Tko nakon Grbina? Jakšić, Krstičević ili Ahmetović, a moguća su i iznenađenja

Izvor: Fah, Snimka zaslona Montaža: Narod.hr

Peđa Grbin, čini se, broji posljednje dane na čelu SDP-a. Smjena na vrhu najjače oporbene stranke – SDP-a pitanje je dana odnosno, termina održavanja unutarstranačkih izbora. Oni se po statutu stranke moraju održati najkasnije šest mjeseci nakon parlamentarnih izbora. Trenutno u SDP-u tinja rat raznih struja koji će se rasplamsati nakon održavanja izbora za Europski parlament. Peđi Grbinu, koji suprotno dobroj demokratskoj praksi nakon poraza na parlamentarnim izborima nije ponudio ostavku, stranački “drugovi”, osim rezultata, najviše zamjeraju nedostatak liderskih karakteristika, raspuštanje stranačkih ogranaka, neuspjeli eksperiment s Milanovićem… Zasad se čini da “pole position” za budućeg predsjednika drže Mišel Jakšić, Mišo Krstičević i Mirela Ahmetović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Peđa Grbin povodom odluke Ustavnog suda: Rijeke pravde dolaze!

Sjevernjaci žele dati predsjednika

“Sjeverna struja” SDP-a, ako je vjerovati nekim unutarstranačkim izvorima, ima najviše šanse za preuzimanje vlasti u SDP-u. Njihovog frontmena koji bi utrku u ime “sjevernjaka” trebao trčati izabrat će između dosadašnjeg potpredsjednika stranke Siniše Hajdaša Dončića i gradonačelnika Koprivnice Mišela Jakšića. Pritom, čini se, Jakšić bolje kotira jer, za razliku na Hajdaša Dončića, nije bio dublje involviran u rad stranačke vrhuške predvođene Peđom Grbinom tijekom posljednje četiri godine. Jakšić koji je na parlamentarnim izborima ostvario odličan rezultat s 12.685 preferencijalnih glasova zasad nije potvrdio, ali ni demantirao ambicije da postane novi predsjednik SDP-a.

Mišo Krstičević

I ime Miše Krstičevića sve se češće spominje u krugu najizglednijih kandidata za čelnika SDP-a. On od 2017. obnaša dužnost gradonačelnika Ploča, a zanimljivo, mandat 2021. osvojio je već u prvom krugu osvojivši preko 60% glasova svojih sugrađana. U nacionalnoj stranačkoj politici dosad nije bio pretjerano vidljiv premda se nalazi u Predsjedništvu stranke. Na nedavnim parlamentarnim izborima kao četvrti na listi koalicije “Rijeke pravde” u desetoj izbornoj jedinici ostvario je solidan osobni rezultat – 5.651 preferencijalni glas. Krstičević, za razliku od struje “sjevernjaka”, u budućoj unutarstranačkoj utrci imat će problem zbog zapuštenosti dalmatinskih stranačkih ogranaka iz kojih će primarno tražiti glasove. S druge strane Krstičevićeva prednost su dobri rezultati na lokalnoj razini i relativno dobar medijski imidž.

>Luka Šarić: Sekretar Peđa i devet stranaka koje samostalno ne prelaze izborni prag

Prvi put – žena?

Nakon Ivice Račana, Zorana Milanovića, Davora Bernardića i Peđe Grbina mnogi na čelu najjače lijeve stranke zazivaju – ženu. Najviše šanse za to ima Mirela Ahmetović, koja je prije četiri godine u drugom krugu unutarstranačkih izbora poražena od Peđe Grbina. Ahmetović je na lijevo-liberalnom spektru prepoznata kao jedna od najautentičnijih i najgorljivijih zagovornica takvog seta vrijednosti. Na posljednjim parlamentarnim izborima bila je druga na listi “Rijeka pravde” u osmoj izbornoj jedinici i zaradila povjerenje 11.297 glasova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Picula, Borzan, Zmajlović

Osim Jakšića, Krstičevića i Ahmetović medijski se, iako mnogo tiše, spekulira i s drugim imenima. Prije svih po tko zna koji put spominje se dugogodišnji stranački disident Tonino Picula, a ambicije bi mogli imati i Biljana Borzan, Mihael Zmajlović, Sabina Glasovac… Ne treba zanemariti ni mogućnost nekog iznenađenja koje bi u posljednji tren iskočilo i iskoristilo očekivani bratoubilački rat stranačkih frakcija.

>Grbin kaže da ne može podnijeti ostavku jer je imenovan u pregovarački tim

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.