“Jedan od najglasnijih među aktivistima platforme Možemo, Vili Matula, koji se bori za opće dobro, dobio je 1989. godine od Saveza komunista stan u Bakačevoj ulici u Zagrebu, potom ga otkupio za manje od tadašnjih 10 tisuća maraka, da bi ga kasnije prodao za 5000 eura po metru kvadratnom.
To je samo jedan od primjera kako su se okoristili od dobivenoga i kako su na slobodnom tržištu od te imovine profitirali. Isti taj Vili Matula, koji osim što je prvak u pjevanju partizanskih pjesama, bio je najgorljiviji protivnik legitimnog poduzetničkog projekta na Cvjetnom trgu u Zagrebu osporavajući nekome drugome pravo da na tom projektu legitimno zaradi novac.
Je li Vili Matula poštenjačina ili licemjer? Prosudite sami!”, poručio je Miroslav Škoro uz snimku sučeljavanja na Jutarnjem.
Škoro je o Matuli i stanu govorio na sučeljavanju dan ranije.
Jedna od tema bila je i o članu Možemo, glumcu Vilimu Matuli, za kojega je Škoro rekao kako je za vrijeme komunizma dobio stan od Saveza komunista Hrvatske, kako je isti stan kasnije kupio od Grada Zagreba i prodao ga po višestruko većoj cijeni.
> Škoro: ‘Matula je od SKH dobio stan, kasnije ga kupio i prodao za 300.000 eura’
“Imamo snagu argumenata. Ja govorim točno. Ponio sam danas jedan papir. Godine 1989. vaš suradnik Vilim Matula je od Saveza komunista Hrvatske dobio stan na korištenje u Bakačevoj 3. Kasnije je, 1996. kupio taj stan od Grada Zagreba, taj stan je vrijedio puno novaca, kupio ga je po cijeni od oko deset tisuća maraka u to vrijeme, a onda ga je 2000. prodao poznatom poduzetniku za pet tisuća eura po kvadratu – 300.000 eura. To je puno novaca. Vaš bliski suradnik se okoristio, a ima ih još, ja ću kazati više na press konferenciji”, rekao je Škoro na sučeljavanju s Tomislavom Tomaševićem.
> Škoro Tomaševiću: ‘Matula se okoristio za 295 tisuća eura uzevši gradski stan, demantirajte to’
Tko iz Možemo ulazi u zagrebačku Gradsku skupštinu?
Ako se gleda prema rednim brojevima kako su ih stranke istaknule na kandidacijskim listama iz Možemo na lokalnim izborima u zagrebačku Gradsku skupštinu ulaze: Tomislav Tomašević, Danijela Dolenec, Rada Borić, Luka Korlaet, Zorislav-Antun Petrović, Ivana Kekin, Urša Raukar-Gamulin, Teodor Celakoski, Marijana Sumpor, Damir Bakić, Iva Ivšić, Marina Ivandić, Vilim Matula, Mauro Sirotnjak, Marta Kiš, Svibor Jančić, Marijana Rimanić, Robert Faber, Tihomir Milovac, Jelena Miloš, Marija Brajdić Vuković, Daniela Širinić i Tomislav Domes.
> Tko sve ulazi u zagrebačku Gradsku skupštinu?
Tko je Vilim Matula?
Vilim Matula rođen je 1962. godine u Zagrebu, od 1997. godine samostalni je umjetnik, a 2000. sudjeluje u pokretanju Boalovog Forum kazališta na poziv Nataše Govedić, teatrologinje i feminističke kritičarke. Iskustvo Foruma dijele sa žrtvama rata, ratnim izbjeglicama, nacionalnim manjinama i drugim manjinskim skupinama kao i LGBT populacijom, kako piše na stranicama satiričkog kazališta Kerempuh, na čijem je čelu doprije nekoliko godina bio bivši SDP-ovac Duško Ljuština.
Matula je obožavatelj Olivera Frljića s kojim je radio kontroverznu predstavu “Bakhe”.
“Frljić godinama, ne samo u Hrvatskoj, na pozornici upozorava na najbolnija pitanja današnjice. U Srbiji je radio predstavu o ubojstvu Zorana Đinđića, u Sloveniji o problemu ‘izbrisanih’, kod nas ‘Trilogiju o hrvatskom fašizmu’. Dakle, obrađuje nemoguće teška društvena pitanja koja nitko u kazalištu nije obrađivao niti ih je društvo probavilo. To je put kojim kazalište mora ići,” tvrdi Matula.
Bio je član SKH
Možda bivši komunist i ne može drukčije promišljati, rekavši svojedobno da je u politici od najranije mladosti.
“Partijski dokumenti otkrivaju da je Vili Matula primljen u Partiju s nepunih šesnaest godina, 22. ožujka 1978. U molbi za prijem u SKJ naveo je:
„Obavljajući navedene dužnosti [u omladinskoj organizaciji], kretao sam se i krećem u širokim društvenim krugovima koji svojim pogledima utječu na razvoj moje ličnosti.
Pohađao sam i političke škole u kojima sam izučavao marksističku filozofiju, razvoj proletarijata, te pročitao dosta literature. Uz sve to, na moju želju utjecao je i odgoj u školi i kod kuće.
U tom kratkom vremenu moje aktivnosti ja sam došao do zaključka da je za mene jedini pravi put, put Saveza komunista Jugoslavije“.
(Vidi privitak: iz partijskog dosjea Vilija Mamule – HDA, signatura 1220, CK SKH, Kadrovska komisija, dosjei članova)”, objavio je na FB Bože Vukušić, publicist, vodeći hrvatski istraživač komunističkih zločina, jedan od ključnih svjedoka na suđenju protiv Perkovića i Mustača.
Bio je član Saveza komunista Hrvatske, a na 11. kongresu SKH bio je izabran u Centralni komitet.
Kada se u prosincu 1989. godine u Zagrebu se birao CK SKH, Matula i Zdravko Tomac bili su među 75 izabranih u donjoj polovici, Ivica Račan bio je drugi po broju glasova.
S vremenom se Zdravko Tomac odrekao komunizma, a Matula se zajedno s kolegicom Uršom Raukar opredijelio za podršku Ivi Josipoviću u siječnju 2015. godine. Onom istom Josipoviću koji je krivca za agresiju na Hrvatsku našao u “konglomeratu loših politika”, a nedavno je pak ustvrdio da da su “fratri sa Širokog Brijega legitiman vojni cilj”.
“HDZ-ovci se ponašaju kao da su pobjedom Kolinde Grabar-Kitarović na posljednjim predsjedničkim izborima ujedno pobijedili i napokon definitivno dobili Drugi svjetski rat. Nakon što su desetljećima pobjedu nepravedno otimali antifašisti, među kojima je i prvi predsjednik Franjo Tuđman, koji je malo dvojio i krzmao, došla je Kolinda Grabar-Kitarović i odnijela nedvosmislenu pobjedu nad Titom. Sve to nadahnuće, na dahu NDH iz predsjedničine publike, čudovišno je pa ga treba sustavno ismijavati”, izjavio je Matula za Nacional u ožujku 2015.
> Bez mjesta u Saboru Pernar, Maras, Kerum, Grdović, Divjak…
> (VIDEO) Kako je Rada Borić, radikalna ljevičarka i aktivistica, proslavila rezultate izbora?
> Zašto radikalna ljevica skriva bračni par Benčić-Petrović koji se bori za Sabor?
Histerična kampanja protiv Zlatka Hasanbegovića
Vilim Matula često se u javnosti pojavljivao 2016. tijekom histerične kampanje aktivista nevladinih udruga protiv dr. sc. Zlatka Hasanbegovića, tadašnjeg ministra kulture.
Nakon što je SDP-ov premijer Zoran Milanović najavio pakao novoj vlasti prilikom svog odlaska, aktivirale su se nevladine udruge, koje je Kukuriku vlast obilato financirala proračunskim novcem, te su poznati lovci na ‘mračnu hrvatsku prošlost’, predvođeni Uršom Raukar, Zoranom Pusićem, Vesnom Teršelić i Vilijem Matulom uz podršku lijevih medija, krenuli na ulice.
“Taj je čovjek svojim izjavama izazvao zgražanje ljudi i to je sramota koju je teško sprati”, ustvrdio je Matula.
Upitan hoće li biti prosvjeda bude li Hasanbegović ipak imenovan, Matula je najavio: “Svakako, bit će prosvjedi, to je neupitno”.
Vilim Matula nesumnjivo je dobar glumac. Nije markantan poput Gorana Višnjića, više je produhovljen na način Renea Bitorajca, pa dok je Rene glumio Krpu u Schmidtovim Metastazama na velikom platnu, Matula je bio Krpa u Kerempuhu.
Matula sličnu produhovljenost pokazuje posljednjih godina kao građanski aktivist-političar.
Tako se zadnjih godina lijepo zovu oni koji žive od proračunskog novca, na nečiji mig istrče i bivaju viđeni na stranicama lijevo-liberalnih medija, a kad im ni to nije dovoljno, osnivaju političke stranke.
U obrani Tita
Vilim Matula u emisiji “Otvoreno” jednom je prilikom počeo braniti lik i djelo komunističkog diktatora Tita.
„Kako ćete njega kažnjavati? Čovjek je preminuo osamdesete. Nigdje nema nikakvog dokaza, da ga Vi imate, izvadili biste ga, da je on to osobno naređivao. Naravno da je bila stihija, bio je užas po cijeloj Europi. Ali – ono što se događalo na Sutjesci 1943., tome se cijela Europa i dan danas divi, te stvari na Neretvi i na Sutjesci, Vi to jako dobro znate. Arthur Miller, jedan od najvećih dramatičara 20. stoljeća govori upravo o tome, da nakon toliko godina mraka, prva vijest bili su Tito i partizani 1943. i svi su to gledali. … Sutra se slavi Dan oslobođenja Zagreba, to je mreža mladih antifašistkinja mladih Zagreba, plus antifašisti Šibenika i mladi ljudi, žene, vrlo često, otkrivaju sve ono što vi ne možete s ustašama napraviti”, ustvrdio je Matula.
‘Normalna lijeva politika’
Glumački tribun izjavio je u ožujku 2015. kako ne namjerava odustati dok god u Hrvatskoj na vlast ne dođe “normalna lijeva politika”.
Ako se zna da je jači naglasak na lijeva politika nego na normalna politika, onda neke stvari postaju jasnije.
U politici se navodno angažirao jer ga je privukla platforma ‘Zagreb je naš’, čiji je član i na čijoj je listi ušao u Vijeće Gradske četvrti. Početkom 2019. Matula i drugi lijevi aktivisti poput Tomislava Tomaševića, Urše Raukar, Damira Bakića, Danijela Doleneca, Sandre Benčić… pokreću novu “progresivnu političku platformu “Možemo” s namjerom osnivanja nove političke stranke s kojom će izaći na izbore za Europski parlament i na izbore na državnoj razini. Na izborima za Europski parlament doživjeli su poraz.
2020. u sklopu zeleno-lijeve koalicije koju čine stranke Nova ljevica, Radnička fronta, ORaH, Zagreb je naš! i Za grad osvojili su sedam mandata u Hrvatskom saboru. Jedan od njih pripao je i Vilimu Matuli iz Možemo. Nekoliko mjeseci kasnije Radnička fronta napustila je koaliciju, pa su i na lokalne izbore izašli bez nje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
