U emisiji Pressing N1 televizije o temi vjeronauka u školama govorio je filozof i ateistički aktivist Pavel Gregorić, inače unuk komunista i nekadašnjeg člana totalitarnog komunističkog režima s kojim dijeli ime.
Gregorić je rekao kako sve vjerske zajednice nisu jednake pred zakonom u Hrvatskoj jer katolička Crkva ima državu Vatikan iza sebe i međunarodne ugovore, također je dodao kako u praksi Hrvatska nije u cijelosti sekularna država jer vidi utjecaj Crkve na škole kroz vjeronauk primjerice.
Imaju li vjeroučitelji veća prava od ostalih učitelja?
Gregorić je potom ustvrdio da kada škola traži nastavnike raspisuje natječaj, a kada treba vjeroučitelja ne raspisuje natječaj nego se obraća biskupiji i traži vjeroučitelja koji može postati i ravnatelj, a ima ih 20-ak trenutno, jer ima sva prava kao i ostali učitelji.
Velečasni Šagud koji je također bio gost emisije pojasnio je kako su vjeroučitelji i možda u lošijem položaju jer odgovara i biskupiji i školi. Gregorić mu je odgovara kako vjeroučitelji mogu prije napredovati nego ostali.
Tko stvara netočnu sliku o položaju vjeroučitelja u obrazovnom sustavu?
Tezu kako su vjeroučitelji za razliku od drugih djelatnika u obrazovnom sustavu u povlaštenom položaju, protivnici vjeronauka u školama ističu kao svoj argument. Predsjednica udruge U ime obitelji nakon niza neistinitih informacija koje su izašle u medijima tijekom 2019., reagirala je i objavila provjerene podatke koji se tiču vjeroučiteljskog zanimanja kako bi se spriječilo širenje dezinformacija i medijsko manipuliranje.
“Punih 10 godina vjeroučitelji uopće nisu mogli stručno napredovati u mentora, pa onda savjetnika, onda su neko vrijeme mogli napredovati s 2 godine staža, a danas većinom napreduju uz isti broj godina staža kao i njihove kolege. Naime, vjeronauk je u škole u Hrvatskoj uveden nakon pada komunizma – koji ga je izbacio iz svih škola, zatvorio sve vjerske škole, bolnice, domove i ustanove plijeneći imovinu u vlasništvu brojnih katoličkih redova, župa, biskupija i institucija. Vjeronauk je u škole uvođen postupno, jer je bio velik interes roditelja za poduku djece, a nije bilo dovoljno vjeroučitelja. Kroz prvih 10 godina – 1991-1999. vjeroučitelji uopće nisu mogli napredovati.“, pojasnila je dr. Markić i dodala:
“Da bi vjeroučitelj mogao stručno napredovati treba uz godine rada zadovoljiti i ostale kriterije kao i ostali kolege u zbornici – izvannastavni stručni rad, redovito stručno usavršavanje i kvalitetan rad sa učenicima. Dakle, isti je postupak i za vjeroučitelja i za profesora hrvatskog.“, istaknula je predsjednica udruge UIO dr. Željka Markić.
Prema novom Pravilniku o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima donesenom 2019. godine ista pravila odnose se na sve zaposlene u obrazovnom sustavu, a vrijede i za napredovanje.
> Prof. Marunčić iz AZOO za Narod.hr odgovara na napade na vjeronauk u školama
Također, kroz medije se često provlači tvrdnja kako su katolički vjeroučitelji privilegirani u odnosu na vjeroučitelje drugih vjeroispovijesti koji ne mogu zasnivati stalni radni odnos.
“Katolički vjeroučitelji zbog velikog broja djece koja idu na vjeronauk mogu doseći punu satnicu i onda zasnovati stalni radni odnos. Baš kao što je vjerojatno profesoru engleskog lakše doći do pune satnice i stalnog radnog odnosa, nego npr. profesoru španjolskog. Dakle nisu privilegirani u odnosu na kolege, vjeroučitelje drugih vjeroispovijesti. Istina je upravo suprotna. Ugovori s Katoličkom Crkvom pomogli su drugim vjerskim zajednicama da sličnim pravnim aktima s Vladom Republike Hrvatske reguliraju način izvođenja svog konfesionalnog vjeronauka i vjerskog odgoja u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu. Tako je Vlada RH od 2003. do 2014. sklopila osam ugovora o pitanjima od zajedničkog interesa s različitim vjerskim zajednicama u Republici Hrvatskoj (islamska, srpska pravoslavna, makedonska pravoslavna, dvije židovske zajednice i više protestantskih crkvenih zajednica).”, pojasnila je dr. Markić.
Gregoriću je u emisiji bilo sporno i što katolički vjeronauk kojem je svrha evangelizacija predisponira učenike da favoriziraju jedan svjetonazor i skup vrijednosti koji je karakterističan za demokršćanske i desne političke opcije.
“Ovako postavljeni vjeronauk odgaja birače HDZ-a ili još desnijih stranaka za one koji su razočarani HDZ-om.”, kazao je. Smatra i da je društveno štetan jer postoje elementi evidentne netrpeljivosti s ateistima.
Suprotno njegovim tvrdnjama, vjeronauk je u hrvatskim školama izborni predmet. U prosjeku oko 80 % roditelja u Hrvatskoj odabire ga za svoju djecu, jer s pravom drže da će na tom predmetu naučiti nešto korisno, nešto dobro. Ustav RH i međunarodne konvencije jamče demokratsko pravo roditelja na odgoj svoje djece u skladu sa svojim vjerskim uvjerenjem.
Prema podacima iz Nacionalnog katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije od 521.964 učenika svih hrvatskih osnovnih i srednjih škola njih 425.530 pohađa Katolički vjeronauk, a oko 7500 učenika sluša Vjeronauk drugih vjerskih zajednica. Tako Katolički vjeronauk u osnovnim školama pohađa između 85 % i 90 % učenika, a u srednjim školama 78 %.
Gostovanje Pavela Gregorića u cijelosti možete pogledati na poveznici:
Tekst se nastavlja ispod oglasa
