je pola sata, uz jednog voditelja. Tradicionalni Dnevnik prema kojem su se nekada namještali satovi emitirat će se posljednji put u nedjelju, 1.ožujka, i taj oproštajni stari Dnevnik vodit će Stipe Alfier, navodi HRT.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Promjene koje donosi novi Dnevnik

Od ponedjeljka, 02. ožujka, s emitiranjem kreće novi Dnevnik koji će počinjati u 19 sati, trajat će sat vremena, te će ga voditi voditeljski par. Najavljeni su voditeljski parovi Sanja Mikleušević Pavić i Đurica Drobac te Stipe Alfier i Tina Šimurina, a u timu su i Stela Kolar Borovčak, Ankica Posavljak, Eugen Husak i Siniša Kovačić.

Inače, sve promjene će zahvatiti i Dnevnik u podne te Dnevnik 3 koji se ponovno vraća na ekrane HTV-a, a emitirat će se u 22 sata, osim petkom, kada bi počinjao u 22 sata i 15 minuta, te bi uvijek trajao 20 minuta. Mijenja se i drugi sadržaj na HTV-u, pa tako ponedjeljkom, srijedom i petkom nakon Dnevnika 3 emitiralo bi se “Otvoreno”. Utorkom bi u tom terminu išle “Paralele”, a četvrtkom “Labirint”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prvi ponedjeljak očekujte u popodnevnom Dnevniku Đuricu Drobca, zatim on i Sanja Mikleušević-Pavić zajednički uređuju i vode Dnevnik u 19 sati, a potom Dnevnik 3 ostaje u rukama Sanje Mikleušević-Pavić. Osobe oštećena sluha sva tri Dnevnika HRT-a (u 12, 19 i 22 sata) na svojim prijamnicima moći će pratiti aktivirajući tzv. DVB titlove.

”Čovjek u središtu, sadržaj na prvom mjestu”

“Ne treba očekivati drastične promjene, volim to nazivati “faceliftingom” postojećeg vizuala Dnevnika – grafičkog paketa i studija. Igramo na kartu boljeg sadržaja, kompaktnijeg, bolje posloženog i strukturiranog, a dulja minutaža nam, osim za obradu dnevno-političkih događaja, ostavlja prostora za više priča koje se tiču građana, za više vanjske politike i gospodarstva, kao i sadržaja iz kulture, znanosti, školstva… Naše glavno radno geslo je: čovjek u središtu, sadržaj na prvom mjestu”, objasnila je rukovoditeljica Informativnog medijskog servisa Lamija Alečković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Promjene zbog loše gledanosti?

Zanimljivo je da se promjena koncepta i trajanja Dnevnika zapravo može gledati kao odgovor na višegodišnju sve slabiju gledanost. Prema istraživanju što ga provodi Agencija AGB Nielsen, u siječnju je program Nove TV bio najgledaniji s dosegnutih 22,09 posto sharea, brojka je to koja govori koliko je prosječan udio gledanosti pojedinog kanala od određene ciljane skupine koja u određenom trenutku gleda televiziju. Zatim slijede HTV 1 sa 16,95 posto i RTL s 15,84 posto gledanosti, pokazuje mjesečna analiza gledanosti televizijskih kanala na stranicama Agencije za elektroničke medije.

U prvih 10 najgledanijih emisija RTL ih ima pet, Nova TV četiri, a jedna je HRT-ova, i to sportska, što je itekako zabrinjavajuće za HRT. Ipak, najviše bi ih trebali zabrinjavati podaci o gledanosti televizijskih kanala u razdoblju od 19 do 23 sata. Prema tome, Nova TV je tu daleko najjača, a RTL je jači od HTV-ovih kanala, pa i od HTV 1.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tko zna, možda su upravo ove brojke ”kumovale” odluci o promjeni u tradicionalno poznatom terminu i konceptu Dnevnika, a ako ništa drugo, na HRT-u bi se trebali zapitati zašto im je gledanost tako slaba. Ideološko svrstavanje, podilaženje vlasti, neatraktivnost prezentiranja vijesti koje radi vrlo raširena i kvalitetna ekipa vrijednih terenskih novinara i snimatelja, samo su neki od razloga što se Dnevnik u pola 8 pretvorio u blijedu sjenu institucije koju je nekad predstavljao.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.