Manjak radnika u Hrvatskoj je sve veći problem i sve je izraženiji i u sektoru trgovine. HUP je zbog toga zatražio da se povećaju kvote za uvoz radnika i da se učenicima omogući da preko ljeta rade u trgovinama.
U najvećem domaćem trgovačkom lancu, Konzumu, napominju kako su od početka godine do danas zaposlili više od 1200 ljudi sa svim pogodnostima, poput božićnice, uskrsnice i regresa, piše Tportal.
“Najizraženiji nedostatak radne snage vidimo na području Grada Zagreba te u Istri i na Kvarneru, i to na pozicijama u maloprodaji, online prodaji i logistici. Kako bi privukao nove zaposlenike, Konzum je povećao plaće, nudi stimulativna primanja i prilagodljivo radno vrijeme”, rekli su u Konzumu.
SPAR također muči nedostatak radnika u Zagrebu. “Osim Zagreba, primjetan problem s radnom snagom bilježe područja Istre i Dalmacije te sjeverni dio Hrvatske”, kažu u Sparu.
U Lidlu poručuju kako tek povremeno imaju poteškoće u pronalaženju radne snage te ne mogu izbjeći negativne demografske trendove koji u Hrvatskoj utječu na raspoloživost zaposlenika.
Vlada je za ovu godinu odobrila kvotu za zapošljavanje 21.210 stranaca u Hrvatskoj.
‘Domaći radnici već su u velikoj mjeri otišli u inozemstvo jer u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji mogu dobiti sigurnije poslove, a ne da, kao u Hrvatskoj, idu od posla do posla. Iako su u tim zemljama troškovi života nešto viši, više su i plaće, a tu je i niz pogodnosti zbog kojih odlaze’, rekla je Iva Tomić, znanstvenica s Ekonomskog instituta u Zagrebu za tportal.
Rad nedjeljom u zemljama EU
Podsjetimo, Udruga U ime obitelji zalaže se za promjenu zakona kojom bi se osigurala neradna nedjelja za više od 100 tisuća radnica zaposlenih u trgovinama.
Slovenija poboljšala uvjete rada trgovcima: Što UiO traži u Hrvatskoj, a Plenkovićeva Vlada odbija?
Prije više od godinu udruga U ime obitelji podnijela je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu čijim bi se prihvaćanjem trenutno zakonski omogućilo zaposlenima u trgovinama da sami odlučuju žele li, ili ne žele raditi nedjeljom i blagdanom te, ukoliko žele, da za taj rad dobivaju minimalno 50 posto veću naknadu, međutim Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo kojim je predsjedao M. Mrsić , a zatim G. Maras taj prijedlog blokiraju ne dozvoljavajući da dođe na dnevni red sjednice odbora.
U ožujku 2018. godine GLAS i HSU se podnijeli sličnu izmjenu zakona kojom bi se povećale plaće u slučaju rada nedjeljom za 30% međutim Plenkovićeva Vlada odbila je prijedlog uz objašnjenje da dosadašnji zakon “predviđa obvezu poslodavca da radniku isplati povećanu plaću ne samo za rad nedjeljom, već i za otežane uvjete rada, prekovremeni rad, rad noću, te za rad blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Pri tome, Zakonom nije izrijekom određeno koliko bi to povećanje iznosilo, već se isto prepušta uređenju putem kolektivnih ugovora, pravilnika o radu ili samih ugovora o radu”.
No, postojeći zakon omogoćuje poslodavcu da rad nedjeljom plaća samo jednu kunu više te time izvrši svoje zakonske obveze prema zaposleniku.
Treba spomenuti da je u drugim zemljama Europske unije također reguliran rad nedjeljom u trgovinama, pa je tako u Njemačkoj i Austriji on zakonski zabranjen, dok je u Sloveniji reguliran.
Slovenija od 1. srpnja otvorila tržište rada za hrvatske državljane
Nedavno su slovenski gospodarstvenici objavili da se je lani u Sloveniji s radnim dozvolama zaposlilo između tisuću i dvije tisuće Hrvata kojima će sada rad biti olakšan, a računa se i na dodatni priljev radnika iz Hrvatske, osobito u krajevima uz samu granicu. Uz dodatno povećanje standarda koje se odnosi na rad nedjeljom mogući su i snažniji priljevi radnika iz Hrvatske u Sloveniju.
Među većim poslodavcima koji trađe kvalificirane radnike su na primjer turističke organizacije, poduzeća za održavanje cesta i Renaultov pogon u Novom Mestu, a traže se i liječnici i medicinske sestre.
Slovenija poboljšala uvjete rada trgovcima: Što UiO traži u Hrvatskoj, a Plenkovićeva Vlada odbija?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
