Saborska oporba jednoglasno se u srijedu složila da ministar zdravstava Vili Beroš mora otići, podržavši SDP-ovu inicijativu za pokretanjem njegova opoziva.
Premijer Andrej Plenković već je prije poručio da će svog ministra braniti i obraniti pred Saborom. Podsjetimo, oporba je i za Beroševog prethodnika pokušala dvaput izglasovati nepovjerenje.
> Goluža: Plenković obično obrani svog ministra u Saboru, ali neposredno iza toga ga razriješi
Za opoziv ministra zdravstva Milana Kujundžića 2018. godine, glasovalo je 53 zastupnika, dok ih je 77 bilo protiv, a oporba je za svoj prijedlog trebala prikupiti 76 glasova. U listopadu 2019. dogodio se drugi propali pokušaj njegovog opoziva u Saboru. U Sabornici je tada bilo 127 zastupnika, a za oporbeni prijedlog bilo je tek 48 zastupnika.
Ipak, krajem siječnja 2020. Plenković je razriješio ministra zdravstva Milana Kujundžića dužnosti, a ubrzo je imenovao njegovog pomoćnika Vilija Beroša za novog ministra.
Kujundžić se inače našao u središtu pozornosti zbog imovinske kartice, za koju je govorio da ju je slučajno krivo ispunio. Ostavku nije dao dobrovoljno jer je govorio da mu to moral ne dopušta, odnosno, da nije ništa skrivio. Na koncu je Plenković njegovu smjenu pravdao tvrdnjom da ministar zdravstva ‘Nije bio fokusiran na koronavirus’.
Goluža: Beroš – koronaministar i napuhani balon
Isto tako, iz krugova bliskih premijeru Andreju Plenkoviću nagađa se ovih dana kako namjerava svog daljnjeg rođaka, v. d. ravnatelja KB Dubrave, Ivicu Lukšića dovesti kao zamjenu za Beroša, a dr. Trpimir Goluža, bivši predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK) primijetio je za N1 kako Plenković obično obrani svog ministra u Saboru, ali da ga neposredno iza toga razriješi.
Dr. Goluža dodaje da ““Beroša možemo karakterizirati kao korona-ministra koji se u početku svog mandata, zahvaljujući snažnom PR djelovanju, napuhao do razine balona koji nije utemeljen na činjenicama i realnosti”.
Od listopada 2016. ostalo je samo petero istih ministara
Od kada je na vlasti Plenković je pokazao da se, u onom trenutku kada mu odgovara, spreman odreći svojih kadrova, ali ne i SDSS-ovih ili HNS-ovih.
Od originalne postave Vlade, uz premijera Plenkovića danas su ostali potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, koji je prvotno bio ministar rada i mirovinskog sustava, a zatim ministar zaštite okoliša i energetike.
Plenković odbacuje Most, uvodi HNS
Najprije su iz Vlade krajem travnja 2017. razriješeni Mostovi ministri, s kojim je HDZ ostvario parlamentarnu većinu nakon izbora 2016. godine. Nakon što su glasali protiv toga da se odbije oporbeni prijedlog o izglasavanju nepovjerenja ministru Zdravku Mariću, Plenković im je pripremio razrješenje. Iz Vlade tada odlaze Mostov ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, zaštite okoliša Slaven Dobrović i pravosuđa Ante Šprlje. Ministar uprave Ivan Kovačić sjednici Vlade nije nazočio nego ga je nekoliko dana kasnije Plenković razriješio na njegov zahtjev.
Nakon Mosta, HDZ-ov koalicijski partner postaje stranka s 2 posto podrške birača – HNS, te sredinom 2017. godine dolazi do promjena u sedam ministarstava. Razočaran odlukom o formiranju nove parlamentarne većine s HNS-om, ostavku daje ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier, a na njegovo mjesto dolazi Marija Pejčinović Burić.
Stranka s 2 posto podrške birača – 2 ministarstva
HNS u Banske dvore dovodi dva ministra. Na mjesto potpredsjednika Vlade i ministra graditeljstva dolazi Predrag Štromar, a Blaženka Divjak postaje ministrica znanosti i obrazovanja umjesto Pave Barišića koji je bio lažno optužen za plagiranje doktorskog rada.
Zbog slučaja Borg ostavku daje Martina Dalić, a umjesto nje na čelo Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta dolazi Darko Horvat.
Iz Vlade je otišla i Marija Pejčinović Burić, zbog bolje pozicije – glavne tajnice Vijeća Europe. Umjesto Pejčinović-Burić za ministra vanjskih poslova imenovan je Gordan Grlić-Radman.
Vladu su napustili Kuščević, Tolušić, Žalac, Murganić…
Afere, korupcija, smjene, nezadovoljstvo, odlasci
Godinu iza nas obilježile su smjene petero ministara i rekonstrukcija Vlade. Lovru Kuščevića, Gorana Marića, Tomislava Tolušića, Gabrijelu Žalac i Nadu Murganić zamijenili su novi ministri, nakon otkrića afera.
Bivši ministar Kuščević na meti USKOK-ovih izvida našao se zbog sumnje u nezakonitost prenamjene poljoprivrednog zemljišta. Nakon što je premijer Andrej Plenković mjesecima branio Lovru Kuščevića, on je sam podnio ostavku.
Kod Gabriele Žalac provjeravalo se je li bilo protuzakonitog pogodovanja Josipu Stojanoviću, vlasniku tvrtke Jolly, a izvidi kod Tomislava Tolušića vezani su za prijavu manje kvadrature kuće u Virovitici u imovinskoj kartici. USKOK provodi i izvide vezane uz poslove i imovinu bivšeg ministra Gorana Marića te s njim povezanih osoba.
Razlozi za smjenu ministrice Gabrijele Žalac, među ostalim, leže u njezinoj „aferi s luksuznim autom“, poslovnim odnosima s Josipom Stojanovićem Jollyem te prometnoj nesreći koju je prouzročila vozeći bez valjane vozačke dozvole.
Tolušićevu smjenu oporba je tražila zbog nekretninskih afera i stambenoga objekta većeg od sto četvornih metara za kojeg je, po izbijanju afere, objašnjavao da je “roštiljarnica”, iako je objekt opremljen klima-uređajem, roletama i staklenim stijenama, dok je kuću u Virovitici, u kojoj živi, u imovinskoj kartici prijavio s upola manjom kvadraturom.
Nada Murganić nije otišla zbog korupcije, no u mandatu su joj se dogodile tragedije za koje je snosila političku odgovornost. Najprije je otac na Pagu niz balkon bacio svoje četvero male djece, a malo nakon toga u Đakovu je rastrojeni štićenik ubio socijalnu radnicu i teško ranio njezinog kolegu koji je poslije i umro. Zbog te situacije, organiziran je i prosvjed socijalnih radnika koji su se žalili na teške uvjete rada.
Goran Marić, koji je u Vladu premijera Plenkovića prvo ušao kao ministar bez portfelja, da bi kasnije bio imenovan za ministra državne imovine, ostavku je također podnio osobno zbog navodnih imovinskih afera.
Nakon odlaska iz Vlade bivši ministri Goran Marić, Tomislav Tolušić i Lovro Kuščević aktivirali su svoje saborske mandate.
Ministricu Gabrijelu Žalac zamijenio je Marko Pavić. Marka Pavića u Ministarstvu rada zamijenio je Josip Alardović, dotadašnji šef HZMO-a.
Umjesto Tomislava Tolušića ministrica poljoprivrede postala je Marija Vučković, njegova državna tajnica, a u fotelju ministrice demografije Nade Murganić sjela je Vesna Bedeković. Ministra Gorana Marića koji je podnio nepozivu ostavku zamijenio je Mario Banožić.
U drugom mandatu dolazi do preustroja ministarstava, pa Mario Banožić postaje ministar obrane jer se Damir Krstičević povukao iz politike. Marko Pavić je također zamijenjen novom ministricom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Natašom Tramišak, a Ivan Malenica postaje ministar pravosuđa i uprave. Horvat prelazi na mjesto ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a umjesto Blaženke Divjak ministar obrazovanja postaje Radovan Fuchs.
Na mjesto ministra turizma i sporta umjesto Garija Capellija dolazi Nikolina Brnjac, a u Vladu kao potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava, odnosno ministar bez portfelja ulazi Boris Milošević iz SDSS-a.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
