Što kada saborski zastupnici ne žele mijenjati zakon od kojeg imaju financijske koristi?

zakon
19. 10. 2022. Sabor, Foto Hina/ Dario GRZELJ/ dag

Posljednjih je dana hrvatsku javnost zaintrigirao slučaj Maje Đerek, zviždačice iz Državnih nekretnina koja je ukazala na nepravilnosti i nezakonitosti u toj tvrtki. Đerek je podnijela opsežnu kaznenu prijavu prije mjesec dana vezano za zlouporabu položaja i ovlasti te pogodovanja na štetu tvrtke, protiv direktorice Državnih nekretnina Renate Sabo i drugih osoba. U svojem je iskazu, između ostalih, prozvala i ministra Maria Banožića te predstojnika premijerova ureda Zvonimira Frku Petešića. Oni tvrde da sve regulira Zakon o upravljanju državnom imovinom.

Podsjetimo, Zvonimir Frka-Petešić našao se na meti jer se koristi stanom u Jurišićevoj ulici kao državni dužnosnik, tj. predstojnik Ureda premijera. Pritom je prebivalište prijavio kod oca na Dugom otoku, gdje nikada nije živio. Postavilo se pitanje je li se Frka-Petešić prijavio na Dugom otoku samo kako bi dobio stan u Zagrebu? Stan se, uz to, nakon potresa obnovio u rekordnom roku. Sve je to bilo povod raspravama u javnosti, pogoduje li se u upravljanju državnim nekretninama.

>Državne nekretnine d.o.o. o radovima u stanu kojim se koristi Frka-Petešić: Objašnjavaju hitne mjere sanacije nekretnine

> Frka-Petešić: ‘Na stan imam pravo kao dužnosnik, nisam učinio ništa protivno zakonu’

Iz Ministarstva su se oglasili kako je “dužnosnik ostvario pravo na korištenje stana temeljem Zakona o upravljanju državnom imovinom. U skladu s Uredbom o mjerilima i kriterijima dodjele na korištenje nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna i drugih osoba.”

Državne nekretnine su, pak, u priopćenju naglasile kako je obnova spornog stana izvršena prema propisima. Naime, radilo se “o hitnoj intervenciji (tzv. izvanrednom održavanju građevine). Ista je regulirana Pravilnikom o održavanju građevina i Pravilnikom o jednostavnim građevinama.”

Novi zakon, stara uredba, još stariji cjenik

Prema članku 49. Zakona o upravljanju državnom imovinom iz 2018. godine

(1) Ministarstvo može dati na uporabu stanove u vlasništvu Republike Hrvatske, kojima upravlja i raspolaže, državnim dužnosnicima i pravosudnim dužnosnicima za potrebe njihova smještaja za vrijeme trajanja dužnosti.

(2) Vlada Republike Hrvatske donijet će uredbu kojom se uređuje koji državni dužnosnici imaju pravo na korištenje stana i način na koji se stanovi daju na uporabu državnim dužnosnicima.

Iako je Vlada RH u međuvremenu donijela niz uredbi za provedbu tog zakona, niti jedna Uredba ne odnosi se na kriterije i način uporabe nekretnina od strane dužnosnika. Štoviše, donošenjem tih uredbi stavljena je izvan snage jedina uredba kojom su se sporna pitanja uređivala, a koja je donesena 2013. u vrijeme Milanovićeve Vlade.

Iz objašnjenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine proizlazi kako se upravo kriteriji za dodjelu nekretnina određeni spomenutom Milanovićevom uredbom koja je stavljena izvan snage, u nedostatku drugih odgovarajućih propisa, još uvijek danas primjenjuju. Osobito je zanimljivo kako spornu cijenu najma koju dužnosnici plaćaju za uporabu stanova čak niti Milanovićeva uredba ne definira. Naime, ista upućuje na cjenik najma određen Odlukom Vlade Ivice Račana iz 2001. godine. Dakle, novi zakon, a stara uredba i još stariji cjenik.

Stari kriteriji odgovaraju svima

Nameće se, stoga, zaključak kako aktualnoj vlasti očigledno odgovaraju stari kriteriji za dodjelu stanova dužnosnicima. Oni koje je odredila bivša SDP-ova vlast. Odgovaraju im, možda još i više, (pra)stare cijene najma definirane Račanovom odlukom. Čak i ako one ni približno ne odgovaraju stanju na tržištu nekretnina.

S druge strane, predsjednik Milanović ovih dana upućuje brojne kritike dužnosnicima koji netransparentno uživaju povlastice zajamčene Uredbom, koju je upravo njegova Vlada donijela. Postavlja se i pitanje zbog čega ostali oporbeni akteri već godinama zatvaraju oči pred apsurdom da se stanovi državnim dužnosnicima dodjeljuju prema propisima koji više ne vrijede.

Simbolična naknada za državne stanove

Tako se po medijima ovih dana spominje kako državne stanove, među ostalima, koriste uz simboličnu naknadu HDZ-ovi Mario Banožić, Oleg Butković, Zvonimir Frka Petešić. Državni stan koristi i Nada Murganić iz, od Zagreba 50-ak km udaljenog, Karlovca. Potom, SDSS-ov Mile Horvat, SDP-ova Sanja Radolović te Mostovi Božo Petrov i Nikola Grmoja.

Uz to, svaki treći državni dužnosnik koji živi u Zagrebu u službenim stanovima, o čemu je pisao Jutarnji list, dugovao je za najamninu ili režije u mjesecu siječnju. Od 35 državnih dužnosnika, među kojima su državni tajnici, ministri, saborski zastupnici i pomoćnici ministara, njih 10 je u siječnju dugovalo ukupno za najamninu i režije 16.000 kuna, odgovorili su iz Državnih nekretnina, tvrtke koja upravlja i službenim stanovima.

Veći iznosi za stanove po izboru

Nadalje, potencijalno još veće financijsko opterećenje predstavljaju dužnosnici koji ne koriste državne stanove. Njima država refundira troškove najma za vrijeme boravka u Zagrebu.

Najskuplji stan koji plaća država je onaj Stjepana Čuraja, državnog tajnika u Ministarstvu financija, HNS-ovog predsjednika. Sa suprugom i troje djece živi u 112 kvadrata. Ministarstvo snosi troškove najma za površinu od 90 kvadrata u iznosu od 6753,40 kuna, a najamninu za preostalu površinu stana i režijske troškove za cijeli stan snosi dužnosnik. Odnosno, 2350 kuna za najamninu.

S 4.500,00 kn potpomaže ministricu Natašu Tramišak, a s preko 5.000,00 kn ministra Ivana Malenicu. Po kojim su kriterijima dotični, u nedostatku adekvatnih državnih stanova, odabrali baš te stanove, po toj cijeni, ostaje nepoznato.

U međuvremenu, uz probleme poput nepravednog izbornog sustava i financiranja stranaka iz državnog proračuna, povlašteno i netransparentno korištenje državnih nekretnina samo je kap u moru problema koji nose naljepnicu statusa quo u hrvatskim političkim pitanjima. Uredba po kojoj se dodjeljuju državni stanovi izvan snage je više od tri godine. Nova bi, tvrde u ministarstvu, uskoro trebala ugledati svjetlo dana.

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.