Što je institut priziva savjesti koji koriste ginekolozi koji ne žele raditi pobačaje?

Slučaj kninske primalje Jage Stojak, koja je zbog priziva savjesti i odbijanja asistiranja u izvođenju pobačaja dobila otkaz pa je naknadno ipak vraćena na posao, otvorio je pitanje tko sve ima pravo pozvati se na savjest u obavljanju svog posla. Četrdeset i devetogodišnja Jaga Stojak, primalja kninske Opće bolnice “Hrvatski ponos” prizivom savjesti obrazložila je svoje odbijanje sudjelovanja u medicinskim zahvatima namjernog prekida trudnoće i prije, a potom i 14. kolovoza 2013. Kao praktična vjernica, katolkinja od koje njezina savijest traži da poštuje ljudski život od začeća do prirodne smrti, smatrala je da ima pravo, pozivajući se na svoju savijest, odbiti sudjelovati u pobačaju odnosno, prekidanju ljudskog života. To je u pisanom obliku obrazložila svim nadređenima, najprije unutar same bolnice, a potom i Sindikatu medicinskih sestara, te Komori primalja.

Zakon o liječništvu u članku 20.propisuje: „Radi svojih etičkih, vjerskih ili moralnih nazora, odnosno uvjerenja liječnik se ima pravo pozvati na priziv savjesti te odbiti provođenje dijagnostike, liječenja i rehabilitacije pacijenta, ako se to ne kosi s pravilima struke te ako time ne uzrokuje trajne posljedice za zdravlje ili ne ugrozi život pacijenta.

Tema priziva savjesti, prava liječnika ili medicinskod djelatnika da odbije raditi ono što je suprotno njegovoj savijesti i što smatra lošim, ponovno je aktualizirana nedavno nakon što je objavljena vijest da niti jedan od liječnika zagrebačke bolnice Sveti Duh ne želi raditi pobačaje.

Što je priziv savjesti?

Pravo na priziv savjesti osnovno je ljudsko pravo i sastavni je dio slobode mišljenja koje je priznato na međunarodnoj razini, a u praksi se ostvaruje u većini država svijeta.

Povijesno je kao ljudsko pravo priznat nakon Nirnberških procesa, kada se rađa cijela moderna doktrina ljudskih prava i Opća deklaracija o ljudskim pravima.

Institut priziva savjesti u zdravstvu

Institucija priziva savjesti u zdravstvu uglavnom se koristi u ginekologiji, ali i u onkologiji i anesteziologiji. Liječnici koji se pozivaju na to, zakonom propisano pravo, odbijaju izvoditi pobačaje, sudjelovati u procesu umjetne oplodnje, kao i u etički dvojbenim postupcima koji su vezani za slučajeve moždane smrti, odnosno isključivanja aparata koji pacijenta održavaju na životu i slično.

Zakon o liječništvu, ali i Ustav, Kodeks medicinske etike i niz drugih srodnih zakona dopuštaju priziv savjesti, a liječnici zbog etičkih i vjerskih uvjerenja imaju pravo odbiti određene dijagnostičke metode i načine liječenja pacijenata ili razne zahvate koje smatraju etički problematičnim. U Kodeksu ljekarničke etike i deontologije također stoji da ljekarnici imaju pravo na priziv savjesti ako time ne dovode u opasnost život bolesnika.

Zakonodavstva razvijenih zemalja vođena zaštitom ljudske slobode, identiteta, savjesti i dostojanstva dopuštaju priziv savjesti kao pravno dopuštene radnje ograničenog opsega. Da bi priziv savjesti bio legitiman, mora se zasnivati na moralnim principima pojedinca koji shvaća značenje pravnih normi, a ne na osobnim interesima. S druge strane, bitno je da pravo jednog pojedinca ne ugrožava ili isključuje prava drugih ljudi.

U tom smjeru kreće se i hrvatsko zakonodavstvo. Zakon o liječništvu u članku 20.propisuje: „Radi svojih etičkih, vjerskih ili moralnih nazora, odnosno uvjerenja liječnik se ima pravo pozvati na priziv savjesti te odbiti provođenje dijagnostike, liječenja i rehabilitacije pacijenta, ako se to ne kosi s pravilima struke te ako time ne uzrokuje trajne posljedice za zdravlje ili ne ugrozi život pacijenta.

O svojoj odluci mora pravodobno izvijestiti pacijenta te ga uputiti drugom liječniku iste struke“.

Ustavno pravo

Slične odredbe sadrže Ustav Republike Hrvatske (članak 47.), Zakon o obrani (članak 38.), Zakon o dentalnoj medicini (članak 26.), Zakon o medicinskoj oplodnji (članak 38.), Zakon o sestrinstvu (članak 3.) i Kodeks medicinske etike i deontologije (članak 2.).

Ustav, kako tumači odvjetnik Veljko Miljević za vecernji.hr, štiti sve, odnosno svim djelatnostima daje mogućnost da zbog priziva savjesti odbiju određeni posao koji nije u skladu s njihovim stavovima, uvjerenjima ili svjetonazorom. I zbog toga ne smiju dobiti otkaz. Tako novinar može odbiti napisati tekst koji nije u skladu s njegovim uvjerenjima, vojnik može odbiti odlazak u određenu vojnu misiju… Ustav je iznad zakona i on svima jamči prava i slobode.

Simptomatično je da se mnoge grupacije u Hrvatskoj ali i svijetu koji se  tvrde da se zalažu za ‘slobode’ zapravo  prizivaju intervenciju države u sferu te osnovne slobode pojedinca – i zalažu se za njeno ukidanje ili sankcioniranje.

Međunarodni dan prigovora savjesti

Malo je poznato da među brojnim praznicima postoji i Međunarodni dan prigovora savjesti. On se obilježava 15. svibnja. Velik broj razvijenih zemalja priziv savjesti svrstava u kategoriju prava na slobodu, dok neki taj institut smatraju oblikom građanske neposlušnosti.

Izvor: narod.hr
Photo: wikipedia