U ponedjeljak 4. rujna započinje zaprimanje zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita, navodi HRT.
Demografske mjere: Kada će Vlada početi subvencionirati stambene kredite?
Velika većina banaka ponudila je ‘značajno manju’ kamatnu stopu od maksimalnih 3,75 posto. Oglas će biti objavljen u Narodnim novinama i javnim glasilima u petak 1. rujna, pri čemu će na stranicama Agencije za promet nekretninama (APN) biti objavljen i obrazac za predaju zahtjeva za kredite.
Odabrane kreditne institucije su Hrvatska poštanska banka (HPB), koja je ujedno ponudila i najnižu efektivnu kamatnu stopu za kredite u eurima od 3,04, dok za kunske ona iznosi 3,65 posto. Slijedi Erste&Steiermaerkische banka, s kamatom od 3,33 do 3,5 za eure odnosno 3,47-3,59 posto za kune, dok je Podravska banka ponudila 3,71 posto i za kunske i eurske kredite. OTP banka je ponudila stopu od 3,14 posto u eurima i 3,56 u kunama, a Zagrebačka banka (ZABA) od 3,29 do 3,47 u eurima te od 3,56 do 3,67 u kunama.
Privredna banka Zagreb (PBZ) ponudila je stopu od 3,15 posto u eurima i 3,35 u kunama. Splitska banka od 3,14 u eurima i 3,56 u kunama, a Karlovačka banka 3,29 za eurske odnosno 3,49 za kunske kredite. Istarska kreditna banka Umag također je ponudila istovjetnu kamatnu stopu i za kunske i eurske kredite, a ona iznosi 3,66 posto. Naposlijetku, Raiffeisen bank Austria ponudila je maksimalnu dopuštenu kamatnu stopu od 3,75 posto i za eurske i kunske kredite.
Raspon ponuđenih kamatnih stopa kod pojedinih banaka odnosi se na pakete koje one sukladno uvjetima nude na tržištu, objasnio je direktor Agencije za promet nekretninama Slavko Čukelj te naglasio kako se mole građani da na temelju tih podataka odaberu njima najpovoljniju banku, s kojom će realizirati kako svoj stambeni kredit tako i subvencionirani dio kredita. Kako je već od ranije poznato, tom mjerom olakšat će se otplaćivanje stambenog kredita prve četiri godine tako da će država putem APN-a bankama uplaćivati pola iznosa mjesečne rate.
Za subvencionirane kredite moći će se prijaviti hrvatski državljani koji nisu stariji od 45 godina te koji, kao i njihovi izvanbračni partneri, supružnici i neformalni životni partneri, u vlasništvu nemaju nekretninu, odnosno koji u vlasništvu imaju samo jednu nekretninu ali je prodaju radi kupnje veće. Subvencioniranje kredita odobravat će se za kupnju stana ili kuće te za gradnju kuće, čija cijena s PDV-om ne prelazi 1.500 eura po metru četvornom. Ukoliko je cijena veća, u tom slučaju razlika se neće subvencionirati.
Subvencija se može dobiti i za kupnju većeg stana pri čemu manji stan mora biti jedina nekretnina i mora se prodati u roku od dvije godine. Maksimalan iznos kredita ograničen je na 100.000 eura, a ako je veći od tog iznosa, neće se subvencionirati. Također, rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina. U slučaju da podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva imaju utvrđeni invaliditet od najmanje 50 posto, rok za subvencioniranje produljuje se za godinu dana, a za svako rođeno ili posvojeno dijete za dvije godine.
Zahtjevi za subvencioniranje stambenih kredita predavat će se u banci u kojoj se podiže stambeni kredit, a u roku osam dana od podnošenja zahtjeva banka će odlučiti ispunjava li podnositelj potrebne uvjete za davanje kredita, nakon čega će dokumentacija biti proslijeđena APN-u. Na kraju APN utvrđuje je li zahtjev potpun tedonosi odluku o odobravanju ili neodobravanju subvencija koje dostavlja banci.
“Kada se popuni kvota koju imamo, a ona je u projekciji proračuna 35 milijuna kuna za 2018. i 2019. godinu, kada mjesečni anuiteti dođu do tog iznosa, onda ćemo objaviti oglas u Narodnim novinama da prestajemo sa subvencijama. Ovo je jednokratno, tako dugo dok se ne potroše sva sredstva, a mi imamo preko APN-a i u Ministarstvu graditeljstva druge modele za poboljšanje rješavanja stambenih pitanja, a to su tri modela POS-a”, objasnio je ministar Predrag Štromar.
