Predsjedništvo Hrvatskog sabora 17. travnja 2012. godine donijelo je odluku o ukidanju političkog pokroviteljstva nad komemoracijom u Bleiburgu, a financijski dio te je godine ostao jer su pripreme već bile u tijeku.
Bilo je to vrijeme Vlade Kukuriku koalicije, koju su činile stranke: SDP, HNS, IDS, HSU.
Tko i zašto traži zabranu komemoracije na Bleiburgu i Thompsonovih koncerata?
“Opće je hrvatsko jedinstvo, u tom sam uvjeren, da postoje žrtve ne samo križnog puta, nego da postoje i mnoge nevine žrtve koje su stradale na način da im nije suđeno. Svi osuđuju one koji su počinili i koji su uzročnici tih žrtava, žrtve zaslužuju puno poštovanje i pijetet i to je ono s čim smo se na Predsjedništvu Sabora složili”, istaknuo je tada Boris Šprem, koji je obnašao dužnost predsjednika Sabora.
“Smatramo da su žrtve do kojih je došlo bile žrtve na Križnom putu kroz Hrvatsku i Sloveniju, da su se na bleiburškom polju odvijale završne i legitimne borbe Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije i već tada gotovo poraženih Pavelićevih snaga i da je tamo došlo do stradanja s obje strane, ali nije bilo nevinih žrtava. Nevinih žrtava je bilo, jer je do njih došlo bez suđenja, na stratištima i grobnicima kroz put Križnog puta. Smatramo da treba obilježavati, dati počast i pun pijetet tim žrtvama na stratištima i grobnicama Križnog puta”, istaknuo je Šprem.
Protiv ukidanja pokroviteljstva nad komemoracijom u Bleiburgu bio je HDZ.
“Odluka većine u Predsjedništvu jest da Sabor ne bude pokrovitelj, ali da se isplati novac, što mislim da je licemjerno jer očito nije bilo dovoljno hrabrosti u vladajućima da idu do kraja. Odluka vladajuće većine da se skine pokroviteljstvo nad komemoriranjem u Bleiburgu pokazuje da misle da je to loše pa je onda pitanje zašto za to loše daju novac poreznih obveznika. Smatramo da je to loša odluka i ona će sigurno uvjetovati nove podjele u hrvatskom društvu, nove rasprave, a mi smo mislili da su te rasprave završene. Činjenica je da je i gospodin Račan bio u Bleiburgu, i gospodin Milanović i gospodin Josipović i to je jasno govorilo o tome da su oni smatrali da to mjesto komemoriranja nevinim žrtvama jer su nevine žrtve sve one koje su smaknute, ubijene ili likvidirane bez suđenja. Naravno da je naše pitanje što se promijenilo? Radi se o jednoj odluci koja je polovična, koja pokazuje nedostatak hrabrosti, nedostatak vizije”, rekla je tadašnja predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor.
2016. – godina kad je pokroviteljstvo vraćeno
Saborsko predsjedništvo 4. veljače 2016. godine odlučilo je vratiti pokroviteljstvo nad obilježavanjem Bleiburške tragedije. Uz tadašnjeg predsjednika Sabora Željka Reinera (HDZ) u Predsjedništvu je bilo i pet potpredsjednika, tri iz saborske većine (HDZ-a, Mosta i HSP-AS-a) i dva iz oporbe (SDP-a i HNS-a). Četiri glasa su bila ‘za’, a dva ‘protiv’.
“Svaka žrtva je žrtva i moramo joj odati počast, a Bleiburg je mjesto i vrijeme da odamo počast svim žrtvama koje su pale nevine od svibnja 1945. na Bleiburgu, Hudoj Jami, u Teznom i na Križnom putu”, izjavio je tadašnji potpredsjednik Sabora Ivan Tepeš(HSP AS).
“Prije je Sabor bio pokrovitelj, za vrijeme vlasti parlamentarne većine koalicije čiji je sastavni dio bila i moja Vlada, mi smo to ukinuli jer Bleiburg je, i to uvijek naglašavam Bleiburg, ne žrtve koje su nastradale nakon Bleiburga, sam Bleiburg je komemoracija odnosno žalovanje za propašću NDH i prema tome mi za to nećemo glasati”, komentirao je tada iz oporbe Zoran Milanović.
Godina 1945., prva godina komunističke vladavine u Hrvatskoj, ujedno je bila i najstrašnija. Po završetku Drugoga svjetskog rata komunističke su se vlasti, ne kroz spontanu odmazdu, već kao ostvarenje programa eliminacije političkih protivnika, sustavno obračunavale s poraženom stranom u ratu, ali i svim političkim i društvenim faktorima koji su odražavali stajališta suprotstavljena titoizmu i staljinizmu.
Simbol masovnih pogubljenja Hrvata (domobrana, ustaša, civila, žena i djece) je Bleiburg, gdje će se i ove godine – u subotu 13. svibnja – održati komemoracija žrtvama zločina vojske i sustava kojima je upravljao Josip Broz Tito.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
