Šiljeg: Ministarstvo zaštite okoliša priprema nadogradnju sustava gospodarenja otpadom

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode priprema nadogradnju sustava gospodarenja otpadom kako bi se uspostavio ekonomski i ekološki održiv sustav koji počiva na kružnom gospodarstvu, istaknuo je u utorak zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode Mario Šiljeg na konferenciji “Promocija inovacija za resursnu učinkovitost i gospodarenje otpadom u javnoj nabavi”.

Šiljeg je istaknuo kako je gospodarenje otpadom jedna od najvažnijih tema na svim razinama – od jedinica lokalne samouprave, županija do nacionalnog nivoa. Podsjetio je da Hrvatska, sukladno obavezama prema Europskoj uniji ima zadane ciljeve koje mora dostići, a to su smanjenje odlaganja miješanog otpada i bitno smanjenje odlaganja biootpada na odlagalištima. Također, do 2020. moramo doseći 50 posto odvojenog prikupljanja otpadnog stakla, plastike, papira i metala.

Objašnjavajući kružno gospodarstvo, Šiljeg je rekao da ono, među ostalim, podrazumijeva da tvari i predmete nakon upotrebe gdje god je to moguće vratimo u sustav kao nešto što se može ponovno upotrijebiti ili reciklirati. Jedan od ključnih faktora kružnog gospodarstva je pravilno postupanje s otpadom, istaknuo je, dodavši kako se naglasak stavlja na sprječavanje nastanka otpada, odvojeno prikupljanje i ponovnu uporabu proizvoda.

“A to ćemo postići kroz povećanje broja reciklažnih dvorišta, uvođenje većeg broja sortirnica, kućno kompostiranje te uspostavu centara za ponovnu uporabu proizvoda. Promjene na kojima se radi omogućile bi da gradovi i općine sustav gospodarenja otpadom prilagode sukladno lokalnim posebnostima i potrebama koji bi za njih bio financijski najisplativiji, a što je najvažnije – sustav bi trebao postati održiviji i ublažilo bi se poskupljenje odvoza otpada za građane”, objasnio je Šiljeg.

Istaknuo je kako uspostava održivog sustava gospodarenja otpadom ne počiva samo na građanima, već na društvu u cjelini, uključujući odgovorno postupanje s otpadom i u javnim tijelima i institucijama te u privatnom sektoru, a jedan od alata koji doprinose uspostavi učinkovitog sustava gospodarenja otpadom i izgradnji resursno učinkovitog društva je i “zelena javna nabava”.

“To znači da se tijela javne uprave potiču na nabavu proizvoda i usluga koje imaju manji utjecaj na okoliš od onih proizvoda koje bi inače nabavili. Nabavom takvih roba i usluga, poput primjerice, recikliranog papira, ekoloških proizvoda za čišćenje te ostalih proizvoda koji su izrađeni na održivi način i koji se mogu ponovno koristiti ili reciklirati, doprinosi se smanjenju stvaranja otpada”, istaknuo je.

Naglasio je kako je Nacionalnim akcijskim planom za zelenu javnu nabavu postavljen cilj da do 2020. u 50 posto postupaka javne nabave u Hrvatskoj bude uključena neka od mjerila zelene javne nabave, a o kolikom se potencijalu radi, kaže Šiljeg, dovoljno govori podatak da se u Hrvatskoj godišnje prosječno sklopi oko 25.000 ugovora o javnoj nabavi vrijednosti oko 30 milijardi kuna. “To je 12 posto BDP-a. Time možemo značajno doprinijeti čistom i zdravom okolišu, a istovremeno se doprinosi razvoju zelenog gospodarstva, inovacija i zelenih roba i usluga”, dodao je.

“Interes očuvanja okoliša i gospodarski interesi, zbog sve manje dostupnih sirovina za proizvodnju, se preklapaju. A jedini ispravan put – kojim čuvamo okoliš i istovremeno osiguravamo sirovine za industriju – jest upravo razvoj resursno učinkovitog društva koje se temelji na kružnom gospodarstvu”, poručio je Šiljeg.

Potpredsjednik za turizam, trgovinu i financije HGK Josip Zaher rekao je kako je namjera današnje konferencije međusobna razmjena znanja i iskustva, kako bi na kraju dana otišli “pametniji s novim idejama koje će unaprijediti gospodarenje otpadom”.

Konferenciju je organizirala HGK sa Zagrebačkim holdingom – podružnicom Čistoća, a namijenjena je komunalnim tvrtkama, stručnoj javnosti, jedinicama lokalne samouprave i akademskoj zajednici.

Bojan Ribić iz Čistoće predstavio je projekt “PPI4Waste” koji se bavi smjernicama Europske komisije u gospodarenju otpadom s naglaskom na održivost i inovativnost te obuhvaća mjere i aktivnosti vezane uz zelenu javnu nabavu. Projekt se provodi od siječnja 2015., završit će u lipnju 2017., a financiran je sredstvima EU u sklopu programa Obzor 2020 za istraživanje i inovacije.