Od jedanaest pitanja na koja su morale odgovoriti uprave Agrokorovih tvrtki, najzanimljivija su ona o ukupnim obvezama društava temeljem jamstava “vladajućem društvu” tj. Agrokoru d.d., o obvezama po sudužništvima s vladajućim društvom, kao i obvezama prema ostalim povezanim osobama tj. drugim članicama Todorićeva carstva, piše Jutarnji list.
Već sama činjenica da su samo četiri tvrtke iz koncerna – Ledo, Belje, Jamnica i PIK Vinkovci – dosad priznale više od 90 milijardi kuna izdanih jamstava i sudužništva pokazatelj je zastrašujućih razmjera bezglavog (pre)zaduživanja, kao i potpune nedjelotvornosti hrvatskih institucija, koje su morale primijetiti da stvari izmiču kontroli.
> Pogledajte koje su tri tvrtke za Agrokor jamčile desecima milijardi kuna
To se prije svega odnosi na Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga (Hanfa), koja je od Todorićevih tvrtki koje su izdavala jamstva po nekoliko puta veća od njihove vrijednosti tražila i očekivala tek formalno izvještavanje Zagrebačke burze te, de facto, nije učinila ništa da zaštiti interese manjinskih dioničara.
Groteska
Groteskni razmjeri izdanih jamstava i sudužništva bit će golem problem za predstojeće restrukturiranje koncerna, a posebna drama može se očekivati u budućim pravnim bitkama, kako onim Agrokorovih vjerovnika međusobno tako i u onima koje će uslijediti nakon sigurnih tužbi vjerovnika i manjinskih dioničara protiv Agrokora i Republike Hrvatske.
Valja podsjetiti da je grupa međunarodnih investitora, kojima su se priključili hrvatski mirovinski fondovi, već predložila Vladi skidanje krajnje spornih jamstava zbog reputacijskih rizika za RH, a dali su naslutiti i moguće utuženje.
Konkretno, menadžment Jamnice odgovorio je zabrinutim dioničarima da su ukupno po jamstvima i sudužništvima Agrokoru d.d. izloženi enormnih 27,1 milijardu kuna, a prema drugim povezanim osobama koncerna istodobno imaju dodatne potencijalne obveze od još 4,1 milijarde kuna. Ukupne obveze po jamstvima i sudužništvima Jamnice od 31,2 milijarde kuna zvuče prilično ludo s obzirom na to da prema nekim realnijim procjenama ta uspješna tvrtka vrijedi ukupno oko 4 milijarde kuna.
Valja podsjetiti da je još prije Ledo priznao iznos potencijalnih obveza po jamstvima prema vladajućem društvu od čak 18,9 milijardi kuna, što je također vrlo ekstravagantno jer trenutačna vrijednost cijelog sladoledarskog biznisa iza Agrokorova sustava (uključujući i Frikom) trenutačno teško da je viša od 3 milijarde kuna. Sama tržišna kapitalizacija Leda, valja napomenuti, sada nije viša od milijardu kuna.
> Ramljak o Agrokoru: Tko god ima iluzije da u ovom procesu neće biti tužbi – u krivu je
Još ekstravagantnije zvuče iznosi preuzetih jamstava u Todorićevim kombinatima, i to zbog također ekstremno visokih iznosa, a još više zbog krhke prirode poljoprivredno-prehrambene industrije, koja sasvim sigurno ne može nositi takve terete. Tako nam je u neugodnom procesu razotkrivanja pune istine po pitanjima dioničara Uprava PIK-a Vinkovci priznala ogromnih 21 milijardu kuna potencijalnih obveza po jamstvima i sudužništvima za krovnu kompaniju gazde Todorića. Podjednako loše tu stoji i Belje, koje je moralo priznati 19,7 milijardi kuna jamstava i sudužništava prema Agrokoru d.d. i još dodatnu “sitnicu” od 879 milijuna kuna obveza i sudužništava prema ostalim povezanim društvima, ističe Jutarnji list.
Koliko ukupno?
S obzirom na to da su se sve spomenute tvrtke ogradile te napomenule da iznosi jamstava i sudužništva možda nisu konačni, potpuno je legitimno pitanje jesu li tvrtke iz Agrokorova sustava emitirale više od 100 milijardi kuna jamstava i sudužništva te kako je moguće da se oko svega ključni regulator (Hanfa) nije uzbuđivao? Je li povjerenik Ramljak mislio upravo na Hanfu kad je rekao da su i prije lex Agrokora bile moguće tužbe protiv hrvatskih institucija zbog nedjelovanja?, pita se Gojko Drljača u Jutarnjem listu.
“Tko god ima iluzije da u ovom procesu neće biti tužbi, u krivu je. Ja nemam iluzije da tužbe neće biti podignute protiv svih sudionika procesa, a to znači i protiv kompanija, i protiv vlasnika, i protiv mene… Sasvim je drugo pitanje postoje li argumenti za takve optužnice, a onda i za presudu protiv nas.”, izjavio je i dodao da bi, u slučaju da nije donesen Lex Agrokor, Hrvatskoj prijetile tužbe zbog nedjelovanja pojedinih državnih institucija.
“Dužni su Agrokor i Ivica Todorić osobno. Porezni obveznici ne bi smjeli platiti ni kune duga Agrokora i mislim da će to tako i biti”, kazao je u razgovoru za Jutarnji list posebni Vladin povjerenik za Agrokor Ante Ramljak.
Ruske banake prije krize izdašno su kreditirale koncern, a Ramljak se boji da se Sberbank oslanja na potpuno pogrešne savjetnike.
Rusi neće oprostiti dug
Gostujući u emisiji Iza zavjese, Pavle Kalinić, ekspert za sigurnosna pitanja i vrstan poznavatelj međunarodnih sigurnosnih pitanja te čelnik zagrebačkog Ureda za izvanredne situacije, upozorio je da Agrokor ne može nitko spasiti, jer je to tvrtka koja nije imala nikakav poslovni plan. Tu nema nijedne nove firme,… sve stare socijalističke, “skupljanje sličica iz životinjskog carstva, ali skupljač nije bio dovoljno dorastao da bi se mogao nositi na tržištu”, ocijenio je.
> (VIDEO) Pavle Kalinić u Iza zavjese: Raspad Jugoslavije još uvijek nije završio
Olakotna okolnost bi mu mogla biti nesrazmjer tržišta u odnosu na velike europske trgovačke lance.
Mišljenja je da se Agrokor ne može spasiti kao koncern. Upozorio je da se Hrvatska u ovom slučaju neozbiljno ponaša prema Rusima, jer Rusi neće oprostiti taj dug, a odgovornost leži na svim dosadašnjim predsjednicima Vlada RH.
“Pravosuđe će morati odraditi taj posao, to je trajalo 27 godina i nitko se ne može ekskulpirati od svih premijera. Od Manolića, Mesića, Šarinića, Gregurića, pa nadalje. Osim Račana, on je otišao, pa on ne može odgovarati”, zaključio je Kalinić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/jutarnji.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.