Ni nakon šest mjeseci od haške presude hrvatskoj Šestorci i tragične smrti generala Praljka, iz Ministarstva pravosuđa nema objavljenih informacija o provedenoj analizi presude i daljnjim koracima koje su najavili.
Podsjetimo, na naš upit o analizi presude koju je ministar Bošnjaković najavio još u prosincu prošle godine, Ministarstvo je nakon više od mjesec dana dostavilo odgovor da nam je odgovor u kojemu stoji da je za analizu angažiralo Akademiju pravnih znanosti Hrvatske te dodala da će “o rezultatima studije javnost biti pravovremeno informirana”.
Ministarstvo pravosuđa o presudi Šestorci: Pročitajte što su odgovorili na naš upit
Do sada još nikakvih daljnjih informacija nije bilo, iako je od same presude prošlo već pola godine, a eventualni postupak revizije presude moguć je u roku od godine dana od njezina izricanja.
U međuvremenu smo, početkom svibnja, kontaktirali Akademiju pravnih znanosti, koji su nas informirali o tome da su proveli analizu te ju dostavili Ministarstvu, na koje su nas ponovno uputili za sva ostala pitanja.
Pročitajte što su nam odgovorili iz Akademije pravnih znanosti o presudi Šestorci
Odsutnost pomoći države tijekom procesa
Odvjetnici osuđenih s kojima smo uspjeli razgovarati kažu kako ih nitko nije kontaktirao glede tog postupka te podsjećaju na potpunu odsutnost pomoći države za cijelo vrijeme trajanja procesa u Haagu.
“Ja sam inzistirala na tim kontaktima s državom, tražila ustavnog vještaka… Nije se ništa poduzimalo tijekom suđenja” – rekla je za Narod.hr Senka Nožica, odvjetnica Brune Stojića.
“Drago mi je da se za to napokon netko interesira i da pokazuje dobru volju, ali bojim se da je sada kasno”, kazala nam je Dijana Tomašegović-Tomić, odvjetnica Valentina Ćorića, koja je istaknula:
“Nama je pomoć države trebala puno prije. Neovisno o tome tko je bio na vlasti, a mnogi su se izredali dok je trajao naš predmet, za to se nije pokazivao nikakav interes.”
Izdvojila nam je samo jedan primjer, kada su odvjetnici, nakon prvostupanjske presude 2013., zatražili pomoć od Ministarstva pravosuđa u vrijeme ministra Miljenića:
„Prvostupanjska presuda je bila na francuskom. S obzirom da su nama članovi tima većinom s engleskog govornog područja, a htjeli smo što prije imati prevedenu presudu da možemo jednako brzo raditi kao i tužitelji te kako bi naši klijenti, koji su u zatvoru, mogli uopće pročitati za što ih se tereti, jedina stvar koju smo tada zamolili, bila je da nam država omogući prevođenje presude.
Tada nam je rečeno da nemaju resurse za to.”, istaknula je odvjetnica Tomašegović.
Iskrivljen prikaz ratnih događaja u BiH
Presuda kojom su šestorica bosanskohercegovačkih Hrvata osuđeni za “udruženi zločinački pothvat” kojemu je cilj bio uspostava etnički čistog teritorija „Hrvatske banovine“, a sredstvo za ostvarenje tog cilja zločini nad Muslimanima u BiH, a kojom se također tvrdi da je i vodstvo Republike Hrvatske bilo dijelom toga pothvata, izazvala je ogorčenost i snažne reakcije hrvatske javnosti.
O tako iskrivljenom prikazu rata u Bosni Hercegovini jasno su se izrazili brojni povjesničari, pravnici i drugi relevantni čimbenici u hrvatskom društvu.
„Herceg-Bosna nastala je kao zajednica slabo povezanih općina s većinskim hrvatskim ili velikim postotokom hrvatskog stanovništva koja se s pravom osjetila ugrožena od Srbije te pasivnosti Muslimana. Zahvaljujući toj zajednici Bosna i Hercegovina je u proljeće 1992. opstala“ rekao je za Narod.hr uoči presude povjesničar s Hrvatskog instituta za povijest, dr. Davor Marijan.
Documenta napala Ivanu Petrović zbog nagrade za izvještavanje o presudi hrvatskoj šestorki
“U ratnim događanjima u Bosni i Hercegovini s hrvatske strane nije postojao udruženi zločinački pothvat niti ideja koja bi uključivala postupanja koja nisu u skladu s međunarodnim pravnim poretkom. Treba naglasiti da je Hrvatska najzaslužnija za uspostavu i opstanak Bosne i Hercegovine kao samostalne države.” – stoji u priopćenju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, objavljenoj na dan presude, 29. studenog 2017.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
