Saborski Odbor za poljoprivredu suglasio se u srijedu s ocjenom Udruge ruralnog turizma Hrvatske da seoski turizam ima budućnost, ali da mu treba pojednostaviti zakonski okvir i olakšati poslovanje te time stvoriti uvjete da mladi ostaju na selu.
Pretpostavlja se da u Hrvatskoj ima oko 700 obiteljskih gospodarstava koja se bave turizmom, no koliko nas je točno ne zna se jer na terenu vlada “administrativni košmar”, rekla je Aleksandra Kuratko Pani, voditeljica Udruge osnovane koncem travnja koja trenutno ima 20-ak članova.
Nema razumijevanja za male OPG-ove
Od “mora problema” s kojima se susreću obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) koja se bave i turizmom, Kutatko Pani prije svih navodi plasman proizvoda. OPG-i imaju jednake uvjete proizvodnje i plasmana kao i veliki proizvođači, no nemoguće im je poštivati zakone, a da bi na svom imanju prodavali svoje rakije, kobasice i slično, rekla je.
OPG kojemu je turizam dopunska djelatnost dužan je odmah, čim mu ta djelatnost po financijskim pokazateljima postane primarna, preregistrirati se u obrt, a to onda znači primjenu niza zakona koji su za obrte puno striktniji, tumači Kuratko Pani.
I predsjednica Udruge Jasmina Rakić Horvat upire prst u brojne zakone koji, kaže, destimuliraju bavljenje seoskim turizmom, umjesto da ga potiču. Udruga, ističe, traži da se zakonski omogući lakši plasman poljoprivrednih proizvoda kroz turizam, želi održiv razvoj sela, zadržavanje mladih.
Traže i da se napravi cjelovita analiza propisa koji utječu na seoski turizam, jer su neki pravilnici mijenjani i po desetak puta pa ih je teško pratiti.
Zapostavljen kontinentalni turizam
Predstavnice Udruge nezadovoljne su i odnosom prema kontinentalnom turizmu općenito. U Hrvatsku godišnje dolazi preko 13 milijuna turista, a ne ulažemo gotovo ništa da ih skrenemo na kontinent, upozorava Kuratko Pani.
Da taj turizam ima velik potencijal i da je dobra prilika za obiteljska gospodarstva, na primjeru obitelji Salaj pokazuje gradonačelnik Čazme Dinko Pirak. Inicijativa te obitelji, njihova Božićna priča, u samo mjesec dana privuku stotinjak tisuća posjetitelja, kaže Pirak, suglasan da zakoni trebaju olakšati, a ne kočiti poslovanje. Nelogično je, kaže, da proizvođač ne može na svom imanju ponuditi domaću hranu, odnosno da bi “skuhao juhicu od kokice morao bi je zaklati u ovlaštenoj klaonici”.
Članovi Odbora suglasni su da seoski turizam ima budućnost i da mu treba pomoći.
Damir Tomić (SDP) tako navodi da kroz Slavoniju prolazi sve više stranih turista, no mali ih se broj zadržava. Od milijun Poljaka, koliko ih godišnje dođe u Hrvatsku, petina prolazi kroz Slavoniju, da im imamo što ponuditi ostali bi, kaže zastupnik.
Potencijala za razvoj ima i u Podravini, dodaje Damir Felak (HDZ), suglasan da “stvari” treba liberalizirati i seoski turizam razvijati kako to rade uspješne države.
Odbor će se zauzeti da su seoskom turizmu olakša poslovanje
Na sličnom je tragu i razmišljanje Ljubice Ambrušec (Most), pa predsjednik Odbora Branko Hrg (HSS) obećava da će se Odbor maksimalno zauzeti da se toj vrsti turizma olakša poslovanje.
Najavio je zajedničku sjednicu odbora za poljoprivredu i za turizam na kojoj će biti i predstavnici resornih ministarstava te Porezne uprave.
“Očekujete od nas partnera, potrudit ćemo se da maksimalno utječemo na zakone i olakšamo vam poslovanje”, rekao je Hrg izaslanstvu Udruge ruralnog turizma Hrvatske.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
