Je li kadrovski osiromašen zadarski Centar za socijalnu skrb mogao na temelju vlastitih spoznaja o brojnim problemima u “paškoj obitelji” – spriječiti monstruozan očev čin bacanja djece s balkona? Zašto malodobna djeca nisu oduzeta već prijavljivanim i osuđivanim roditeljima na vrijeme? Je li za propuste kriv sustav usmjeren na birokraciju i izostanak ljudskog pristupa? Koliku odgovornost snosi ministrica Nada Murganić?
> (VIDEO) Tragedija na Pagu: Otac koji je bacio djecu s prvog kata prijavljen za pokušaj četverostrukog teškog ubojstva
Gošće HRT-ove emisije Otvoreno bile su Nada Murganić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Štefica Karačić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika, Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, prof.dr. sc. Marina Ajduković, Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr.sc. Jasminka Zloković, red. prof. Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i mr. Ella Selak Bagarić, psihologinja u Poliklinici za zaštitu djece i mladih grada Zagreba.
Murganić: U Vladu sam otišla na poziv premijera, tako ću i otići
Zamoljena da komentira današnju izjavu “kad je u sustavu jako teško najlakše bi bilo otići” resornoj ministrici odmah na početku emisije postavljeno je i pitanje što je teško u sustavu.
“Rečenica je izvađena iz moje izjave u kojoj me se poziva na ostavku. U Vladu sam došla na poziv premijera i izglasana u Saboru, tako ću i otići. Bilo bi komotno dati ostavku jer je zaista svima nama teško, jer se dogodila teška tragedija, jer smo povezani indirektno ili direktno s obitelji, a stigmatizira nas se, etiketira i naš rad se obezvrjeđuje. Govori se na jedan način na koji ova profesija, djelatnost i zaposlenici u sustavu, pa i korisnici, ne zavrjeđuju i to nije dobro za cijelu društvenu zajednicu”, rekla je Murganić.
“Zvanje socijalnog radnika je mlada profesija, koja se mora dokazivati, mi smo ti koji zajedno u krugu međuresorne suradnje nosimo jedan težak i vrlo odgovoran posao. Dolaze nam građani, korisnici, koji su zaista opterećeni teškim problemima. Nama se ne dolazi kad je lijepo. Mi smo pomagačka, savjetodavna djelatnost, da bi mi imali uspjeha, treba nam i suradnja i dobra volja onih za koje radimo – korisnici, lokalna zajednica i pozitivan pristup medijima. Inzistirat ću da se snimiti dokumentarac o radu jednog socijalnog radnika, ne zato da se opravdamo o eventualnom propustu nego da se vidi složenost našeg posla”, smatra ministrica.
Na pitanje da je formirala svoje mišljenje o propustima ravnateljice zadarskog centra socijalne skrbi Murganić je rekla da u njenom prijedlogu sjednice upravnog vijeća na kojem će se razmotriti odgovornost ravnateljice i po njenom prijedlogu predložiti razrješenje upravo je ono zbog čega ravnatelj u bilo kojoj organizaciji postoji.
“Postoji da organizira i koordinira rad između odjela i odsjeka, između stručnih radnika, da se organizira i druge aktivnosti koje su potrebne da bi funkcionirao jedan složen sustav. Ono što je zadužen ravnatelj je ne da samo koordinira rad u ustanovi nego i centra s ostalim institucijama u lokalnoj zajednici.”
Karačić: 2013. Sud je donio privremenu mjeru izdvajanja djece
Formirano je mišljenje inspekcije. O tome jesu li neki odgovorni za postupanje i je li bilo propusta u nadzoru obitelji, govorila je članica inspekcije Štefica Karačić.
“Komora će dati priopćenje. No, nikad se ne može reći da je baš sve napravljeno kako je trebalo biti”, rekla je Karačić.
Na činjenicu da je još 2013. pokrenut postupak i onda se obustavio jer je odvjetnik donio mišljenje Karačić je rekla da je centar za socijalni rad Zadar temeljem okolnosti u toj obitelji podnio sudu prijedlog da se djeca izdvoje.
“Sud je donio privremenu mjeru izdvajanja djece. Kad se mjera trebala izvršiti i već je bio dogovoren smještaj sve djece postupak je zastao jer je odvjetnik obitelji donio nalaz psihijatra, po svojem izboru, u kojem stoji da djecu ne treba u tom momentu odvojiti od roditelja”, rekla je Karačić.
Selak Bagarić: Donose se preblage mjere, a dijete pati
Na pitanje kakve propuste u ovom slučaju uočava Ella Selak Bagarić, rekla je da se niti mjera nadzora niti prijedlog izuzimanja djece iz obitelji ne donosi temeljem mišljenja jedne osobe.
“Zlostavljanje se iznimno rijetko se događa selektivno u obitelji odnosno da je samo jedno dijete zlostavljano. Postupci traju dugo, donose se preblage mjere, a dijete pati. Donijeti mišljenje da se dijete izuzme ozbiljno ukazuje na kršenje djetetovih prava. Mišljenje jednog stručnjaka nije dovoljno da se pobije mišljenje centra za socijalnu skrb. Ne ulazeći u konkretan slučaj meni to djeluje vrlo neobično, rekla je Selak Bagarić.
Dimić: Nedostaje kadra
Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata u socijalnoj skrbi rekla je da nije vidjela inspekcijski nalaz, ali da se nada da hoće.
“Ono što znam je da se jednom administrativnom mjerom, razrješenje ravnateljice, smatram nepotrebnom jer je u postupku reizbor. Zaposlenici su izašli dati ne samo potporu njoj nego su izašli iskazati nezadovoljstvo stanjem u sustavu socijalne skrbi. O stanju se raspravlja nakon tragičnog događaja”, rekla je Dimić.
O stanju u sustavu najbolje govori podatak da je prije 2014. bilo je 8880 zaposlenika u svim ustanovama socijalne skrbi. do 2018. je bila zabrana zapošljavanja. Više puta smo govorili Vladi da nije to dobro. Broj zaposlenika 2018. bio je 6900, a 2014. smo upozoravali da nedostaje 20% kadra. Inspekcijskim nadzorom treba utvrditi i manjak kadra. Kad se naloži ravnatelju da zaposli radnika iz resornog ministarstva dođe odbijenica za zapošljavanje, rekla je sindikalistica.
Ajduković: Sve se manje radi preventivnim radom, a sve više kriznim socijalnim radom
Na pitanje jesu li djelatnici centra za socijalni rad dovoljno educirani prof. Marina Ajduković rekla je da su dovoljno dobro obrazovani da prepoznaju rizike za razvoj djece.
“Godinama razvijamo programe da se prepozna sigurnost i rizik kod djece. Ovdje su dvije važne okolnosti : nedostatak kadra, sve se manje radi preventivnim radom, a sve više kriznim socijalnim radom.“, objasnila je Ajduković.
Zloković: Da smo imali četiri zapuštena mačića, bili bismo učinkovitiji, nego u slučaju kad imamo djecu koja su ugrožena
“Smatram da su zakazali sustavi, ne samo sustav socijalne skrbi, ne radi se samo tome da su djeca odnosno obitelj imale odluku nadzora koji se očigledno nije izvršio onako kako se trebao po učestalosti. Mene užasno boli da smo imali četiri zapuštena mačića onda bismo bili sigurno učinkovitiji nego u slučaju kada imamo djecu koja su ugrožena. Kako to škola nije prepoznala zapuštenu i preplašenu djecu po evidentnim primjerima zapuštanja. Kako to da netko iz okoline nije to prepoznao.”, rekla je.
Na pitanje koliko bi trebali imati socijalnih radnika, ministrica Murganić je rekla da ima 1600.
“U vrijeme mog mandata zaposlili smo oko 300 socijalnih radnika. To je na broj centara kojih je 80 s 36 podružnica malo i trebalo bi još oko 300 da bi zadovoljili minimume. Raspisujemo natječaje i radimo sukcesivno. Podigli smo plaće socijalnim radnicima. Socijalni radnik ima bruto plaću 12.187 kuna, a bio je 9900 kuna. Socijalni radnici bili su potplaćeni u prosjeku u odnosu na iste profesije u drugim javnim službama 15-20% i to je značajan pomak. Inzistirali smo i povećali naknade korisnicima jer kada se ukidaju naknade korisnicima to se reflektira negativno kao teškoća u radu socijalnog radnika. Jačamo i prostorne kapacitete. Da imamo još puno toga učiniti, ali hoćemo”, najavila je ministrica u Otvorenom.
Na podatak o plaćama reagirala je Dimić.
“Presporo idu promjene radi se u skučenim prostorima. U jednoj prostoriji su dva-tri socijalna radnika. Druga socijalna radnica mora izići van da bi prva mogla smjestiti i razgovarati s obitelji”, objasnila je Dimić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
