U Hrvatskoj je u prvih osam mjeseci uhićeno dvostruko više takvih ljudi koji zarađuju švercajući migrante preko granica nego lani. Najveći broj njih završio je na karlovačkom Općinskom sudu. Relativno mali sud tako se već godinu dana nalazi pod pritiskom migrantske krize i ondje imaju najbolji uvid tko su migranti, tko ih šverca, uz koju cijenu i s kakvim završetkom.
U srijedu rano ujutro u Pokupskom iz magle su išetala 23 migranta. Sjeli su na travu pred crkvom i zamolili slučajnog prolaznika Darija da pozovu policiju.
“Ja sam ih pitao jel priča tko engleski. Dvojica od njih dvadesetak su pričali engleski i spomenuli su da su iz Pakistana, da putuju oko godinu i pol dana i da im je krajnji cilj bila Italija, ali da su ostali bez hrane i bez novca”, rekao je za RTL Dario iz Pokupskog.
Policija pretpostavlja da ih je ovdje, u takvom stanju iskrcao krijumčar.
Pokupsko, tek dva kilometra od mjesta na kojem se prije desetak dana odigrala prava drama.
Lokalno stanovništvo govori da je cijelo mjesto bilo pod rotirkama hitne i policije.
Bježeći pred policijom krijumčar je kombijem uletio u Kupu. Ostavio je 11 ljudi da se utapaju u rijeci i pobjegao. Jedna žena je smrtno stradala. Dva slučaja u 10 dana potvrđuju da kroz ovaj dio Hrvatske prolazi krijumčarska ruta.
“Policija je sada kod nas svaki dan, svaku noć i nizvodno i uzvodno od rijeke Kupe”, govori načelnik Općine Pokupsko, Božidar Škrinjarić.
U osam mjeseci ove godine policija je uhitila 595 krijumčara, što je gotovo dvostruko više nego u istom razdoblju lani.
Najveći broj njih predan je malom Općinskom sudu u Karlovcu, a nekima je presudila sutkinja Lugar Vladić.
Karlovački sud je 2018. pravomoćno presudio 180 slučajeva krijumčarenja migranata. Ove godine je presuđeno već 100, a još stotinjak je u procesu.
Uhićeni krijumčari su najčešće državljani Bosne i Hercegovine, Srbije i Albanije. Raste broj Ukrajinaca, ali i Hrvata. Najčešće koriste unajmljena kombi vozila. Naplaćuju od 100 do čak 5000 eura po glavi.
“Variraju cijene, sve zavisi o lokaciji, do koje destinacije se ljudi dovoze”, rekao je Tomislav Teri iz Općeg sindikata MUP-a.
Teri je član mobilne jedinice policije koja uz granicu i po cestama lovi krijumčare. Prepoznati u kojem se vozilu skrivaju migranti nije lako, ali prvi trag je kada vide da vozilo leži na cesti.
“To su opterećena vozila. Pokušavaju oni to zamaskirati, pojačati dno vozila, na razne načine dolaze do ideja kojima stvarno zaista stajemo na kraj”, dodaje Teri.
Maksimalna kazna tek pet godina zatvora
Krijumčarima se sudi po Kaznenom zakonu za protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Hrvatskoj. Predviđena kazna je od jedne do 12 godina zatvora. Optuženicima se kao olakotna okolnost uzima kooperativnost, a kao otegodna nehumano tretiranje migranata.
“U principu se radi o kaznama koje su bliže minimumu i recimo djelomične uvjetne osude,” kaže sutkinja karlovačkog općinskog suda.
Rekordna kazna presuđena je srpskom državljaninu koji je u prerađenom kombi vozilu prevozio 52 migranta ugrožavajući im život u nehumanim uvjetima. Osuđen je na 5 godina zatvora.
“Bio je jedan državljanin Ukrajine, on je već i odslužio svoju kaznu. On je rekao da je krenuo u počinjenje tog kaznenog djela da stekne novac za kupnju zaručničkog prstena”, ustvrdila je sutkinja Lugar Vladić.
“Podaci govore da smo mi u Karlovcu po tome najstroži sud, drugdje znaju biti kazne i uvjetne, no vidimo da na neki način moramo to suzbiti i koristimo sve zakonske mogućnosti kažnjavanja da poručimo ‘nemojte to raditi, ne isplati vam se, jer ćete sigurno završiti u bezuvjetnom zatvoru i ostati bez svoje imovine’, sredstva počinjena kaznenog djela”, otkrila je Lugar Vladić još u početkom ove godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
