U subotu su prosvjednici protiv uvođenja COVID potvrda i drugih epidemioloških mjera pristigli iz svih krajeva Hrvatske i u cijelosti ispunili zagrebački Trg bana Jelačića.
Vladajućima su poslali snažnu poruku da su Covid potvrde i mjere – protuzakonite. Među okupljenima bili su i neki političari te saborski zastupnici.
Mediji su početno iznosili neslužbenu procjenu na oko 20 tisuća okupljenih, da bi ju kasnije spustili na 15.000. U večernjim vijestima na HRT-u spomenulo se 5000. Slobodna Dalmacija u naslovu ističe “Okupilo se više od 10.000 ljudi, najavili 100 autobusa, došlo ih 38.”
Prema Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji (HINA) okupilo se više tisuća građana, te je tu procjenu prenijela i većina medija u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu.
Sudionici prosvjeda ističu da ih je bilo najmanje 50.000.
Tako smo ponovno došli do medijske manipulacije brojem okupljenih.
Policija također ponovno nije izišla sa procjenom broja sudionika prosvjeda.
Policija je samo priopćila da će “sukladno Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima, a temeljem članka 79. citiranog Zakona, u sklopu osiguranja zagrebačka policija audio-vizualno snimati navedeno javno okupljanje”.
Koliko ljudi stane na Trg?
Inače, broj okupljenih na prosvjedima se u pravilu računa 4 po kvadratnom metru. Trg bana Jelačića, ne računajući isto tako punu Jurišićevu, ima 1,2 hektara, tako da na njega stane 48.000 ljudi…
Što se može vidjeti iz fotografija i videosnimki?
Na adresu narod.hr-a javilo se više čitatelja, koji su tražili da ispravimo informaciju o procijenjenom broju okupljenih na Trgu.
“Iz svih slika i relevantnih procjena jasno je da se radi o minimalno 50 000 ljudi”, poručili su, između ostalog čitatelji.
“Mi moramo vjerovati u one podatke koje vi mainstream mediji prenosite. Ja ne mislim da je to laž”, rekao je jedan prosvjednik za HRT.
> Bartulica: Evo koliko nas ima, ovo je upozorenje Stožeru, stroge mjere ne donose ništa
> Hasanbegović o prosvjedu: Autentični narodni bunt protiv apsurdnih diskriminatornih mjera
Usporedba prosvjeda iz 2016. i subotnjeg
Društvenim mrežama širi se fotomontaža dvaju naslova koji prate fotografiju broja ljudi na glavnom zagrebačkom trgu. Usporedba je to prosvjeda protiv vlade i podrške Borisu Jokiću iz 2016. godine i jučerašnjeg prosvjeda protiv uvođenja COVID potvrda.
Podsjetimo, godine 2016. održan je antivladin prosvjed pod nazivom “Hrvatska može bolje”.
Tada je glumac Rade Šerbedžija pjesmu “Kad bi svi ljudi na svijetu” zapjevao sa svojim studentima glume na pozornici.
Na pozornici je bilo i Hladno pivo i Mile Kekin, a pojavila se i njegova supruga Ivana Kekin, kao zabrinuta majka, uz poruku da je bitna budućnost i djeca koja će “znati bolje nego što su nama skrojili” i koji neće puniti buseve za Stuttgart nego će znati kako da im biti dobro ovdje. “Mi brijemo na klince koji neće puniti buseve za Stuttgart. Ne damo se otjerati!” poručila je Kekin, inače danas saborska zastupnica Nove ljevice (koalicijski partner Možemo) kojoj je započeo mandat 15. rujna 2021. kao zamjenici zastupnice Rade Borić.
> (FOTO) Pogledajte kako su prosvjedovali Šerbedžija i Kekin, te što su poručili prosvjednici
> Šerbedžija na srbijanskoj TV izjavio da je član Možemo: Učlanio sam se u partiju Ivane Kekin
Mediji. Jedna slika. Toliko značenja. Služenja svojim gospodarima. pic.twitter.com/ypEgJFNq84
— Marin Miletić (@MileticMarin_) November 20, 2021
Usporedba proslave Titovog rođendana u Kumrovcu i Hoda za život iz 2019. – kako su mediji i policija tada brojili sudionike?
Posebno se zanimljivo prisjetiti i 2019. godine kada je Kumrovec 25. lipnja 2019. bio pun komunističkih obilježja, a prema policijskim procjenama okupilo se oko 8000 ljudi.
Mediji su donosili brojke od oko 10 tisuća, a neki, poput Jutarnjeg lista i Tportala, pisali da ih je bilo čak i 15 tisuća te su opisivali kako je to bila ‘dosad najveća proslava Dana mladosti’.
> Prof. Hebrang: Naše prošle i sadašnja Vlada udbomafijaše skrivaju, umjesto da ih razotkrivaju
Isti dan u Zagrebu, Splitu i Zadru održan je Hod za život, obitelj i Hrvatsku pod geslom “Zaštitimo najugroženiju manjinu u Hrvatskoj – nerođenu djecu!”, i ovdje su izašle procjene ministarstva Davora Božinovića.
Organizatori su izvijestili da se okupilo 15 do 20 tisuća sudionika, što je prenijela i većina medija, dok je policija najprije tvrdila da ih se okupilo 5000, a zatim 7000 što organizatori nisu željeli komentirati.
Koliko se okupio veliki broj ljudi pokazuje i činjenica da kad je početak kolone stigao na Trg sv. Marka, začelje kolone još nije uspjelo proći Trg bana Jelačića!
> (FOTO) Organizatori: Na Hodu za život u Zagrebu okupilo se 15-20 tisuća ljudi
Izvršna direktorica U ime obitelji i jedna od organizatorica Hoda za život dr. Željka Markić gostujući na RTL-u komentirala je promjene broja kod policijske procjene.
“Procjene su očito različite. Imamo problema s procjenama. Stalno se nameće ta tema. Čuli smo od policije da je bilo 5 tisuća, pa da je bilo 7 tisuća, a sutra će možda javiti da je bilo 10 tisuća. Bilo je puno ljudi u Zagrebu. Po onome što smo vidjeli i po našem iskustvu, bilo ih je najviše dosad. Bilo ih je puno i u Zadru i Splitu, i to je poruka o kojoj moramo razgovarati. Da danas ima puno ljudi u Hrvatskoj koji hodaju za zakonsku, društvenu i svaku drugu zaštitu života”, poručila je dr. Markić.
Hrvatski narod 2018. velikim prosvjedima poručio Plenkoviću da je protiv njegovog nametanja Istanbulske konvencije
Godinu 2018. su, možda više nego išta drugo, obilježili veliki prosvjedi protiv ratifikacije Istanbulske konvencije. Predstavljena je javnosti kao međunarodna konvencija koja će pomoći sprječavanju nasilja nad ženama, no ubrzo se ispostavilo da bi njen stvari cilj mogao biti nešto posve drugo. Statistike o nasilju nad ženama u zemljama koje su ratificirale tu konvenciju pokazale su da ona nigdje nije doprinijela smanjenju nasilja nad ženama niti strožem kažnjavanju krivaca.
> (FOTO) Slučajni prolaznik Krešimir Macan pomaže brojiti prosvjednike?
> Što je Istanbulska donijela prvoj zemlji koja ju je ratificirala? Broj žrtava se učetverostručio!
> (VIDEO) Pogledajte koji je broj prosvjednika protv IK iznijela policija!
Unatoč tome što su sve veće političke stranke i snage u Hrvatskoj podržale “Istanbulsku”, prosvjedi protiv njene ratifikacije okupili su vrlo velik broj građana ne samo u Zagrebu, već i u Splitu i drugim gradovima. Čak i izrazito antihrvatski portali broj prosvjednika isprva su procijenili na 5000 do 10.000 na inicijalnom mjestu okupljanja, na Trgu žrtava fašizma, a znatno više na samom Trgu bana Jelačića.
Iako je prvo policijsko izvješće glasilo da je broj okupljenih na velikom prosvjedu protiv Istanbulske konvencije u Zagrebu iznosio 50.000, naknadno je ta informacija promijenjena te je policija iznijela podatak od 5000 prosvjednika.
Poučeni manipulacijom brojkama prosvjednika na skupu protiv Istanbulske konvencije u Zagrebu, organizatori splitskog prosvjeda u više su navrata napominjali da ne žele davati nikakve procjene broja prosvjednika, nego da čekaju “da se premijer Plenković i njegov savjetnik za PR, Krešimir Macan, dogovore koliko je ljudi bilo na prosvjedu i da to jave ministru unutarnjih poslova, g. Božinoviću”.
Splitska policija je, pak, procijenila broj prosvjednika na 15.000 ljudi.
Plenković ignorirao poruke s velikih prosvjeda
Unatoč dva velika prosvjeda, u Zagrebu i Splitu, protiv ratifikacije Istanbulske konvencije, Hrvatski sabor je 12. travnja 2018. potvrdio Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatiju kao Istanbulska konvencija, pri čemu se 30 zastupnika izjasnilo protiv ratifikacije, među njima i 14 HDZ-ovih, HDZ-ov Ivan Šuker bio je suzdržan, dok su Božo Ljubić i Željko Raguž bili u sabornici, ali nisu glasovali.
Dosad nije zabilježeno da se tako značajan dio kluba vladajućih usprotivio nekom Vladinu prijedlogu zakona.
“Hrvatsko zakonodavstvo je i prije ratifikacije Istanbulske konvencije bilo u potpunosti usklađeno s 48 mjera koje konvencija traži za sprječavanje nasilja i zaštitu žrtava. Te već postojeće mjere prevencije nasilja i zaštite žena i djece ne provode se zato što za to nema političke volje. Danas se jasno vidi da su žrtve nasilja iskorištene kao izgovor za ratifikaciju pravno obvezujuće konvencije koja nameće rodnu ideologiju, omogućuje da se proizvoljno sastavljeno tijelo – GREVIO upliće u pravni poredak RH, a ne donosi ništa novo u zaštiti žena i djece. Jedinu korist od Istanbulske konvencije ostvarile su suradnice Andreja Plenkovića kojima je ratifikacija Istanbulske bila uvjet za konkuriranje za odlično plaćena radna mjesta u Vijeću Europe i Europskoj komisiji“, istaknula je udruga U ime obitelji.
> Od 14 zastupnika HDZ-a koji su glasovali protiv Istanbulske konvencije, 11 više nije u Saboru
> Petir i Stier objasnili za Narod.hr zašto su glasovali ‘ZA’ zakon kojim se nameće rodna ideologija
U međuvremenu se Turska nakon 10 godina povukla iz Istanbulske konvencije, a da je udruga U ime obitelji bila u pravu, pokazalo se na nedavnim primjerima kada je sredinom srpnja 2021. MVEP tražio uvođenje ‘trećeg spola’ na osobne iskaznice ili nedavno izglasovani Zakon o elektroničkim medijima kojim se nameće rodna ideologija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
