Na zagrebačkom Mirogoju obilježen je 10. prosinca, međunarodni dan ljudskih prava. Obilježavanje je održano na groblju hrvatskih vojnika 1941-1945, „koje je komunistička vlast oskvrnula 1945. godine i s kojeg su uklonjeni križevi i islamska nadgrobna obilježja”, stoji u pozivu zajednice žrtvoslovnih udruga kojeg potpisuje Marko Krznarić, URVH Hrvatski domobran.
Marko Krznarić koji se godinama zajedno sa žrtvoslovnim udrugama bori za dostojno obilježavanje groblja hrvatskih vojnika na Mirogoju koje je dekretom partizanskih vlasti 1945. prekopano i uništeno, upozoravajući kako svatko ima pravo na grob, skrenuo nam je pozornost na govor zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića na nedavnoj komemoraciji za obitelj Zec.
Krznarić je Tomaševića povukao za jezik u nadi da će se gradonačelnik držati riječi s obzirom da je obnovu grobova zaustavila upravo zagrebačka vlast na čelu s njim.
”Evo nama rješenja problema! Nadam se da nas više neće diskriminirati te da ćemo obnoviti groblje hrvatskih vojnika 1941. – 1945.”, kazao nam je Krznarić osvrnuvši se na dio govora Tomislava Tomaševića na ovotjednoj komemoraciji za ubijene članove obitelji Zec.
>Na preoranom groblju hrvatskih vojnika na Mirogoju u subotu obilježavanje dana ljudskih prava
”Još jednom želim pozvati sve aktere u društvu, sve sugrađanke i sugrađane, da gradimo zajedno društvo i grad tolerancije, društvo i grad u kojem nema nikakve diskriminacije po bilo kojoj osnovi, društvo i grad jednakih…”, kazao je Tomašević.
Kao što smo ranije pisali, godinama su malobrojni građani – oni koji su dobro upoznati s onim što se zbilo 1945. – na Mirogoju palili svijeće uz stabla u šumi. Riječ je o ledini na kojoj su do ljeta 1945., u ratu stradali hrvatski vojnici, imali svoje grobove.
No tadašnja partizanska vlast nije poštovala ni osnovno pravo svakoga na posljednje počivalište te je grobove 6. srpnja prije 77 godina preorala zajedno s posmrtnim ostacima. Iz zaborava je ovaj “šumarak” na Mirogoju iščupali su Pero Šola, Marko Krznarić i drugi koji se već godinama bore da se ti grobovi vrate i budu onakvi kakvi su bili prije srpnja 1945.
>Tajna Mirogoja: Marko Krznarić o preoranim grobovima hrvatskih vojnika i kako je Tomaševićeva vlast ponovila zločin nad mrtvima
Sve je već bilo dogovoreno, no na put im je stala sadašnja zagrebačka vlast na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem, ponovivši time zločin onih kojima se dive.
Samo je plamen lampaša, postavljenih uz drveće koje je bilo jedini spomenik za više od tisuću hrvatskih vojnika stradalih u ratnim sukobima od 1941. do 1945. godine, desetljećima potiho odavalo tajnu groblja Mirogoj i zločina partizanskih vlasti koje su u poraću likvidirale ne samo žive već su se obračunavali i s mrtvima.
Svaki od njih do 6. srpnja 1945. imao je tamo svoj grob, s imenom prezimenom i datumom smrti. Katolici križ, muslimani nišane.
I danas se znaju sva imena tih vojnika i točno mjesto na kojem im je bio grob zbog čega se groblje može obnoviti potpuno vjerodostojno.
Na preoranom groblju hrvatskih vojnika na Mirogoju u subotu obilježavanje dana ljudskih prava
”Pravo na označeni grob spada među važna ljudska prava i civilizacijska dostignuća”, podsjetio je Marko Krznarić, URVH Hrvatski domobran.
>Marko Krznarić o preoranim grobovima hrvatskih vojnika na Mirogoju: Tomaševiću je sada problem naziv
Na Mirogoju je obnovljeno groblje njemačkih vojnika iz Drugog svjetskog rata. U Hrvatskoj su uređena i održavana groblja i onih koji su napadali Hrvatsku.
Samo vojnici Nezavisne Države Hrvatske, katolici, muslimani, pravoslavci i drugi, nemaju dostojna obilježja iznad svojih grobova!
Vrijeme je da se to promijeni! Treba provesti projekt uređenja groblja, koji je već prihvatila zagrebačka Gradska skupština, a sadašnji saziv ga je zaustavio. Pozivamo gradsku i državnu vlast da učine sve kako bi se ovaj dio Mirogoja dostojno uredio u skladu s projektom i u što kraćem vremenu!
Međunarodni dan ljudskih prava na Mirogoju obilježen je i paljenjem svijeća na grobu prvog predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana te paljenjem svijeća na grobnom obilježju pokopane kozaračke i druge djece umrle u Drugom svjetskom ratu. Spomenik kozaračkoj djeci na polju 142 također treba biti dostojnije oblikovan” – stoji u pozivu organizatora.
Borba za vraćanje grobova i stopiranje od strane Tomaševićeve vlasti
Krznarić nam je ranije objasnio kako su od pokojnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića dobili mnoga obećanja, no da se ništa nije bilo ostvarilo sve dok nisu za pomoć zatražili Brunu Esih i Krešimira Kartela, koji je tada bio potpredsjednik zagrebačke Skupštine, iz stranke Neovisni za Hrvatsku.
Kazao nam je da je sve već bilo dogovoreno s gradskom vlasti, no nakon Bandićeve smrti, njegova zamjenica Jelena Pavičić Vukičević, kaže Krznarić, bojala se potpisati javnu nabavu.
No onda im je sinulo da bi najjednostavnije bilo uložiti dva i pol milijuna kuna prikupljenih donacijama i o privatnom trošku urediti grobove. No, kako bi sve bilo legalno, to bi prikazali kako donaciju Gradu Zagrebu.
”To je u prvi trenutak izgledalo odlično, Tomašević se s time složio i dobili smo nacrt ugovora koji se u Skupštini treba izglasati. Ja sam kao predstavnik naših žrtvoslovnih udruga išao na potpis tog ugovora i već smo dogovorili početne zemljane radove… No, međutim krenulo je zavlačenje. Najavljivali su nam da će ta točka dnevnog reda biti na sjednici skupštine. Pa nije bila i tako na još jednoj”, prepričao nam je Krznarić.
Nova skupštinska vlast u kojoj većinu imaju stranke Možemo i SDP zavlačile bi ih i dalje, da za pomoć nisu zamolili gradskog zastupnika Mosta, dr. Trpimira Golužu te je pitanje njihove donacije Gradu napokon uvršteno na dnevni red – i odbijeno je.
Ne slažu se s nazivom ”Groblje hrvatskih vojnika”
Krznarić je kazao da je skupštinska većina to odbila jer se nisu slagali s nazivom “groblje hrvatskih vojnika” jer da to, po njima, nije bila hrvatska vojska. Slično je, kaže nam Krznarić, prošle godine kazao i Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske, koji nije imao ništa protiv uređenja grobova, no ne pod tim nazivom.
Krznarić kaže kako se sada analiziraju mogući koraci, no da je jedan od njih tužba Europskom sudu za ljudska prava. Ogorčen je jer su sve dozvole zapravo dobili, no nova je vlast, kaže, sve stornirala.
Što je napravio HDZ?
”Oni su sa svojih 25 ručica jednostavno odbili tu našu donaciju. No ljudi u koje se uzdamo, recimo oni iz Kluba HDZ-a, oni jednostavno napuste sjednicu. Nisu niti pitanje ikakvo postavili”, kazao nam Krznarić koji je napomenuo da se HDZ i prije oglušivao na tu temu.
Odgađanje realizacije projekta obnove groblja hrvatskih vojnika stradalih između 1941. i 1945. dovodi ih u probleme jer će to dovesti do izmjene vrijednosti samog projekta.>(FOTO) Komemoracija ‘Pravo na grob’ na Mirogoju: Komunisti preorali grobove hrvatskih vojnika iz Drugog svjetskog rata
Izdana knjiga
”Ne radimo ništa loše niti protuzakonito. To su bili vojnici, ne ratni zločinci. Kada netko pogine, onda nema niti ustaša, niti partizana, niti četnika… Svi su na onom svijetu jednaki, a na ovom svijetu imaju pravo da im grob bude obilježen”, poručio je Krznarić koji je koautor knjige “Groblje hrvatskih vojnika na Mirogoju, Zagreb, 1941. – 1945. – O uklanjanju u poraću 1945. – 1946. grobalja i grobova ‘okupatora’ i ‘narodnih neprijatelja’ poginulih 1941. – 1945. u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj” uz Vladimira Geigera i Peru Šolu. Knjiga je nedavno predstavljena, a objavio ju je Hrvatski institut za povijest.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
