Predsjednik Vlade Andrej Plenković objavio je da će, nakon razrješenja Milana Kujundžića u utorak, već u srijedu predložiti njegova nasljednika na mjestu ministra zdravstva. Kao izgledni kandidati spominju se trojica HDZ-ovaca, od kojih su dvojica dosadašnji bliski Kujundžićevi suradnici, no već tijekom dana počela su izranjati i nova imena
‘Ministarstvo zdravstva je bitno, zahtijeva pun fokus i na teme predsjedanja i suzbijanja koronavirusa. Ministar Kujundžić bio je fokusiran na druge teme. On će se vratiti u Sabor i imat će prilike objasniti sve okolnosti oko imovine’, kazao je Plenković.
U javnosti se spominju brojna imena mogućih nasljednika (Željko Plazonić, Vili Beroš, Drago Promet…), a dnevnik.hr tvrdi da će prema njihovim izvorima Kujundžić ponovno s istom osobom zamijeniti mjesto u Ministarstvu. Kujundžić je sjeo u fotelju ministra u Oreškovićevoj vladi Darija Nakića, a sad će navodno on u njegovu. Službene potvrde ove informacije nema, a premijer je najavio da će ime novog ministra objaviti u srijedu.
> Tko je Drago Prgomet, koji vjerno podržava Andreja Plenkovića?
> Tko je Ante Ćorušić – kandidat za ministra zdravstva?
Vili Beroš
Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Vili Beroš u ponedjeljak navečer u emisiji Otvoreno kazao je da bi prihvatio ponudu premijera Plenkovića. Za njega mediji već tvrde da je novi ministar.
“Ako premijer odluči da je potrebno mijenjati čelnika resora, ja ću se odazvati na to. Mislim da sam kompetentan i da su neki rezultati iza mene”, kazao je Beroš. Suradnju s Milanom Kujundžićem opisao je kao “potpuno adekvatnu”.
Izv. prof. dr. sc. Beroš inače je neurokirurg i sveučilišni profesor koji se spominjao i kao zamjena Kujundžiću u vrijeme rekonstrukcije Vlade.
Od 24. siječnja 2018. radi na mjestu pomoćnika ministra zdravstva. Prije dolaska u Ministarstvo Beroš je bio pročelnik Zavoda za endokranijalnu neurokirurgiju u KBC-u Sestre milosrdnice.
Rođen je 13. prosinca 1964. u Splitu. Osnovnu i srednju školu završio je u Jelsi na Hvaru. Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1989. godine s prosječnom ocjenom 4,83.
Dopredsjednik je Hrvatskog društva za cerebrovaskularnu i endovaskularnu neurokirurgiju. U više navrata boravio je na stručnom usavršavanju u inozemnim neurokirurškim ustanovama.
Suradnik je u nastavi na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Oženjen je i otac je dvoje djece.
Željko Plazonić
Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva prim. Željko Plazonić, dr. med. dolazi iz sustava i otvoreno je kritizirao Milana Kujundžića.
“Spreman sam preuzeti Ministarstvo, nisam se slagao s Kujundžićem”, ustvrdio je u nedjelju Plazonić.
“Što se tiče naše suradnje, moram reći da smo često imali drukčija viđenja, od samog vođenja Ministarstva do pojedinih projekata. Imao sam više projekata i zamisli za koje smatram da su bile nužne, no ministar nije bio suglasan, pa od toga nije bilo ništa”, kazao je Plazonić za Jutarnji list. Ovaj specijalist interne medicine i subspecijalist kardiologije, kojega je Kujundžić nedavno postavio i za predsjednika Upravnog vijeća KBC-a Rijeka”, otvoreno je izrazio ambicije za ministarsku fotelju, navodi tportal.
“Imam dugogodišnje iskustvo i upoznat sam sa sustavom, kao i s radom Ministarstva, tako da smatram da bih bio kompetentan”, kazao je Plazonić.
Plazonić je javnosti ostao najviše upamćen po promicanju rodne ideologije kada je kao državni tajnik Ministarstva zdravstva gostujući na RTL-televiziji izjavio kako ne vidi razlog zašto HZZO ne bi financirao operacije promjene spolnih obilježja “transrodnih” osoba.
Dok se hrvatsko zdravstvo guši u dugovima te se potpisuju peticije za osiguravanje lijekova teško bolesnoj djeci, osiguravanje osnovnog stručnog osoblja za djecu s posebnim potrebama i dok tisuće osoba čeka na prvi pregled gotovo 4 mjeseca, državni tajnik Ministarstva zdravstva, Željko Plazonić, smatra kako bi HZZO trebao financirati operacije promjene spolnih obilježja, od kojih svaka iznosi i do 150.000 kuna.
Rođen je 1952. u Zadru. Diplomirao je medicinu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.
Ovaj kardiolog i državni tajnik u Ministarstvu zdravstva predsjednik je dvaju povjerenstava za izgradnju bolnica – nove bolnice u Puli i bolnice za majku i dijete u Rijeci.
Kao liječnik cijelu je svoju profesionalnu karijeru proveo u Kliničkom bolničkom centru Rijeka. Član je riječkog HDZ-a i potpredsjednik Županijske skupštine.
Prije dvije godine prijavio je gotovo četiri puta nižu plaću, a zatim nakon pisanja medija, iznos je korigirao.
Dario Nakić
Treći kandidat je bivši ministar zdravstva u vladi Tihomira Oreškovića, Dario Nakić, specijalist nefrolog i bivši ravnatelj u zadarskoj bolnici. Nakić zna kako sustav funkcionira. Ministarstvo je u Oreškovićevoj vladi vodio deset mjeseci.
Dario Nakić dana nije želio ništa reći. ”Bilo bi neozbiljno išta komentirati”, rekao je Nakić za dnevnik.hr.
Godine 1994. diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1994. do 1996. g. pripravnički staž odradio je u Općoj bolnici Zadar, u istom razdoblju bio je i sudionik Domovinskog rata. Specijalizirao je Internu medicinu, završni dio na KBC „Rebro“ u Zagrebu.
Godine 2009. bio je ravnatelj Opće bolnice Zadar, a 2010. doktorat znanosti pod vodstvom mentora prof. dr. Aleksandra Včeva i viši asistent na Medicinskom fakultetu Sveučilišta „J.J. Strossmayer“ u Osijek.
Druga imena?
U utorak ujutro, nakon što je Milan Kujundžić razriješen dužnosti, u javnosti su počela kolati i druga imena njegovih potencijalnih nasljednika – poput Drage Prgometa, predsjednika Gradske skupštine Zagreba, Ante Ćorušića, ravnatelja KBC-a Rebro, čije je imenovanje u Vladu svojedobno blokirao Most.
Ćorušić je tijekom jutra viđen kako dolazi u Banske dvore na razgovor s Plenkovićem, a novinarima je kazao da je “vrlo malo vjerojatno’ da će biti postavljen za ministra. Došao sam kako bismo razgovarali o problemima u sustavu”, kazao je Ćorušić novinarima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
