Stier: ‘Neki zlonamjerno manipuliraju Tuđmanovim imenom kako bi pod krinkom antifašizma rehabilitirali jugoslavensku komunističku diktaturu’

foto: fah

Neprijatelji hrvatske neovisnosti desetljećima su ideju hrvatske države vezivali za fašizam. I danas se pokušava, po toj staroj matrici, Hrvatsku poistovjetiti s Pavelićevim režimom… Zato bi bilo nerazborito ukinuti 22. lipnja kao praznik, ali bi isto tako bilo krivo šutjeti i dozvoliti nekima da zlonamjerno manipuliraju s imenom Franje Tuđmana kako bi pod krinkom antifašizma rehabilitirali jugoslavensku komunističku diktaturu.“, napisao je na svom Facebook profilu istaknuti HDZ-ovac i bivši hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier komentirajući izjavu predsjednika stranke i Vlade Andreja Plenkovića koji je u obrani Dana antifašista spomenuo dr. Franju Tuđmana.

> Prof. Banac: ‘Dan antifašističke borbe ne treba biti ni spomendan, treba ga sasvim skinuti’

> (VIDEO) Plenković u obrani Dana antifašizma zloupotrebljava predsjednika Tuđmana: ‘Neću dozvoliti detuđmanizaciju HDZ-a’

> Milanović i Obersnel protiv ukidanja Dana antifašističke borbe: ‘Praznikom proglasiti 10. travanj da Hasanbegović i društvo nose crne kapice’

Njegovu objavu donosimo u cijelosti.

“TUĐMANOVOM DOKTRINOM PROTIV SVAKOG TOTALITARIZMA

Zakon o blagdanima puno je više od pukog popisa neradnih dana. To je zakon kojim se uređuje kako ćemo obilježiti ključne trenutke naše povijesti, ali i naš sustav vrijednosti.

Ključna promjena u novom prijedlogu je određivanje 30. svibnja kao središnjeg državnog praznika. Bio je to naš prvi Dan državnosti koji je narod prihvatio i slavio. Ukidanje tog blagdana, nakon promjene vlasti 2000., bila je pogreška koja je među hrvatske građane unijela konfuziju.

Potpuno je opravdano 30. svibnja 1990. odrediti kao prijelomni trenutak u modernoj hrvatskoj povijesti. To je bio dan konstituirajuće sjednice prvog višestranačkog i demokratski izabranog Sabora, ali i više od toga. Taj se datum nikako ne može svesti na stranačku dimenziju. Naime, 30. svibnja je prijelomni trenutak kada je, kako piše u našem Ustavu; “na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.) slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost.” Upravo je ta ustavna formulacija, kojoj mi saborski zastupnici i danas prisežemo, uporište za određivanje 30. svibnja kao Dana državnosti. Deset točaka koje je tada Hrvatskom saboru predstavio predsjednik Franjo Tuđman i danas su svojevrsni dekalog za razvoj Hrvatske kao samostalne države.

U sintezi koju predstavlja 30. svibnja prepoznaje se jasno svrstavanje moderne hrvatske države na stranu slobode, a nasuprot komunizmu, ali i bilo kakvom pokušaju vezivanja suvremene Hrvatske za totalitarne ideologije nacizma i fašizma. Neprijatelji hrvatske neovisnosti desetljećima su ideju hrvatske države vezivali za fašizam. I danas se pokušava, po toj staroj matrici, Hrvatsku poistovjetiti s Pavelićevim režimom. U tu zamku nećemo pasti.

Što se tiče Dana antifašističke borbe, o svemu možemo demokratski raspravljati i argumentirano iznijeti činjenice. Činjenica je da su kolege iz Odbora za veterane hrvatski branitelji koji predstavljaju svoje birače, i koji su u najboljoj vjeri dali prijedlog o blagdanima. Činjenica je da je 22. lipnja 1941. dan kada je Hitler napao Sovjetski savez, pa je Kominterna zapovjedila svim komunističkim partijama u Europi da krenu u borbu protiv nacista s kojima su prethodno pune dvije godine paktirali. Jer Drugi svjetski rat nije počeo 1941., već 1939., nakon pakta Hitler-Staljin.

Sve su to činjenice. Ali isto tako činjenica je da je za ideju neovisne hrvatske države bilo nužno pridobiti sve one u Hrvatskoj koji se vežu za partizanski pokret, među kojima je bilo istaknutih hrvatskih domoljuba poput Andrije Hebranga, koji su upravo zbog svog hrvatstva kasnije nastradali i bili žrtve jugoslavenskog režima. Upravo zato je Franjo Tuđman uspostavio 22. lipnja kao državni praznik, s intencijom stavljanja antifašizma u funkciju stvaranja hrvatske države, a nasuprot starom Danu ustanka u Srbu kao zloporabi antifašizma u jugoslavenske i protuhrvatske svrhe.

Zato bi bilo nerazborito ukinuti 22. lipnja kao praznik, ali bi isto tako bilo krivo šutjeti i dozvoliti nekima da zlonamjerno manipuliraju s imenom Franje Tuđmana kako bi pod krinkom antifašizma rehabilitirali jugoslavensku komunističku diktaturu.”

Plenković u obrani Dana antifašizma zloupotrebljava predsjednika Tuđmana

Podsjetimo, Saborski odbor za veterane predložio je da Dan antifašističke borbe postane spomendan i da kao takav ne bude više neradni dan. Na navedeni prijedlog reagirali su zagrebački antifašisti i brojni političari, uključujući i Plenkovića.

“Treba stati na kraj politici detuđmanizacije i unutar HDZ-a. To znači da ja kao predsjednik HDZ-a i Vlade kažem da je 22. lipnja blagdan koji je uvrstio predsjednik Franjo Tuđman i tako će i ostati“, istaknuo je Plenković dodavši da je “sve što su na Odboru govorili nije ni politika Predsjedništva ni Nacionalnog vijeća, ni HDZ-a ni Vlade RH”.

Poslao je i poruku Đakiću.

“I ja njemu šaljem poruku i svima koji žele detuđmanizirati HDZ, ja to neću dozvoliti. Raspravljat ćemo mi to sve, moramo jasno reći da je dosta politike koja rastvara temelje onoga što je Tuđman stvorio, što bi HDZ trebao biti i smjera u kojem Hrvatska treba ići. Tko to ne razumije, ne razumije prošlost, sadašnjost ni budućnost Hrvatske”, poručio je Plenković.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr