Urednici uglednog britanskog medicinskog časopisa The British Medical Journal, jednog od najstarijih medicinskih časopisa u svijetu, BMJ, poslali su otvoreno pismo Marku Zuckerbergu tražeći ga da prestane s cenzurom i “provjerom činjenica” koje njegovi suradnici izvršavaju nad BMJ člancima. BMJ nije prvi časopis čije članke cenzuriraju takozvani “provjerivači činjenica” vezano za objave o koronavirusu. Narod.hr također je više puta bio na cenzorskom udaru Faktografa, ali i niz hrvatskih znanstvenika.
Faktograf.hr, medij koji za sebe tvrdi da je specijaliziran za “fact checking”, odnosno provjeru činjenične točnosti tvrdnji u javnom prostoru, objavio je pak da ga hajka protiv njih neće zastrašiti.
Što Faktograf “razotkriva”?
Podsjetimo, nakon što je poduzetnik i matematičar Nenad Bakić najavio tužbu protiv njih, Faktograf je ustvrdio da je pod napadom hakera nakon Bakićeve hajke na njih. Isto tako je u razmaku manje od 24 sata prvo tvrdio da ne vrši cenzuru na Facebooku, da bi kazali kako ih se ne može zastrašiti u onemogućavanju širenja demagogije na Facebooku.
“Faktograf neće dopustiti da nas zastraši glasna i agresivna manjina. Ne mogu nas obeshrabriti da nastavimo raditi svoj posao, da i dalje inzistiramo na činjenicama i razotkrivamo one koji ugrožavaju javno zdravlje”, kazali su iz Faktografa te dodali da su od početka pandemije razotkrili “više od 550 dezinformacija vezanih za Covid-19″.
Naime, Faktograf ima ovlasti dodjeljivati negativne oznake člancima u medijima, čime u praksi smanjuje doseg čitatelja do kojeg sadržaj ocijenjen kao netočan može doći na društvenim mrežama, a njihovi novinari smatraju se stručnima za gotovo sve teme u javnom prostoru, od pandemije koronavirusa do povijesnih činjenica.
Bakić, Marušić, Lauc, Vrček
Tako su se na meti Faktografa uz Nenada Bakića, našli prof. dr. sc. Matko Marušić zbog tekstova o laboratorijskom podrijetlu koronavirusa i prof. dr. sc. Gordan Lauc zbog kako je faktograf tvrdio “neutemeljene tvrdnje da covid potvrde doprinose širenju epidemije”. Prof. dr. sc. Valerije Vrček predstavljen je među brojnim ljudima “o čijim je činjenično netočnim i neutemeljenim tvrdnjama Faktograf već pisao”, iako su prof. dr. sc. Vrčeka spomenuli u samo jednom tekstu u kojem ne spominju da je iznio ijednu lažnu ili pogrešnu tvrdnju.
Faktograf u svojoj “provjeri činjenica” ide toliko daleko da je posvetio članak o HRT-ovom prilogu o Bleiburgu u trajanju od 2 minute i šest sekundi, objavljenog 15. svibnja 2013. godine te ustvrdili kako u njemu nisu iznesene ispravne informacije. Odvjetnik Luka Mišetić je argumentirao priložio žalbu na Faktografovu ocjenu, priložio zahtjev za ispravkom Faktografovih neistina te odlučio podnijeti tužbu IFCN-u, međunarodnoj organizaciji za fact-checking. Mišetić je isto tako javno upozorio Faktograf.hr da iznosi netočne tvrdnje da je ICTY zaključilo da je Republika Hrvatska bila “agresor” u BiH, nakon čega ga je Faktograf na Twitteru blokirao.
Za vrijeme lokalnih izbora u Zagrebu Faktograf se umiješao i u izbornu kampanju pa je branio Tomislava Tomaševića gradonačelničkog kandidata ekstremne ljevice od optužbi da ga financiraju inozemne nevladine organizacije. Faktograf nije utvrdio da je to netočna informacija već je ideološki pristrano tumačio, odnosno objavio članak pod naslovom: “Miroslav Škoro i Most protiv Tomaševića vode kampanju baziranu na antisemitskoj teoriji zavjere”.
Isto tako, Faktografu su na meti i političari pa je tako Nino Raspudić prozvan “poznatim širiteljem dezinformacija” u članku “Raspudić napada Faktograf propagirajući antisemitsku teoriju zavjere”.
Faktografov fokus na Narod.hr-u
Faktograf se u svom radu često fokusira na portal Narod.hr i upušta u ideološku ocjenu sadržaja.
Negativnu ocjenu dobili su članci na temu komunističkih zločina, pobačaja, partizanskih mirovina, Greenpeacea, o stvarnom broju pobačaja u Sloveniji, napada na Hrvate u Münchenu na Uskrs 2019., zatim Trumpu i liječnicima koji tvrde da postoji lijek za koronavirus, financiranju koalicije s Možemo od strane Emila Tedeschija te na kraju, Faktograf je cenzurirao Narod.hr zbog prenošenja mišljenja prof. dr. sc. Matka Marušića o izvorima pandemije koronavirusa.
Iako je Faktograf većinu žalbi za povlačenjem negativne ocjene odbio, žalba je bila prihvaćena u slučaju članka “Guido Hornik: Prinove na državnim jaslama – od 1997. do 2001. uskrsnulo novih 11 973 partizana”. GONG-ov portal je članak ocijenio negativnim dvije godine nakon njegovog objavljivanja jer je protumačio da Narod.hr tvrdi da se ukupni broj partizanskih mirovina od 1997. do 2001. povećao za 11.973. Negativna ocjena je povučena nakon što je Narod.hr u žalbi istaknuo da, iako se broj korisnika tih mirovina smanjivao, u navedenom razdoblju je partizanske mirovine aktiviralo novih 11.973 ljudi.
Isti Faktograf, koji navodno objektivno provjerava činjenice iznesene u javnom prostoru ima i jedan medij kao partnera, a to je N1 televizija od 2017. godine. U arhivi portala Faktograf ne postoji niti jedna vijest N1 koja je ocijenjena negativno.
Urednici i financije
Faktograf.hr su u 2015. pokrenuli GONG i HND, a 2016. je za svoj rad dobio 300 tisuća eura od Googlea. Od travnja 2019. je kao član International Fact checking Network dobio ovlasti ocjenjivati istinitost vijesti na Facebooku.
Glavni urednik portala Faktograf je Petar Vidov, njegova zamjenica je Sanja Despot, izvršna urednica Ana Brakus, a novinarke su Ana Benačić i Gabrijela Galić te urednica komunikacija Ivana Živković. Riječ je mahom o novinarima koji su radili na nekom od portala poput Indexa, Lupiga, N1 televiziji, Novom listu ili Novostima.
O svom financiranju na Faktograf.hr navode: kroz projekte osvojene na natječajima NED-a, Googleovog The Digital News Initiative Innovation Funda (putem projekta Mozaik veza) i Agencije za elektroničke medije, Europske unije kroz program Europa za građane te kroz Facebookov Third Party Fact-Checker program.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
