SDP svojim članovima mailom šalje letak pod nazivom „Odričemo se naših dugova, a ne autocesta“ u kojem se ističe kako monetizacija nije prodaja autocesta, budući da postoje informacije kako će SDP-ovi članovi i simpatizeri svojim potpisima poduprijeti referendumsku incijativu protiv monetizacije autocesta, doznaje narod.hr.
Na upit naroda.hr što zna o tome i može li potvrditi tu informaciju, SDP-ovac Nenad Stazić je kratko kazao kako o tome ne zna ništa.
U letku, između ostalog stoji, kako je monetizacija postupak kojim bi se autoceste dale u najam na upravljanje, ne prodaju.
“Cilj je dobiti jednokratnu uplatu za koncesiju za vraćanje kredita HAC-a u ARZ-a. U narednih tri godine na naplatu dolaze 2 milijarde eura glavnice. Ukupno moramo vratiti 4 milijarde eura glavnice kredita do 2039. godine. Ako dug vraćamo na način reprograma – kao što se činilo do sada dizanjem novih kredita – s kamatama ćemo u idućih gotovo 25 godina ukupno morati vratiti najmanje 8 milijardi eura“, ističu u letku.
„Autoceste su i danas pod koncesijom. Današnji koncesionari tvrtke HAC i ARZ iz prihoda koji ostvaruju na godišnjoj razini ne mogu vraćati kreditne obveze. Radi se o ukupno 1.9 milijardi kuna godišnjih prihoda. Primjerice, u ovoj godini će HAC i ARZ za redovne troškove poslovanja (održavanje autocestovne infrastrukture) i povrat kreditnih obveza trebati osigurati 9 milijardi kuna. Dakle, nedostaje im više od sedam milijardi kuna“, navode u letku.
“Postupak monetizacije ocijenjen je najboljim modelom za rješavanje kreditnih zaduženja. Cilj je dobiti zadovoljavajući iznos kojim bismo zatvorili najveća kreditna zaduženja koja dolaze na naplatu ove i naredne tri godine. Na taj način kroz razdoblje od 35 do 40 godina (izbjegnemo li varijantu reprograma kredita kao drugu mogućnost) uspjeli bismo samo na kamatama uštedjeti 30 milijardi kuna“, ističu u letku.
Pojasnili su kako 60 milijardi kuna iz trošarina po litri goriva koje bismo u budućnosti prihodavali ne bi išla koncesionaru, nego ostajala za ulaganje u županijske i lokalne autoceste te željezničku infrastrukturu, koju građani koriste svakodnevno za razliku od autocesta. U slučaju reprograma kredita ta značajna sredstva morali bi potrošiti za vraćanje kredita.
„Važno je naglasiti kako se ne radi o rasprodaji naših autocesta, to nije istina. Ništa se ne rasprodaje, jer su autoceste neotuđivo vlasništvo Republike Hrvatske. Ali, naš je i dug jer je nastao zbog gradnje autoceste. Kao građani i kao država dug moramo vratiti. Nitko osim nas to neće učiniti i to je činjenica. Dakle, nisu samo autoceste naše blago, nego je i naš javni dug, kredite za autoceste koje smo dizali da bismo mogli imati to blago. Vlada je ocijenila da je ovaj model najmanje bolan za građane i državu, jer se njime ne odgađa otplata nego se rješava pitanje kreditnih zaduženja ne gomilajući nova“, piše u letku.
„Vlada se odlučila za opciju koju je ocijenila najboljom zato da bi izbjegli onu opciju koja će u konačnici za građane i državu biti skuplja. Istodobno, korisnici autocesta neće osjetiti razliku u kvaliteti usluga i sigurnosti promjenom koncesionara. I dalje ćemo biti vlasnici istih autocesta koje ostavljamo i budućim generacijama. U konačnici, davanjem autocesta u koncesiju upravljanja nitko nam ne oduzima osjećaj ponosa na činjenicu da su to cijelo vrijeme naše autocesta“, zaključili su.
