Rade Ivković, silovatelj iz okupiranog Vukovara, dobio smanjenje kazne na Vrhovnom sudu

Foto: Snimka zaslona, Fah: fotomontaža: narod.hr

Vrhovni sud Republike Hrvatske donio je presudu kojom je preinačio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Osijeku u pravnoj oznaci djela i u odluci o kazni. Optuženik Rade Ivković (rođen 1967.) pravomoćno je proglašen krivim za kazneno djelo ratnog zločina. Prvostupanjsku je kaznu zatvora 8 (osam) godina Vrhovni sud preinačio i optuženika osudio na kaznu zatvora 7 (sedam) godina. Suđeno mu je u odsutnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Pobjegao prije suđenja, a nakon uhićenja

Podsjećamo, riječ je o Radi Ivkoviću kojeg je žrtva njegovog brutalnog zločina znala često sretati dok je slobodno šetao ulicama Vukovara, a ponekad je šetao i unuka. Slom je doživjela u prostorijama porezne uprave gdje se srela s drugim silovateljem Dušanom Ivkovićem koji je tada radio u policiji RH.  Istraga je trajala godinu dana, prva parnica trajala je osam godina.

Rade Ivković je pobjegao u Srbiju, Dušan Ivković je suspendiran, a odvjetnika mu je plaćao sindikat policije. Tada je Dušan Ivković pobjegao u Bosnu, a Rade Ivković živi u Novom Sadu, krvnici i silovatelji su greškom (opstrukcijom?) hrvatskog pravosuđa, jer im nije određen istražni zatvor i brži sudski proces – ostali izvan dosega pravde.

> Zločini silovanja muškaraca i žena u ratu: Srbijanski logori smrti i hrvatska nebriga za svoje žrtve!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Optuženik Rade Ivković je osuđen zbog silovanja civilnog stanovništva 1992. Nakon okupacije otišao je do jedne kuće i pištoljem prijetio ženi koja se nalazila unutra. Poznavao ju je od ranije. Žicom joj je vezao ruke, vukao i tražio od nje novac i zlato. Uzeo je pronađeno zlato. Potom je ženu udario palicom i više puta silovao.

Pogrešno označen kao ratni zločin

Vrhovni je sud zaključio da je prvostupanjski sud postupanje optuženika pogrešno pravno označio kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva prema ranije važećem zakonu. Kazneno djelo ratnog zločina počinjeno za vrijeme okupacije silovanjem civilnog stanovništva predviđeno je u važećem Kaznom zakonu. Dakle, postoji pravni kontinuitet između tih djela, ali je sada važeći Kazneni zakon blaži zakon pa ga zato treba primijeniti. Zato je preinačena prvostupanjska presuda u oznaci kaznenog djela ratnog zločina.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da je prvostupanjski sud pravilno cijenio optuženiku kao olakotnu okolnost dosadašnju neosuđivanost. Otegotnim je cijenjeno što je djelo počinio s maksimalnim stupnjem krivnje. Djelo je počinio i u cilju zadovoljenja svojih seksualnih potreba. Pritom je iskazao izrazitu drskost. Posljedica njegovog čina je trajni poremećaj duševnog zdravlja žrtve. Svojim bijegom ometao je vođenje kaznenog postupka. Zbog preinake prvostupanjske presude u pravnoj oznaci djela optuženik je sada osuđen po blažem zakonu. Ocijenjeno je da je kazna zatvora 7 godina primjerena svim utvrđenim olakotnim i otegotnim okolnostima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Preinačenom se kaznom može ostvariti svrha kažnjavanja uključujući i jasnu društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela. Ovakvom kaznom će se utjecati na optuženika da ubuduće ne čini kaznena djela. Utjecat će se i na sve ostale da ne čine kaznena djela, kao i na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja. Kazna sadrži i dostatnu moralnu osudu za zlo koje je optuženik počinjenjem djela prouzročio žrtvi.

Presudu pročitajte u cijelosti:

Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.