Nekoliko udruga i institucija u petak je oštro osudilo odluku Ustavnog suda kojom se djelomično ukida odredba o ravnomjernoj zastupljenosti žena i muškaraca na listama za Hrvatski sabor, ocjenjujući da se radi o političkoj odluci kojom je zadan snažan udarac dugogodišnjim nastojanjima za uspostavom rodne ravnoteže u procesima političkog odlučivanja.
U ime obitelji: nestabilno okruženje za provedbu izbora
U ime obitelji pak upozorava da dvije promjene uvjeta izlaska na izbore u manje od 8 mjeseci u izbornoj godini stvaraju nestabilno okruženje i potvrđuju manjak demokracije u Hrvatskoj. “Isto tako – ovakvi potezi izravno dovode do smanjene izlaznosti birača. Zabrinjava nastojanje vladajućih da se birači demotiviraju za izlazak na izbore”, ističu u priopćenju iz te udruge.
Mijenjanje izbornog zakona neposredno prije izbora smatraju lošim potezom Ustavnog suda jer ocjenjuju da ne doprinosi stvaranju stabilnosti i reda, koji su nužni za pripremu i provedbu parlamentarnih izbora.
“Pogodovanje interesima SDP-a ili HDZ-a vječna je bitka u predizbornim danima, no nikako nije dobro za stabilnu demokraciju. Šteta je samo što i Ustavni sud doprinosi nestabilnom okruženju za provedbu izbora”, kaže se u priopćenju.
Oštra osuda SDP-ova Foruma žena
“Socijaldemokratski forum žena, zajedno sa saborskim zastupnicama SDP-a, oštro osuđuje odluku Ustavnog suda kojom se djelomično ukida odredba o ravnomjernoj zastupljenosti žena i muškaraca na listama za Hrvatski sabor. Tako je ta odredba i dalje ostala potpuno neobvezujuća, deklarativna, bez ikakvih sankcija za one koji je neće primijeniti”, ističe u priopćenju SDP-ov Forum žena.
Ukinutom odredbom Zakona, smatraju u Forumu, Ustavni sud doveo je u pitanje ostvarenje jednakih šansi, jednakih mogućnosti da žene ravnopravno s muškarcima sudjeluju u svim procesima političkog odlučivanja.
Ustavni sud se, ističu, u svom obrazloženju vodi tumačenjem višestranačkog demokratskog sustava kao višom od najviših vrednota, čak i kada u istome članku stoji sa svim ostalim najvišim vrednotama, između ostalih i s ravnopravnošću spolova. Pritom, napominju, zaboravlja da nema demokracije bez istinske ravnopravnosti žena i muškaraca, naročito kada je političko djelovanje u pitanju.
“Odluka Ustavnog suda nije ništa drugo nego politička odluka koja nažalost ide na mlin onih koji nikada nisu razumijevali niti provodili najviše vrijednosti demokratskih društava. Iskreno žalimo što se i Ustavni sud svrstao na njihovu stranu”, poručio je u priopćenju SDP-ov Forum žena.
ŽMH: Ustavni sud djeluje protiv zaštite prava žena
Ženska mreža Hrvatske (ŽMH) u priopćenju ističe da je Ustavni sud u svojem tumačenju članka 3. Ustava višestranački sustav postavio za višu ustavnu vrednotu od ravnopravnosti spolova, “pretpostavljajući da ravnopravnost spolova ugrožava višestranačje”.
“Time je Ustavni sud pokazao temeljno nerazumijevanje osnovnih ustavnih vrijednosti koje bi trebao štititi i promicati”, ocjenjuje ŽMH koji još sramotnijim smatra to što je odluka objavljena neposredno pred izbore, a Ustavni sud je imao više od pola godine vremena da se o tome očituje.
“Odluka Ustavnog suda proglašava pozitivne mjere, koje su jedan od načina za stvaranje uvjeta za ravnomjernu zastupljenost žena u tijelima odlučivanja, protuustavnima. Također, Ustavni sud je ovom odlukom započeo praksu rangiranja tj. uspostavljanja hijerarhije ustavnih vrednota”, smatra ŽMH.
Ustavni sud je pokazao da ne poštuje osnovne ustavne vrijednosti koje bi trebao štititi, a ne samo da ne jamči zaštitu, već i djeluje protiv zaštite prava žena u Hrvatskoj, optužuje ŽMH.
Ured za ravnopravnost spolova: udarac nastojanjima za uspostavom rodne ravnoteže
Vladin Ured za ravnopravnost spolova u priopćenju upozorava da je odlukom o neustavnosti odredbe da lista na kojoj nije zastupljeno najmanje 40 posto svakog spola nije pravovaljana Ustavni sud zadao snažan udarac dugogodišnjim nastojanjima za uspostavom rodne ravnoteže u procesima političkog odlučivanja.
“Ova odluka ne samo da je vjetar u leđa sprječavanju bržeg uspostavljanja stvarne ravnopravnosti muškaraca i žena, već je jasno usmjerena ka cementiranju političke podzastupljenosti žena, kao jednog od najvažnijih indikatora neravnopravnosti spolova”, smatra Ured.
Ustavni sud, ističe Ured, time poručuje da to što se udio žena u hrvatskom parlamentu od 2000. godine nije pomaknuo na više od 25 posto, nije problem, da nije demokratski deficit.
“Tvrdnja Ustavnog suda da bi neprihvaćanje rodno neuravnoteženih lista imalo ograničavajući učinak na slobodu kandidiranja u praksi bi moglo značiti, kao što je to bilo na svim dosadašnjim izborima, da će ova sloboda važiti uglavnom za muškarce i tek marginalno za žene”, upozoravaju iz Ureda.
Ured za ravnopravnost spolova stoga poziva političke stranke i druge ovlaštene predlagatelje da unatoč odluci Ustavnog suda na izborima za Hrvatski sabor kandidiraju najmanje 40 posto žena, odnosno podzastupljenog spola, i time učine rodno osjetljiv demokratski iskorak.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
