Ove godine kao i svake prethodne uoči obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, lijevi aktivisti, s posebnim naglaskom na feministice iz Ženske mreže Hrvatska te Centra za žene žrtve rata ROSA, prosvjeduju na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Prosvjedima podsjećaju na, kako kažu, zločine počinjene od HVO-a u VRO Oluja nad srpskim civilima, dakako preuveličavajući brojke. No, ono što je zanimljivo jest da se iste prosvjednice može vidjeti i na prosvjedu protiv Hoda za život ili pak protiv molitelja krunice. Riječ je o profesionalnim prosvjednicama koje ne propuštaju nijedan od ovih skupova.
>Antiratna akcija na Trgu: Provokacija ekstremno lijevih udruga uoči Oluje
>U Sisku protiv Hoda za život isti prosvjednici kao i u Zagrebu protiv molitelja
Među prosvjednicama je najistaknutija crvenokosa Sanja Juras, koordinatorica Ženske mreže Hrvatska, koja je ove godine napravila dramu na Hodu za život žaleći se kako joj je pozlilo od vrućine, premda je bio tek svibanj. Žalila se i na policiju koja je štitila prostor sudionika Hoda za život od verbalnih napada feministica, ocijenivši takvo ponašanje zlostavljanjem.
>Feministkinje na Hodu za život: Pozlilo mi je, policija me zlostavljala; Evo što kaže policija!
Na prosvjedu protiv VRO Oluja iste prosvjednice kao i na Hodu za život
Lijevo na fotografiji sa prosvjeda u četvrtak nalazi se crvenokosa Sanja Juras, koordinatorica Ženske Mreže Hrvatska. Uz nju su još i crnokosa Nela Pamuković te Sanja Kovačević sa zelenom trakom.
>Tko su žene koje su se prepriječile Hodu za život? Hvale se da su 400 žena otpratile na pobačaj
Ispod, na fotografiji ovogodišnjeg Hoda za život u Zagrebu lako prepoznatljiva Juras s narančastom kosom, te crnka Nela Pamuković. Lijevo se nalazi i plava gospođa s naočalama koja je jučer također prosvjedovala protiv VRO Oluja na Trgu.
Cijelu galeriju možete pogledati ovdje:
>Izgledaju li vam poznato? Tko su aktivistice koje su prosvjedovale uoči godišnjice Oluje
Fotografije s prosvjeda protiv VRO Oluja i Hoda za život iz 2023. godine koje prikazuju iste prosvjednice: Nelu Pamuković, Bojanu Genov, Sanju Juras i Sanju Kovačević.
Protiv čega sve prosvjeduju ove feministice?
Osim što se na tzv. antiratnom prosvjedu prisjećaju pojedinih zločina VRO Oluja nad srpskim civilima čije brojke uveličavaju, prosvjeduju i protiv Hoda za život te protiv muške krunice na trgovima.
Tako primjerice, aktivistice iz Ženske mreže Hrvatske, Centra za žene žrtve rata – ROSA i druge feminističke inicijative poput Ženske mreže Hrabre sestre traže zabranu održavanja muške krunice.
Vrlo su aktivne u zagovaranju pobačaja za kojega tvrde da je ”žensko pravo”. Nude trudnicama podršku za obavljanje pobačaja i pratnju prilikom njegovog obavljanja. Bile su aktivne i u slučaju Čavajda. Hvale se da se njihovim uslugama do sada koristilo 400 žena. Pa onda u tom kontekstu svake godine prosvjeduju i protiv Hoda za život. Smatraju da je hodanje i borba za život nerođene djece obezvrjeđivanje ženskih života i toksični napad na žene.
>Dok feministice prosvjeduju zbog femicida, Betlehem i Caritas pružaju konkretnu pomoć ženama
Centar za žrtve rata ROSA
Centar za žene žrtve rata – ROSA, feministička je i antimilitaristička organizacija osnovana 1992. godine s ciljem pružanja podrške i pomoći ženama koje su preživjele ratno i ostale oblike nasilja na osnovu spola. Ova udruga bogato je financirana od države, Grada Zagreba i stranih donatora. Koordinatorica Centra za žene žrtve rata – Rosa je deklarirana lezbijka Nela Pamuković.
Pamuković je jedna od osnivačica zagrebačke homoseksualne povorke i predavačica Povijesti lezbijskog i feminističkog pokreta u Centru za ženske studije. Pamuković je s Vesnom Teršelič bila predstavnica Hrvatske u Koordinacijskom vijeću Koalicije za REKOM od 2009. do 2014., kontroverzne inicijative koja je nastojala izjednačiti agresora i žrtvu u Domovinskom ratu.
Ženska mreža Hrvatska
Ženska mreža Hrvatska za sebe kaže da djeluje u skladu s feminističkim principima i okuplja nevladine organizacije, grupe i inicijative koje se suprotstavljaju patrijarhalnom sustavu i svim oblicima spolne diskriminacije. Mreža ima 40 udruga članica i također je bogato financirana od države, Grada Zagreba i drugih stranih donatora. Kordinatorica Ženske mreže Hrvatska je lezbijka Sanja Juras.
Juras je jedna od pionirki hrvatskog lezbijskog pokreta, zaslužna za stvaranje pravnog tima Iskoraka i Kontre. Kao i za izglasavanje Zakona o istospolnim zajednicama 2003. Zaslužna je i za to što su se u zakonodavstvo uspjele implementirati odredbe protiv diskriminacije na temelju seksualne orijentacije.
Sa svojim timom Juras se godinama zalagala za žrtve tzv. zločina iz mržnje, istupajući u ime LGBT zajednice koja je zahvaljujući njoj dobila odredbu o Zločinu iz mržnje, implementiranu u Kazneni zakon 2006. godine.
