O smjernicama za izradu proračuna za 2017. na sjednici u ponedjeljak

Hrvatska Vlada će o smjernicama za izradu proračuna za 2017. godinu raspravljati na sjednici Vlade koja će biti održana u ponedjeljak, a s te će sjednice Banski dvori na drugu stranu trga, u Hrvatski sabor, u drugo čitanje uputiti i paket poreznih zakona.

Najavio je to u četvrtak, na početku sjednica Vlade, premijer Andrej Plenković kazavši kako se upućivanjem paketa poreznih zakona u drugo čitanje prati vremenska dinamika rada Hrvatskog sabora “s ciljem da reforme budu usvojene na vrijeme, a paket stupi na snagu 1. siječnja iduće godine”.

Plenković se osvrnuo i na jučerašnje ‘aktualno prijepodne’ u Saboru i ocijenio da je Vlada kojoj je načelu jasno izložila svoje stavove saborskim zastupnicima.

“Ocjenjujem da je to bilo sadržajno i da smo pokazali da smo u ovom u kratkom razdoblju, u ovih pet tjedana koliko smo preuzeli odgovornost, upoznati sa svim ključnim dosjeima, svim politikama i da smo našim kolegama u Saboru jasno izložili stajališta i politike Vlade o svim ključnim pitanjima”, rekao je premijer.

Jedna od tema na koju se osvrnuo bila je i njegov nedavni posjet Ukrajini, zajedno s potpredsjednicom Vlade Martinom Dalić, i rekao kako je to bio odličan posjet na kojem su potpisana tri sporazuma.

Kazao je kako je Hrvatska tom prilikom Ukrajini ponudila savjetodavno, s jednom čvrstom i jasnom porukom mira, iskustva u procesu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

Novi zakon o javnoj nabavi upućen u saborsku proceduru

Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedlog novog Zakona o javnoj nabavi, a kao najvažnije je istaknuto uvođenje ekonomski najpovoljnije ponude, odnosno da najniža cijena više ne bude jedini i najvažniji kriterij ocjene ponuda u postupcima javne nabave.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je istaknuo da je javna nabava jedno od ključnih područja u kojem privatni i javni sektor ulaze u financijsku interakciju, a o značaju tog područja govori podatak da ‘tržište’ javne nabave čini 10 do 20 posto BDP-a u Europskoj uniji, odnosno nešto više od 12 posto hrvatskog BDP-a.

Iako je i dosadašnji sustav pratio rješenja EU, nerijetko su procesi bili dugi i komplicirani i često su rezultirali otkazivanjima. Sve ove izmjene ipak kao jedan od ključnih ciljeva imaju suzbijanje korupcije i zato je ovaj zakonodavni okvir vrlo važan za Hrvatsku, rekao je Plenković, dodajući da od ovih zakonskih izmjena očekuje koristi za sve gospodarske subjekte.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić kazala je da je najvažnija promjena koja se predlaže novim zakonom uvođenje ekonomski najpovoljnije ponude, odnosno da najniža cijena više ne bude jedini i najvažniji kriterij ocjene ponuda u postupcima javne nabave.

Kriteriji za odabir najboljih ponuditelja će i dalje ostati cijena, uz odgovarajuće dodatne kriterije koje će propisati sam naručitelj, a cijena će po zakonu moći biti maksimalno 90 posto ukupne strukture vrijednosti, odnosno pondera pojedinih kriterija. Pritom sam naručitelj može odrediti u kojem je postotku važnost cijene kao kriterija u određenoj nabavi, istaknula je Dalić.

Obvezatnost tog kriterija na snagu će stupiti nakon 6 mjeseci, a do tada će Ministarstvo provoditi intenzivnu edukaciju naručitelja te izraditi procedure za punu primjenu ekonomski najpovoljnije ponude, rekla je Dalić.

U sklopu toga predlaže se i uvođenje Europske jedinstvene dokumentacije o nabavi, odnosno obrasca kojim će ponuditelj dati izjavu da udovoljava svim traženim uvjetima, a tek će ponuditelj koji bude najpovoljniji morati dostaviti detaljne dokaze. Pritom se zakonom predviđa da se u roku od godine dana objedine svi registri koji sadrže podatke i iz kojih se izdaju potvrde koje su poduzetnici do sada morali prikupljati kao dokaz za sudjelovanje na pojedinom natječaju.

Također, predviđa se i obveza prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima o nacrtu dijela dokumentacije o nabavi prije formalnog početka postupka javne nabave. Cilj je spriječiti da se kroz samu dokumentaciju definira pobjednik natječaja, odnosno da se pridonese transparentnosti postupka javne nabave.

Dalić je istaknula kako je ovo vrlo kompleksan i opsežan zakon, s više od 450 članaka, u čijoj su izradi, osim kroz prijenos odgovarajuće europske direktive, korištena i iskustva stečena u provođenju javnih nabava proteklih godina.

Zakon je pripreman tijekom prošle godine, i to u u uskoj suradnji s gospodarstvenicima, HUP-om, HGK i dr., tako da ovaj prijedlog u najvećoj mogućoj mjeri uključuje i iskustva i sugestije dosadašnjih sudionika u postupcima javne nabave, čime je ostvaren važan iskorak, naglasila je Dalić.

Dodala je i da novine koje zakon donosi idu ka povećanju transparentnosti, stvaranju okvira za veću konkurenciju tj. više ponuditelja, a krajnji rezultat koji se očekuje su manji troškovi za državu za nabavu roba i usluga kroz javnu nabavu te značajno smnjivanje opterećenja i troškova gospodarstvu.

kidaju se neke pristojbe, smanjuju se jamstva i Ministarstvo gospdoarstva je izračunalo da će primjenom novog zakona doći do smanjivanja troškova za gospodarstvo od približno 42 milijuna kuna. Efekte na smanjenje troška javne nabave za naručitelje je, pak teško procijeniti, ali tržište je vrijedno 40 milijardi kuna i stoga vjerujem da će biti značajne, zaključila je Dalić.

Uprave i NO-i državnih tvrtki imenovat će se privremeno na pola godine

Izmjenama dviju uredbi, Vlada je u četvrtak na sjednici, kao prijelazno rješenje, omogućila da se čelne ljude trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku imenuje ograničeno na šest mjeseci, do izrade novog zakonodavnog okvira.

Riječ je o izmjenama Uredbe o kriterijima za provedbu postupaka odabira i imenovanja predsjednika i članova uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i izmjenama Odluke o uvjetima i postupku za izbor i/ili imenovanje kandidata za članove nadzornih odbora u trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, a premijer Andrej Plenković ističe da je riječ o tranzicijskom rješenju, do izrade novog zakonodavnog okvira.

“Donošenjem ovih izmjena uvodi se tranzicijsko rješenje kojim se želi omogućiti normalno funkcioniranje i poslovanje nekih od tih trgovačkih društava koje su slijedom politički okolnosti tijekom ove godine bez svog upravljačkog vodstva”, rekao je premijer.

Upozorava kako takva situacija ta društva dovodi u situaciju da ne mogu kvalitetno i pravilno obavljati svoje poslovanje te objašnjava da, slijedom zakona o primopredaji vlasti, članovi NO i uprava stavljaju svoje mandate na raspolaganje, kao i da je u većini trgovačkih društava njihov mandat već istekao.

“Kako se ne bi doveli u situaciju nefunkcioniranja trgovačkih društava, koja su od posebnog interesa za Hrvatsku, uvest će se privremeno rješenje u kojem će se članovi uprava i NO-a imenovati na šest mjeseci”, rekao je.

Do isteka tog roka, najavio je, Vlada, odnosno Ministarstvo državne imovine, radit će na reviziji i unapređenju postojećeg zakonodavnog okvira “koji će omogućiti transparentnije, učinkovito upravljanje i raspolaganje državnom imovinom”.

“To podrazumijeva da će se u tom razdoblju provesti i javni natječaji za uprave državnih, trgovačkih društava, a sve u cilju jačanja profesionalizacije i depolitizacije, kako smo istaknuli i uoči izbora”, naglašava premijer.

Dodaje i da će se prilikom imenovanja članova uprava i NO-a voditi računa i uvažavati svi kriteriji propisani dosad važećim aktima.

Ministar državne imovine Marić naveo je kako su kod izrade uredbi dobivena mišljenja ministarstva koja nisu imala primjedbi, kao ni Ured za zakonodavstvo.

“Ovakvim se sustavom i nadalje jamči transparentnost postupka i mogućnost odabira najkompetentnijih osoba za uprave i NO-e trgovačkih društava”, rekao je.

Izmjenama uredbi upravama i NO-ima društva od strateškog interesa za državu, ističe i Marić, omogućit će se normalan nastavak funkcioniranja i poslovanja.