Udomljavanje djece bez roditelja od homoseksualnog para: Dr. sc. Sanja Barić reagirala na objavu dr. sc. Mate Palića

Foto: Snimka zaslona/GettyImages/Fah (Fotomontaža: Narod.hr)

“Govorimo o pravnoj katastrofi da si jedan centar daje za pravo ne prihvatiti pravno mišljenje upravnog suda.”, napisala je profesorica ustavnog prava na fakultetu u Rijeci, Sanja Barić komentirajući odbijanje zahtjeva homoseksualnom paru za udomljavanje djece te u reakciji na objavu profesora ustavnog prava u Osijeku Mate Palića koji je naveo kako “osobe u životnom partnerstvu ne mogu biti udomitelji”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, Centar za socijalnu skrb Zagreb sredinom ovog mjeseca odbacio je zahtjev za obavljanje udomiteljstva koji je podnio homoseksualni par Ivo Šegota i Mladen Kožić. U rješenju Centra piše da “ovo tijelo ne može donijeti rješenje koje se ne temelji na primjeni zakonskih odredbi, već se temelji na mišljenju suda”.

> Dr. sc. Mato Palić: “Osobe u životnom partnerstvu ne mogu biti udomitelji”

> Centar za socijalnu skrb odbio homoseksualni par – u interesu djeteta i u skladu sa zakonom

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Ordo Iuris: ‘Centar za socijalnu skrb na prvo mjesto stavio je zaštitu prava djeteta – ne postoji pravo na roditeljstvo za istospolne parove’

Dr. sc. Mato Palić, profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Osijeku na svom je Facebook profilu napisao:

“Mogu li osobe u životnom partnerstvu biti udomitelji? Ne mogu. Zašto? Zato što se taj pojam ne može podvesti pod pojam udomiteljske obitelji kako je on definiran u čl. 4. st. 1 Zakona o udomiteljstvu. Udomiteljska obitelj nije isto što i životno partnerstvo. To su različiti pojmovi. Životno partnerstvo osoba istoga spola nije samac koji se navodi u Zakonu u udomiteljstvu. To je tako i tako će biti sve dok su u Zakonu o udomiteljstvu pojmovi definirani na način kako jesu.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U ime obitelji ističe da prozivanje i vršenje pritiska na Centar za socijalnu skrb Zagreb od strane saborskog zastupnika SDP-a Stazića i homoseksualnog para, Ive Šegote i Mladena Kožića, koji prijete ravnateljici Centra kaznenim progonom jer nije donijela rješenje u njihovu korist – predstavlja nasrtaj na sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj, kako bi se zastrašivanjem i prisilom, mimo zakona, u pojedinačnom slučaju istospolnom paru dodijelila djeca.

Tko je Sanja Barić?

Sanja Barić je profesorica na riječkom Pravnom fakultetu i predstojnica Katedre za Ustavno pravo. Studij prava završila je na Riječkom pravnom fakultetu 1998. godine. Doktor je pravnih znanosti, a doktorirala je Ustavno pravo u studenome 2005. na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Često je javno istupala zauzimajući stajalište PROTIV po pitanju referenduma o ustavnoj definiciji braka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pritisci na Ustavni sud da se ne održi građanski referendum

Za vrijeme referenduma o ustavnoj definiciji braka upravo je profesorica Barić, zajedno s tadašnjim predsjednikom Josipovićem i zastupnikom Kregarom, vršila pritisak na Ustavni sud – tražili su da se „zaledi“ izjašnjavanje građana na referendumu 1. prosinca 2013.

“On je pravno gotovo potpuno besmislen. Prvo, ova Vlada, baš kao ni prošla, nije ni u jednom trenutku namjeravala proširiti brak na istospolne zajednice, niti pružiti pravo posvajanja. Jasno je da društvo za to nije spremno, a hoće li i kada biti, ionako pripada budućnosti, bez obzira na postojanje ili nepostojanje ovakve nove ustavne odredbe”, pojasnila je rekavši kako se ustavnom odredbom ne sprječava proširenje prava na posvojenje i na izvanbračne i na istospolne zajednice.

“No, ponavljam, to nitko nije ni planirao, niti će do toga doći”, rekla je tada za Slobodnu Dalmaciju, iako je SDP-ova Vlada samo nekoliko mjeseci nakon što je brak ušao u Ustav kao “zajednica žene i muškarca”, Zakonom o životnom partnerstvu osoba pokušala izjednačiti istospolne zajednice i brak te su novim Obiteljskim zakonom povukli korake upravo prema omogućavanju usvajanja djece od strane istospolnih parova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U razgovoru za Dnevnik HRT-a istaknula je da “seksualna orijentacija ne može biti razlog odbijanja posvojenja.”.

Vatikanski ugovori za Barić ‘evidentno protuustavni’

Barić je u razgovoru za portal h-alter kazala kako hrvatsko društvo mora biti svjesno kako bi se ‘unošenjem definicije braka u Ustav iznimno naštetilo sekularnom karakteru naše države’, te dodala:

“Ionako već imamo na snazi Vatikanske ugovore koji su evidentno protuustavni, a koje nitko ne uklanja iz pravnog poretka jer navodno baš nitko za to nije nadležan. Ukoliko referendumska inicijativa urodi plodom, naprosto mi se čini da ćemo za buduća vremena izgraditi argumentaciju za desničarsku provenijenciju.”

> Ivo Goldstein i Sanja Barić protiv pozdrava ZDS na obljetnici HOS-a: Evo što tvrde!

> Profesorica pravnih znanosti tvrdi da ratni zločini nisu procesuirani zbog Zakona o amnestiji: Što doista piše u Zakonu?

Tvrdila kako je potrebno 450 000 potpisa za raspisivanje referenduma

Barić je također tvrdila kako je za raspisivanje referenduma potrebno 450 000 potpisa građana, uključujući i one u dijaspori.

“Deset posto od ukupnog broja birača uključuje i one u dijaspori”, pisao je provladin Jutarnji list stručno mišljenje Sanje Barić prije odluke Ustavnog suda koji je utvrdio drugačije – kako se broje samo potpisi građana koji prebivaju u Republici Hrvatskoj i imaju priliku izjasniti se o referendumu.

Što je Sanja Barić govorila o uvođenju ćirilice u Vukovaru?

“Svima nam je teško i ne živimo u idealnom svijetu. Frustracija je mnogo. Fitilji su kratki i zapaljivi. Ali ne mogu ne primijetiti kako se “narod događa” uvijek kada je tzv. lijeva koalicija na vlasti. A isti problemi nas tište i kada je tzv. desna koalicija na vlasti. Sadašnjoj vlasti zamjeram manjak političkih vještina komuniciranja s narodom, manjak takta koji prelazi i u bahatost, nekvalitetan politički PR”, rekla je u prosincu 2013. godine za Slobodnu Dalmaciju.

“Kao građanina me brine ovo što sam prije opisala: radikalizacija. Tu ćemo svi izgubiti. Ćirilica je jedan također nepotrebno stvoren problem, koji je odavno trebalo neutralizirati i riješiti, ali mi svi zajedno, kao narod, moramo pokušati shvatiti da tjeranje inata nije dobro, ni s jedne strane. No, isto tako moramo shvatiti da reda mora biti. I da ne možemo ne poštovati zakone zato što nam se ne sviđaju”, opisala je.

Kada je Ustavni sud donio odluku o neustavnosti referendumskog pitanja o ćirilici isticala je kako je vrlo važan zaključak da se jedno pismo ne može smatrati simbolom stradanja jer je ono univerzalna civilizacijska tekovina čovječanstva, ali i identitet hrvatske ustavne države.

“I latinica i ćirilica su identiteti naše hrvatske ustavnosti, ne srpske ili neke tuđe, već dio našeg identiteta”, dodala je.

Prof. Barić: “Katastrofa da si jedan Centar daje za pravo ne prihvatiti pravno mišljenje upravnog suda”

Komentar Sanje Barić oko udomljavanja djece donosimo u cijelosti.

Žao mi je da i dalje postoje teme zbog kojih treba reagirati na ovaj način (s obzirom da sam u virozi pa sam morala odbiti nekoliko tv upita, a vidim da se šire dezinformacije).

Tema je naizgled: udomiteljska obitelj – istospolna zajednica – životno partnerstvo.

Tema je zapravo: vladavina prava, pravo na sudski nadzor (ljudsko pravo), hijerarhija pravnih propisa, definicija obitelji, načelo jednakosti, pravo na pružanje usluga, odnos prava RH i Europske konvencije za ljudska prava te prava EU.

Što kraće i razumljivije moguće:

1) U pravnom poretku RH postoje upravna tijela. Prvi stupanj (ovdje Centar za socijalnu skrb) i drugi stupanj (Ministarstvo). I postoji ustavno pravo (ljudsko pravo) na sudbeni nadzor zakonitosti odluka upravnih tijela (koje pravo se konzumira pred upravnim sudovima). To je ujedno i hijerarhija tijela u odlučivanju o nekoj upravnoj stvari: 1. stupanj, 2. stupanj i upravni sudovi. Kada više tijelo nešto naloži nižem tijelu, svejedno u kojem i kakvom pravnom postupku (upravnom, sudbenom), niže tijelo ima poštivati odluku i pravno mišljenje višeg tijela (uz neke iznimke izravnog upućivanja npr. Ustavnom sudu RH). Ali pustimo iznimke. Ovdje govorim o općem pravilu. I o tome se ovdje radi. Ako je više tijelo dalo pravno mišljenje, niže tijelo ga mora poslušati. To je bit vladavine prava, pravnog poretka, sustava nadzora, itd. itd.

Zastupajući tezu da Centar može odlučiti kako želi bez poštivanja pravnog mišljenja višeg tijela (upravnog suda) znači da se zalažemo za tezu da svako tijelo može raditi štogod hoće i odbiti odluke višeg tijela koje su donesene povodom žalbi, upravnih tužbi… zastupamo tezu da smo mi uvijek u pravu samo zato što je to naše mišljenje bez obzira na hijerarhiju.

Dakle, već na ovoj načelnoj, formalnoj razini govorimo o pravnoj katastrofi da si jedan centar daje za pravo ne prihvatiti pravno mišljenje upravnog suda.

Sve ovo bez ulaženja u meritum stvari.

2) Meritum: za početak valja u potpunosti ostaviti sa strane osobna mišljenja o temi udomljavanja. Jednako su irelevantna, slagali se mi intimno s time ili ne. Ljudska prava i načelo jednakosti vrijede bez obzira na naše intime predrasude i mišljenja. Kao uostalom i ostatak pravnog poretka. S time da su ljudska prava i načelo jednakosti civilizacijski doseg pa je naše eventualno neslaganje doista problematično (ali ni to nije ključno u ovom slučaju).

Dakle, meritum: potpuno irelevantno što je zakonodavac napisao, opće je pravilo da zakonodavac (a) NIJE MOGAO misliti, pa ni napisati nešto što je (b) PROTUUSTAVNO i naravno da, ako se to NAIZGLED dogodilo, za to postoji (c) pravni “lijek”.

Idem drugačijim redom jer je logički jasnije za pratiti.

Prvo (b), što znači da je protuustavno? Protivno važećim odredbama Ustava RH, tumačenjima Ustavnog suda RH, uključujući i praksu Europskog suda za ljudska prava u pitanjima ljudskih prava. Isto tako i protivno načelu jednakosti u pravu EU, a u odnosu na tumačenja pojma usluge (jer ovdje nije u pitanju samo obiteljsko pravo, već i pružanje usluga, udomiteljstvo se profesionalizira, da ne širim temu).

I dalje pod (b): je li protuustavno izbaciti iz pojma udomiteljske obitelji istospolne partnere/životne partnere? Nesumnjivo jest. Niz presuda ESLJP, mišljenja USUDa, odluke ESPa… to je za stručnjake, da ne citiram, ali odgovor je – jest, nema nikakvog pravno dopustivog razloga isključiti životne partnere iz pojma udomiteljske obitelji. Radilo bi se o protuustavnoj diskriminaciji na temelju obiteljskog stanja. Ne zanimaju vas presude ESLJP, ali biste bili sretniji s bar jednim argumentom? Evo vam jedan najočitiji: dopuštate udomljenje samcu (osobi istospolne orjentacije), ali ne dopušate istospolnoj obitelji – očita izravna diskriminacija istospolne obitelji tj. diskriminacija na temelju obiteljskog statusa.

Vraćam se na (a) tj. što znači da zakonodavac NIJE MOGAO misliti, ni upisati nešto protuustavno.

Naravno da se to događa, protuustavni propisi pa i zakoni. Zato postoje nadzorni mehanizmi na čelu s Ustavnim sudom RH koji uklanjaju iz pravnog poretka protuustavne pojave, propise, zakone.

Dolazimo do (c) tj. što sada s tim zakonom i zašto sam stavila riječ “naizgled”?

Zakon koji je protuustavan može imati dvije sudbine. Prva jest da se ukine, dakle, izgubi pravnu snagu od trenutka donošenja odluke Ustavnog suda RH. Druga sudbina je puno mudrija, puno poznatija i puno češće primjenjivana u komparativnom pravu (čitaj: u drugim državama), iako nažalost kod nas još uvijek u povojima pa je ovo prilika da budemo mudri i operativni jer nitko ne želi ukinuti načelno neloš zakon (apstrahiram druge kritike ovog Zakona) zbog “ovakvog detalja”. Ta druga, mudrija mogućnost je upravo ovo što je učinio upravni sud, a to je da se tijekom primjene zakona on tumači na smisleni način, što znači uzimajući u obzir Ustav RH, tumačenja Ustavnog suda RH i praksu Europskog suda za ljudska prava (pa i Europskog suda pravde) i kaže da se u primjeni IMA SMATRATI DA SU ŽIVOTNI PARTNERI OBUHVAĆENI iako nisu izrijekom upisani.

Opet niste sretni jer nisam navela reference. Čitajte talijanski ustavni sud, njemački ustavni sud, američki vrhovni sud… itd., itd. Radi se o dobro poznatoj praksi koja se koristi ISKLJUČIVO u području načela jednakosti i ljudskih prava i koja u bitnome kaže:
– zakonodavac je protuustavno “zaboravio” u tekstu neku kategoriju;
– izostavljanje te kategorije protivno je načelu jednakosti i time diskriminatorno;
– zbog toga morali bismo izbrisati cijeli zakon i naložiti zakonodavcu da to upiše;
– ali to je neracionalno, sporo, neučinkovito;
– zato mi kao ustavni sud kažemo da se ovaj zakon ima tumačiti tako da uključuje i tu kategoriju;
– i to ne zato što smo tako smislili, već zato što to već sada zahtijeva Ustav i relevantna praksa;
– a zakonodavac ne smije nikada djelovati protuustavno.

Ipak je ispao duži post, ali ovo je jedini:
– relevantni algoritam razmišljanja o ovom aktualnom pravnom pitanju;
– ispravni sadržaj razmišljanja o ovom pravnom pitanju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.