Nakon odluke o arbitraži, u srijedu su se prvi put u Ljubljani susreli naš premijer Andrej Plenković i slovenski Miro Cerar. Stajališta nisu promjenili. Za Hrvatsku je arbitraža kontaminirana, korumpirana, odluka nije obvezujuća i ne moramo je primjenjivati. Slovenija – za implementaciju. No oba premijera spremna su za dijalog i prijateljski odnos dviju susjednih država. Plenković je Cerara pozvao u Zagreb u rujnu, a do tada bi obje strane trebale pripremiti katalog otvorenih pitanja.
U Otvorenom na HRT-u, govorilo se o hrvatsko-slovenskim odnosima i temama. U emisiji su sudjelovali glavna pravna savjetnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko Zgombić, SDP-ov Joško Klisović, politički analitičar Davor Gjenero, IDS-ov zastupnik u Europskom Ivan Jakovčić parlamentu, mr. sc. Tatjana Tomaić s Instituta „Ivo Pilar“ i urednik Radio Slovenije Drago Balažič
Premda premijer Andrej Plenković i njegov slovenski kolega Miro Cerar danas u Ljubljani na prvom bilateralnom sastanku nakon arbitražne presude formalno nisu ništa dogovorili osim novog kruga razgovora u rujnu u Zagrebu, gosti u studiju zadovoljni su sastankom.
Pravna savjetnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko Zgombić koja je sudjelovala sastanku rekla je da je atmosfera bila ugodna i opuštena. Imali smo prilike razgovarati. Pokazali su razumijevanje i postavljen je tempo idućih razgovora. Pitanje granice jest bilateralno i vjerujmo da ćemo do tog dijaloga doći kad ćemo shvatiti da je zaista došlo vrijeme da nakon svih tih godina pokažemo da smo nešto naučili i da sada s jednim novim optimizmom možemo krenuti o u novi krug razgovora.
SDP-ov Joško Klisović rekao je da teško možemo očekivati da će Slovenija samo tako odustati od svojih stajališta jer za to treba potporu i javnosti i parlamenta. Ovaj je sastanak samim svojim dešavanjem ispunio svoju svrhu. Slovenija definitivno unosi u svoju poziciju stav o implementaciji odluke, Hrvatska ima drugi stav. Ukoliko to bude jedini zahtjev morat ćemo o tome razmisliti, zaključio je.
IDS-ov zastupnik u Europskom Ivan Jakovčić sastanak je pratio putem medija iz Bruxellesa. Rekao je da razgovore treba nastaviti jer politika treba pomagati ljudima. Taj dijalog iz srca pozdravljam, a vjerujem da će ga pozdraviti i svi u Europskom parlamentu. Na pitanje što kažu njegovi kolege, Jakovčić je odgovorio kako pitanje hrvatsko-slovenske granice ipak nije ključno pitanje u Europskom parlamentu. Dodao je da je ta institucija kao i Europska komisija već dala svoj odgovor po tom pitanju. Komisija je sad malo pojačala stav govoreći da se implementacija odluke treba dogoditi, no to za nas nije obvezujuće.
Urednik Radio Slovenije Drago Balažič večeras se pitao koliko takvi razgovori uopće imaju smisla kad se na njima ne govori o meritumu stvari, no kako se ipak radi o tek prvom takvom sastanku, nada se da će na drugima biti konkretnije rasprave. Mislim da treba smiriti malo emocije i otvorit prostr razumu i vidjeti što se da napraviti. Činjenica je i da u Sloveniji nisu svi zadovoljni odlukom arbitraže, ali ona postoji. Na koji će se način Hrvatska i Slovenija izaći iz te zavrzlame teško je reći i predvidjeti.
Tatjana Tomaić s Instituta „Ivo Pilar“ ne slaže se s tezom da razgovori moraju počivati na arbitražnoj odluci. Nije istina da je to dobro polazište. Jako je bitno da kad govorimo o Savudrijskoj vali funkcionira crta razgraničenja. Podsjećam da je sama Slovenija 2004. ulaskom u EU proglasila razgraničenje u Savudrijskoj vali crtom sredine. Sada čujemo da bi oni htjeli da im pripada ono što stoji u arbitražnoj odluci, no to nije izvedivo. Dodala je kako je strah među ribarima u danima nakon arbitražne odluke više ne postoji. Nema smisla širiti strah jer on ne postoji. U početku su ribari bili uznemireni no sada se situacija smirila.
Da bi se društveni jaz između Hrvata i Slovenaca mogao produbiti smatra politički analitičar Davor Gjenero. Hrvatskoj i Sloveniji prijeti da se ta disonanca produbi. Mi stalno pričamo o strateškom partnerstvu i skupnim interesima, no čini se da pomalo treba spuštati loptu na zemlju. U nekim stvarima možemo biti partneri, a u drugima Slovenija Hrvatsku doživljava kao opasnog političkog rivala. Dodao je kako se u medijima stvara dojam da bi Hrvatska bila teško poraženi kad bi priznala arbiražnu odluku. On smatra drugačije. Za hrvatsku bi to bilo samo poraz u Savudrijskoj vali, u ostalome ne. U Sloveniji je trenutno nezadovoljstvo ishodom arbitražnog procesa na neki način potisnuto. Svi koji su pratili procese su mogli vidjeti dugotrajni muk nakon objave odluke. Niti predsjednik Pahor niti premijer Cerar niti ministar Erjavec nisu isti moment izašli pred javnost kao što je bilo najavljeno jer su se morali suočiti s porazom.
S njim se slaže i Joško Klisović. Slovenija nije dobila ono što je željela – nema niti spoj svog teritorijalnog mora s otvorenim morem, niti je dobila sve što je htjela na kopnu, a nije ni cijeli Piranski zaljev. Klisović je dodao da ako ičime možemo biti zadovoljni u ovom procesu to je da je Arbitražni sud svoju odluku donosio po načelu katastarskog stanja što nam daje vjetar u leđa za rješavanje kopnenih granica s ostalim susjedima, posebno sa Srbijom. Što se tiče daljnjih razgovora, Klisović je pozvao premijera Plenkovića da u daljnjim akcijama traži potvrdu Hrvatskog Sabora. Ja pozivam Plenkovića da nastavi politiku Milanovića, da ima konsenzus u Saboru. Tako da imamo svaki dogovor ratificiran u Saboru.
Na pitanje što misli o jučerašnjoj izjavi slovenskog ministara vanjskih poslova Karla Erjavca da on našeg premijera Plenkovića ne bi ni zvao u Ljubljanu da je predsjednik tamošnje Vlade, Drago Balažič rekao je da je to brzopleta izjava te da njome skuplja poene uoči skorih predsjedničkih i parlamentarnih izbora. Mislim da je to bila poruka Ceraru. Razumijem to kao poruku premijeru i u tom smislu kao da je on ipak malo tvrđi i na taj način misli da će dobiti neke poene. Erjavec nije karjer-diplomat pa je brz na jeziku.
Atmosfera u studiju užarila se na pitanje zašto Erjavec nije bio prisutan na tom sastanku kad naša ministrica vanjskih poslova je. No ne zbog Erjavca, već zbog toga što Klisović smatra da je Marija Pejčinović Burić nakon Ljubljane trebala svratiti i u studio Otvorenog.
Politički analitičar Davor Gjenero pokušao ga je uvjeriti kako su mediji platforma za građanski i akademski razgovor, a ne politička arena u kojoj su vladajući dužni odgovarati na interpelacije.
Jednu pravnu bitku sa Slovenijom Hrvatska je već dobila i to jučer kada je Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta odbio slovenski zahtjev za dvomjesečnim produženjem roka za ulaganje prigovora na delegirani akt Europske komisije kojim se hrvatskim proizvođačima vina daje pravo označavanja vina nazivom sorte Teran. zastupnik u Europskom parlamentu Ivan Jakovčić kazao je kako je jako ponosan na tu pobjedu, ali i upozorio da u njoj treba ostati velik.
Cijelu emisiju pogledajte ovdje:
