Desetljeće od referenduma o braku: političke elite priječe nove narodne referendume!

Montaža: Narod.hr, izvor: Fah, Narod.hr

U Hrvatskom saboru održan je u ponedjeljak, 4.12. Okrugli stol koji organiziraju udruga U ime obitelji i saborski zastupnik Nino Raspudić na temu ”10 godina od narodnog referenduma o braku. Osvrt na prošlost i poučci za budućnost”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Govornici su bili: Prof.dr.sc. Robert Podolnjak, profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr.sc. Jakov Žižić, politolog i dr. Željka Markić, izvršna direktorica udruge U ime obitelji.

Nino Raspudić: Ovo je zlatna obljetnica hrvatske demokracije

Nino Raspudić, saborski zastupnik Mosta i suorganizator okruglog stola kazao je da obilježavamo ”zlatnu obljetnicu hrvatske demokracije”.

”Ovo što se dogodilo prije 10 godina je možda najvažniji čin u hrvatskoj demokraciji. Unatoč pritisku mainstreama, narod je izrazio svoju volju i stavio u Ustav.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Udruga U ime obitelji je prije 10 godina pokrenula referendum koji je izazvao potres na političkoj i društvenoj sceni. Potres čije se pozitivne posljedice osjećaju i danas.
To su poučci za budućnost”, kazao je Raspudić na početku.

Markić: Obitelj koja se temelji na braku na najbolje mjesto za podizanje djece

Okupljeni su pogledali kratki video uradak Brune Pavića. Pomoću arhivskih snimaka prikazao je zbivanja prilikom prikupljanja potpisa. Kao i tijek i odražvanje referenduma o braku 2013. godine.

”Nas okupljene u građanskoj inicijativi pokrenula je ljubav prema obitelji i djeci. Svijest da je izvan svake sumnje obitelj koja se temelji na braku, kao zajednici žene i muškarca, najbolje mjesto za podizanje djece. Zajednica žene i muškaraca je jedina zajednica koja na svijet donosi nove ljude. Država je zainteresirana za uređivanje institucije braka. Primarno zato što je to institucija koja se brine za nove ljude, djecu, nove građane te države. A u interesu države je da djeca odrastaju u najboljem mogućem okruženju. To je najmanje skupo za cijelo društvo. I najbolje za pojedinca i zajednicu. U posljednjih deset godina u državama u kojima je agenda izjednačavanja homoseksualne zajednice i braka postala dominantna, u kojima se sve relativizira kao da ne postoji objektivna istina – imamo najviši postotak depresije i samoubojstva ikad među mladima. Ogroman postotak mladih i starih ljudi koji žive u egzistencijalnom vakuumu. Ne vide da njihov život ima smisla. E, to smo željeli spriječiti. I pokazati koji je put izgradnje obitelji i društva onja koji ljudima pomaže živjeti bolji i sretniji život”, naglasila je izvršna direktorica udruge U ime obitelji dr. Željka Markić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Tijekom prikupljanja potpisa – SDP-ova vlast je povećala broj potrebnih potpisa

U svojoj prezentaciji dr. Markić se osvrnula na sam tijek i početak pokretanja inicijative za referendum o braku. Prisjetila se  raznih prepreka. Na primjer, da je tijekom prikupljanja potpisa ministar Bauk povećao broj potpisa koje je potrebno prikupiti. Prikazana je jednostana podrška predsjednika Josipovića, premijera Milanovića i cijele vlade kampanji protiv referenduma. Kao i više od 50 prijava policiji zbog napada na volontere. Podsjetila je da je u prikupljanju potpisa sudjelovalo 6,000 volontera koji su dežurali na oko 2,000 štandova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

”U demokraciji vlast proizlazi iz naroda.To je ključna informacija. Svi mi trebamo kao građani razumjeti da mi odlučujemo o društvu u kojem živimo. Trebamo za njega preuzimati odgovornost.”, naglasila je Markić.

Referendum o braku i društveno zagovaranje obiteljskih vrijednosti

Te 2013. još nismo znali da se u stvari bavimo društvenim zagovaranjem. Da mi kao građani poduzimamo niz akcija i svraćamo pozornost javnosti na probleme. Ukazujući kako nešto jest i kako bi trebalo biti. I nudimo riješenja. Ovakav oblik djelovanja udruge sa našim vrijednosnim sustavom u Hrvatskoj nije postojao do 2013.”, kazala je Markić.

”Mediji i političari stvarali su ogroman pritisak. Lažima su ljude pokušali odgovoriti od toga da izađu na referendum. Ipak, građani su izašli, i sa oko 66% glasova za smo 1.12 .2013. promijenili hrvatski Ustav. Definiciju braka iz Obiteljskog zakona stavili u Ustav. Može je se promijeniti jedino novim referendumom”, naglasila je Markić.

Referendum o braku: od 120 hrvatskih gradova – samo 8 je većinski bilo protiv

Izlaznost na taj referendum bila je 38% što su mediji prikazivali kao niskom izlaznosti iako je na referendum za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, za što su gotovo svi navijali, bila tek nešto viša – 43 %.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od 120 gradova, samo je osam bilo većinski protiv. I Grad Zagreb je glasao ZA na referendumu, istaknula je Markić.

”UiO je okupila građane različitih vjeroispovijesti, političkih i drugih uvjerenja.  Sudjelovalo je 6000 volontera na dvije tisuće mjesta na kojima su se prikupljali potpisi.

Prikupljeno 749.316 valjanih popisa, a bilo ih je još i više. Ministarstvo uprave tek je nakon tri mjeseca potvrdilo da je potpisa dovoljno.”

Prof. Podolnjak o ustavo-pravnim aspektima

”Jedan uvaženi stručnjak je 2013. napisao je da se tamo gdje je barem jednom održan jedan narodni referendum može smatrati da ta država stvarno ima neposrednu demokraciju i da ona stvarno postoji.”, na početku svog izlaganja rekao je prof. Robert Podolnjak.

“Iznimno je ustavnopravno i političko značenje referenduma. To je prvi i jedini uspješno provedeni referendum narodne inicijative, proveden u skladu s Ustavom. Imali smo i neke druge uspješne inicijative, ali bez provedbe referenduma”, kazao je prof. Podolnjak.

Kaže da je prikupljanjem dovoljnog broja potpisa vladajućoj eliti bilo jasno da je inicijativa preskočila najteži korak.

Prof. Podolnjak usporedio je situaciju u Hrvatskoj sa Švicarskom. ”Tamo je vrijeme za prikupljanje potpisa 18 mjeseci, kod nas 15 dana. Kod nas znate da bez 400 000 potpisa neće uspjeti. Tamo možete potpise prikupljati bilo gdje. Kod nas morate na štandovima koje će vam dodijeliti jedinice lokalne samouprave. Kod nas je to puno teže nego u Švicarskoj. I zato je ovaj uspjeh vrlo iznenađujući”, kazao je Podolnjak.

Referendum o braku – prva promjena Ustava kroz narodnu inicijativu

”Zastupnici vladajuće koalicije i odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav, smatrali da kad je riječ o ustavnim promjena, donosi ih isključio Sabor. I stajalište tog odbora je bilo da Sabor ima monopol nad promjena u Ustavu. Ovo je bila prva situacija gdje se tražila promjena Ustava putem narodne inicijative. Stajalište Odbora je bilo da se Ustav može mijenjati isključivo u Saboru…. To je bilo neprihvatljivo.

Prvi put su svi profesori ustavnog prava potpisali izjavu i naveli da nema dvojbe da hrvatski Ustav poznaje dva načina svoje promjena, jedan je da o tome odlučuje Hrvatski sabor. Drugi je narodni referendum”, protumačio je prof. Podolnjak.

Izvor: Narod.hr

”Politička elita bila je prilično iznenađena uspješnošću građanske inicijative. I činjenicom da će se referenduum održati. I da će se Ustav promijeniti izvan kontrole političke elite. Na tom primjeru politička je elita odlučila da se to više ne ponovi. I da će učiniti sve da više ne dođe u situaciju da se narodnom referendumom mijenja Ustav. Sve što su političari poduzimali u ovih 10 godina meni potvrđuje ovu moju sumnju”,naglasio je Podolnjak.

Referendum o braku je ostavio utisak na vladajuće klase. Bez obzira na to tko je na vlasti. U ovih 10 godina nijedna vlast nije dozvolila održavanje bilo kakvog novog referenduma. A Ustavni sud se suprotno svojim ovlastima postavio iznad samog Ustava. Kao konačna brana da se spriječi održavanje bilo kakvog referenduma”, poručio je prof. Podolnjak.

dr.sc. Jakov Žižić: Pouka – možete imati pučke inicijative, ali referenduma neće više imati

Politolog Jakov Žižić prisjetio se političku i društvenu atmosferu u vrijeme održavanja referenduma. I ukazao na funkcioniranje Ustavnog suda u proteklih 10 godina.

”Netko je iz ove inicijative izvukao pouke. A to su oni koji su negativno orijentirani prema volji naroda. Mi smo u ovih 10 godina imali pučke inicijative. Ali, nismo imali referendum.
To su napravile one snage koje žele da se težište liberalne demokracije u kojoj žive, stave upravo na stranu ovog liberalnog. Da se stavi težište na prava pojedinaca, (‘ugroženih pojedinca’) nasuprot volji naroda. Oni u stvari traže liberalnu autokraciju.”


Naši su mediji puni pojmova liberalna i neoliberalna demokracija. Stalno nas bombardiraju izrazima oduzimanja prava ‘zakinutim skupinama’. Nitko ne spominje oduzimanje volje građanima”, kazao je Žižić.

Napomenuo je da društvena i politička elita ima prijezir i neprijateljstvo prema volji građana.

”Izbore još mogu istrpjeti, ali referendum koji elite ne kontroliraju, to ne”, istaknuo je Žižić.

Dodao je da je Ustavni sud ključan element za održavanje hegemonije političke i kulturne elite. ”Vladajući u ustavni sud biraju ljude. Ustavni sud je kod nas donio političku o udomljavanju djece od strane istospolnih parova”, podsjetio je Žižić.

Dr. sc. Žižić napomenuo je da je ”cijeli narativ koji je vladao 2013. pokazao krhkost liberalno progresivne hegemonije”.

”…Zato je važno što smo se okupili i prisjetili se. No, na žalost mislim da su neki drugi povukli više poduka. A to je možete imati pučke inicijative, ali referenduma nećete imati više”, zaključio je.

Deseta godišnjica referenduma o braku

Prvog dana prosinca obilježeno je točno deset godina od održavanja prvog narodnog referenduma od osamostaljenja Hrvatske, referenduma koji su pokrenuli i omogućili samo građani.

Možda će vas zanimati

Političari i podupiratelji referenduma o braku čestitali njegov deseti rođendan: Poslušajte što su poručili

Uoči desetogodišnjeg rođendana referenduma o braku pojedini hrvatski političari, poslali su svoju poruku i čestitku.

Protiv najdemokratskijeg načina izjašnjavanja birača – referenduma – o referendumskom pitanju „Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?“– bili su tadašnji premijer Milanović i cijela njegova vlada sa svim ministrima, s njima povezane tzv. civilne udruge, tadašnji predsjednik RH Ivo Josipović koji se na današnji dan, prije devet godina, suprotno demokratskoj praksi i smjernicama Venecijanske komisije, pojavio na naslovnici Jutarnjeg lista uz naslov: “Ja ću glasati protiv, a vi?“, a gotovo 90 % medijskih izvješća bilo je protiv referenduma i prava birača da u demokratskom ozračju odlučuju o tako važnom pitanju kao što su brak, obitelj, posvajanje i podizanje djece.

Unatoč tome, 66% birača izjasnilo se ZA ustavnu zaštitu braka kao zajednice žene i muškarca.

Možda će vas zanimati

Bi li današnji, Plenkovićev HDZ podržao referendum o braku ili bi bio na pozicijama SDP-a?

Uoči desete godišnjice Referenduma o ustavnoj definiciji braka čini se kako se HDZ pod vodstvom Andreja Plenkovića

Prvi narodni referendum omogućile su tisuće volontera, stotine tisuća građana koji su svojim potpisom omogućili njegovo raspisivanje i oko milijun birača koji su, unatoč zastrašivanju, etiketiranju i pritiscima izašli na referendum, glasali u skladu sa svojom savješću i vrijednostima.

Građanska inicijativa „U ime obitelji“ okupila je građane različitih nacionalnosti, vjeroispovijesti, političkih i drugih uvjerenja, brojne udruge, sve veće vjerske zajednice, hrvatske branitelje, političke stranke – sve one koji smatraju da je brak životna zajednica žene i muškarca – kako bi na najdemokratskiji način – referendumom – izrekli svoj stav o braku i obitelji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.