Saborska oporba prozivala Kujundžića, on tvrdi da nam je zdravstveni sustav među najboljima na svijetu

Foto: fah

Saborska oporba žestoko se u četvrtak obrušila na Zakon o zdravstvenoj zaštiti poručujući kako se njime neće riješiti većina problema građana, te upozoravajući na manjak liječnika i goleme liste čekanja, dok je resorni ministar Milan Kujunudžić odvraćao da nam je zdravstveni sustav među najboljima na svijetu, a ocjene oporbe nazivao paušalnima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osnovna intencija predloženog Zakona o zdravstvenoj zaštiti je sačuvati kvalitetu i dostupnost hrvatskog zdravstvenog sustava. U njegovoj izradi vodili smo računa da bude sačuvano javno zdravstvo, bolje se definirao status domova zdravlja kojima je proširena djelatnost, nastojali smo s druge strane sačuvati liječnike u Hrvatskoj, navodio je Kujundžić.

Nema reforme zdravstva dok se ne uključi ministar financija

SDP-ov Željko Jovanović ustvrdio je, međutim, da se predloženim zakonom djelatnost zdravstva gura u prodavanje zdravlja kao robe. “Čuli smo prazan uvod i obrazloženja koji neće riješiti većinu problema građana. Nema tko nije poslao primjedbe na zakon, a između dva čitanja gotovo da ništa nije učinjeno”, poručio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Zdravstveni sustav došao je do granice izdržljivosti i za pacijente i za liječnike. Ništa od reforme zdravstva dok se u nju ne uključi ministar financija, a vidjeli smo kako se uključio. Ministre, rekao Vam je da neće podizati poreze”, poručila je GLAS-ova Nada Turina Đurić.

Kujundžić je primjedbe iz redova oporbe nazvao paušalnima, te je citirao rangiranje Hrvatske po Svjetskom gospodarskom forumu.

“Ako ste propustili jučer vidjeti, izvješće World Economic Foruma pokazuje da je zdravstveni sustav u Hrvatskoj, sa svim svojim manama, po kvaliteti među najboljima u svijetu”, rekao je Kujundžić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na razini jedne godine, kazao je, hrvatski zdravstveni sustav se pomaknuo za 22 mjesta, a na skali od 0 do 100 bodova dobio je 86 bodova. “Trebamo se kritički osvrtati, ima puno stvari koje treba popravljati, ali u svakom slučaju možemo biti zadovoljni”, kazao je.

SDP-ov Siniša Varga slaže se da imamo puno stvari na koje možemo biti ponosni, no to ne znači da nema prostora za poboljšanje i razinu na koju smo navikli.

Most najavljuje 30-ak amandmana

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Na bodovanje možemo biti ponosni, no 1990. bili smo po toj istoj studiji 24., pa imamo ne samo stagnaciju, već i pad vrijednosnog bodovanja, što treba biti alarmirajuće”, ustvrdio je Varga.

Propustilo se riješiti pitanje primarne zdravstvene zaštite i probleme bolničkog sustava, bez rješavanja zadržavanja ljudskih resursa u zdravstvu nema kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite, nije riješen prekovremeni rad liječnika, nabrajala je Mostova Ines Strenja Linić i najavila 30-ak amandmana.

Navela je kako hrvatski liječnici godišnje naprave više od 3 milijuna prekovremenih sati jer ih nema dovoljno, upozorila kako nam treba nacionalno planiranje potreba za specijalizacijama određenih struka, založila se za poticanje specijalizacija i u manjim bolnicama.

Kiretaže bez anestezije o kojima ovih dana izvještavaju mediji u svojoj osnovi dijelom imaju problem nedostatka anesteziologa što je, kaže, rezultiralo propustima u sustavu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Konačnim prijedlogom zakona potvrđeno je ukidanje pripravničkog staža za liječnike, a takvim načinom ulaska u rad nisu zadovoljni ni studenti niti udruge mladih liječnika, a sigurno niti pacijenti, ističe Strenja Linić.

Liste čekanja i prioritetne liste

Nezavisnog Tomislava Žagara brinu liste čekanja. “Je li prpoblem nedostatak tehničkih kapaciteta, nedovoljan angažman liječnika ili informatički sustav”, pitao je Žagar ministra.

Prioritetnim listama napravljen je pozitivan pomak za ozbiljno bolesne ljude. Tim je listama 15.000 ljudi unutar sedam dana dobilo dijagnostičke i terapijske postupke, uzvratio je Kujundžić.

Mostova Miru Bulja brine nedostatak liječnika, upozorava da u Vrgorcu nema radiologa, pita se kako zaustaviti odlazak liječnika i kojim mjerama osigurati liječnike u ruralnim područjima. Kujundžiću je poručio: “Vi niste dali mjere već ste predložili zakon da zaštitite šefove domova zdravlja”.

Čelnici doma zdravlja ne odlučuju tko ide u koncesiju, o tome će odlučivati županijske skupštine, pojašnjavao je Kujundžić. Novim prijedlogom predviđeno je objedinjavanje više ordinacija u ruke jednog ordinarijusa koji će na različitim “radilištima” obavljati praksu jer imamo stariju populaciju koja teže dolazi do udaljenih ordinacija.

“Predvidjeli smo i mobilne ordinacije, gdje liječnik i medicinska sestra ‘na kotačima’ dolaze u jedno, drugo ili treće mjesto”, rekao je Kujundžić i najavio da će odsad svatko tko želi ugovor s HZZO-om morati participirati u dežurstvima.

Rješavanje problema s hitnom pomoći

Govoreći o rješavanju problema s hitnom pomoći rekao je kako je sada objedinjen hitni bolnički prijem, koji obavlja oko 97 posto hitnih postupaka, a gradske hitne pomoći imaju problema jer je povremeno malo timova za intervencije.

Stoga je predviđeno da će se na istoj lokaciji nalaziti gradska, odnosno županijska hitna i objedinjeni bolnički prijem, rekao je ministar zdravstva.

Novim zakonom se, tvrdi, stimulira ostanak liječnika i medicinskih sestara u Hrvatskoj. “Predviđamo da ćemo uredbom Vlade, nakon donošenja zakona, osigurati da se plate oni koji znaju i rade više, kako bi bili stimulirani ostati gdje jesu”, rekao je Kujundžić.

U vezi financijske održivosti, prijedlog je da županijske bolnice pored postojećeg upravnog vijeća i članova koje postavlja županija imaju i jednog člana kojeg postavlja Vlada.

“Neke županijske bolnice posluju s izrazito velikim deficitom, neracionalno gospodare ljudskim resursima, zapošljavanjem i kupovanjem opreme, pa će Vladin član moći u vidu sugestije ukazati na nepravilnosti i potaknuti na veću odgovornost, pojasnio je Kujundžić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.