Rusija želi razvijate odnose s Hrvatskom i 2016. će biti godina “proboja” u odnosima između dvije zemlje koji su sada ograničeni europskim sankcijama Rusiji zbog Ukrajine, izjavio je u utorak ruski veleposlanik Anvar Azimov.
“Rusija želi zauzeti prostor za razvoj odnosa u svim sferama (…) gledam na to s optimizmom inače se ne bih prihvatio ambiciozne zadaće da dam impuls razvoju odnosa na uzajamno korisnom temelju”, kazao je Azimov na tiskovnoj konferenciju o stanju i perspektivi rusko-hrvatskih odnosa u povodu dana diplomata Ruske Federacije.
Izrazio je nadu u jačanje političkih kontakata i suradnje na gospodarskom planu te području kulture i znanosti.
“2016. će biti godina proboja u našim odnosima”, uvjeren je ruski veleposlanik koji je kao jednu od zadaća najavio povećanje ruskih investicija u Hrvatskoj na milijardu eura te povećanje robne razmjene između dvije zemlje na tri milijarde eura, ali nije konkretno rekao kako će se doći do toga.
“Ruske investicije u Hrvatskoj sada iznose 500 milijuna eura. To je premalo”, ocijenio je Azimov, podsjetivši da 95 posto cjelokupne robne razmjene otpada na naftu i plin.
“Robna razmjena se zbog sankcija SAD-a i EU-a smanjila za 40 posto i stala je na jednoj milijardi i 200 milijuna dolara”, kazao je ruski veleposlanik i upozorio da su zbog sankcija osobito stradali poljoprivredni proizvođači.
Poručio je da Rusija, osim naftom i plinom, Hrvatsku želi opskrbljivati i ugljenom i aluminijem te da je posebice zainteresirana za suradnju u brodogradnji.
“Tu bi izašli s velikim narudžbama, ali je i tu suradnja zamrznuta zbog sankcija”, kazao je Asimov.
Što se energenata tiče, Asimov poručuje da bi Moskva radije da se nafta i plin Hrvatskoj isporučuju direktno, a ne preko treće strane, uz uvjerenja da je Hrvatska po tom pitanju isporuke energenata “osigurana i da neće stradati uslijed mogućeg prekida isporuka nafte i plina”.
Osvrnuvši se na Južni tok, kazao je da ne misli da će se taj projekt aktivirati u skoro vrijeme. “Nismo ga još pokopali, samo zamrznuli, Hrvatska je bila blagonaklona prema tom projektu”, kazao je Asimovi dodajući da je Rusija sada usredotočena na Sjeverni tok 2.
“Njemačka je zainteresirana za direktnu isporuku i mislim da će se taj projekt realizirati”, kazao je veleposlanik.
Izrazio je žaljenje što je Rusija bila isključena iz mnogih projekata u Hrvatskoj, podsjetivši na projekt istraživanja ugljikovodika u podmorju Jadrana i kupovinu kontrolnog paketa INA-e i MOL-a te da ih nitko nije kontaktirao u vezi LNG terminala. Kazao je da Rusija razumije položaj Hrvatske kao članice EU-a, ali i poručio da je, što se suradnje tiče, “u mnogim pitanjima, loptica na vašem terenu”.
To se tiče, kako je rekao, i inicijative predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović o uspostavi intenzivne suradnje na okosnici Baltik-Crno more-Jadran.
“Ne znamo da li da se radujemo i plješćemo ili da se zabrinemo. Ne želimo da se te zemlje zatvore”, kazao je Azimov i dodao da bi Rusija htjela “vjerovati u konstruktivni duh te inicijative” i ulazak drugih partnera, uz poruku da Moskva “ne odbacuje niti jednu inicijativu hrvatskog vodstva”.
