Što nam ‘slučaj Podravka’ otkriva o Plenkovićevoj borbi protiv korupcije?

podravke
Foto: fah; fotomontaža: narod.hr

Na čelo Podravke došla je bivša ministrica gospodarstva i suradnica Andreja Plenkovića koja je ostavku dala zbog afere Borg, Martina Dalić. No, ono što ostaje nejasno jest odgovor na pitanje kako to da Plenković određuje novog šefa Podravke, iako ta tvrtka nije u većinskom državnom vlasništvu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Hrstić: Tko je mislio da Dalić neće dobiti nagradu za lojalno čuvanje leđa premijeru?

> Otišla zbog afere Borg, Plenković ju postavio u Podravku: Tko je Martina Dalić?

U Podravci se prikazuje da država ima nominalno 25,5 posto vlasništva, no u taj postotak se pribrajaju i vlasništva Kapital fonda. Kada se njihov udio izuzme, država ima manje od 25 posto, pisala epodravina.hr 2019.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vlasnička struktura Podravke je sljedeća: Republika Hrvatska ima 25,5 posto udjela, hrvatski mirovinski fondovi 25,5 posto, trezorske dionice 1,8 posto, a ostali 20,5 posto. Tko su sve dioničari, pogledajte u nastavku:

Stoga nije jasno zašto upravo Vlada odlučuje o novom šefu kompanije, kada su većinski vlasnici mirovinski fondovi u vlasništvu banaka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Kako je moguće da i u godini Gospodnjoj 2021. premijer politički instalira predsjednika uprave očito kvaziprivatizirane Podravke, na koju se još uvijek gleda kao na neotuđivi dio državne srebrnine? U slučaju Podravke u stvarnosti mehanizam nije baš tako jednostavan. Nije baš da premijer tako imperatorski oktroira, ipak se tu nešto pristojno pitaju i drugi suvlasnici, koji su se odavna pomirili s nepisanim dogovorom da mjesto šefa Podravke pripada onome koga odabere država. A to onda u prijevodu znači: ta fotelja je politički plijen stranke koja je u tom trenutku na vlasti.”, napisao je Ivan Hrstić u kolumni za Večernji list.

S kime se razgovaralo?

Plenković je po pisanju medija imao četiri moguća kandidata za dužnost šefa Podravke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Razgovarao je tako s čelnikom HGK Lukom Burilovićem. Burilovićevu karijeru obilježio je rad na funkcijama predsjednika uprave Sladorane, danas u većinskom vlasništvu šećerane Viro, te pomoćnika ministra poljoprivrede Petra Čobankovića.

Razgovaralo se s Martinom Dalić, bivšom ministricom gospodarstva i potpredsjednicom prošlog saziva vlade Andreja Plenkovića koja je smijenjena na vrhuncu krize u Agrokoru. “Ona ima impresivan životopis, znanje i iskustvo te podršku fondova koji su među moćnijim dionicima uopće u Hrvatskoj”, kazao je konzultant Drago Munjiza, dok neki smatraju kako bi njezino imenovanje na čelo Podravke moglo biti politički uteg Plenkovićevoj vladi s obzirom na skorašnje lokalne izbore.

Najtvrđi orah u pregovorima navodno je bio Goran Markulin, direktor Cromarisa koji i u pandemiji ruši rekorde po rastu prihoda i prodaji ribe.

> Plenkovićeva imenovanja: U 51 državnoj tvrtki trećina imenovanih su članovi vladajućih stranaka

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kao četvrti izgledni kandidat spominjao se Davor Doko, sadašnji član uprave za financije i čovjek mirovinskih fondova u Podravci. On bi je, nagađa se, vodio do veljače iduće godine, kad sadašnjoj upravi istječe mandat. Munjiza kaže kako je Markulinova prednost što je iz Koprivnice te što je u jednom razdoblju već bio član uprave Podravke, a sada ima iskustvo menadžera Adrisa, donosi Večernji list.

Ipak na čelo Podravke, dolazi bliska Plenkovićeva suradnica. Imenovanje korupcijskom aferom opterećene Martine Dalić ne čelo Podravke govori nam mnogo o proklamiranoj Plenkovićevoj “borbi protiv korupcije”. Može se zaključiti da se ta “borba protiv korupcije” koristi samo kad je potrebna borba protiv njemu suprotstavljenih unutarstranačkih grupacija. Iz ovih postupaka uočava se obrazac po kojem premijer i njegova vlada zbog korupcije napadaju samo neke svoje članove, dok prema ostalima opterećenima korupcijskim aferama ima drukčiji pristup.

“Je li netko doista bio toliko naivan u uvjerenju da bivša potpredsjednica vlade neće dobiti novu šansu, ali i nagradu za njeno lojalno čuvanje leđa premijeru?”, pitao je Hrstić.

Koje su najveće tvrtke u državnom vlasništvu?

U vlasništvu države velik je broj tvrtki, a među najvećima su Hrvatske šume, Hrvatske autoceste, Hrvatska pošta, HEP distribucija i HEP proizvodnja, te Ina, u kojoj je država vlasnik polovice dionica. Rukovodeće pozicije u tim tvrtkama najčešće zauzimaju osobe sa stranačkom iskaznicom neke od vladajućih stranaka, budući da ih postavlja Vlada.

No, iako Podravka nije u većinskom državnom vlasništvu, država se ponaša kao da jest.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.