Gradovi će od iduće godine turističku pristojbu naplaćivati i kruzerima. Bit će to dodatna zarada od tog vida turizma. Pitanje je što nam donosi, a što odnosi taj stalni rast kruzerskog prometa. Ali ono što je neupitno je da će se on nastaviti i u idućim godinama.
Gradnja splitskih vezova prije tri godine pokazala se opravdana. Uložilo se 230 milijuna kuna, kredit se vraća većom zaradom od kruzera.
“Od kada su izgrađeni vanjski vezovi niti jedan kruzer nije bio na sidru, a to nama u financijskom smislu znači da mu možemo naplatiti punu lučku pristojbu. U protivnom, ako je na sidru, možemo naplatiti samo 50 posto”, kazao je ravnatelj Lučke uprave Split Vice Mihanović.
Velikom kruzeru tako se ukupno naplati oko 70 000 kuna, s turističkom pristojbom od iduće godine samo zarada od pristajanja kruzera bit će veća od 100 000 kuna. U Split će ih ove godine stići 312. Gužva u luci, na prometnicama i u centru grada jedna od najvećih negativnosti koje donose kruzeri.
“Pedeset posto putnika ide u sam grad, a od drugih 50 posto dio ostaje na brodu, a dio ide na izlete oko Splita. Znači kada nas ljudi kompariraju npr. s Dubrovnikom gdje velika većina putnika želi doći baš na Stradun, u centar grada, to u Splitu nije slučaj”, kaže Mihanović.
Ovi prizori najbolje opisuju stanje u Dubrovniku: s gotovo 500 uplovljavanja kruzera na godinu došlo se do optimalnog broja i do faze kada grad može raditi vlastiti odabir i broja brodova i termina dolazaka.
“Već tri godine u kontinuitetu smanjujemo broj dolazaka kroz srpanj i kolovoz, od 15. lipnja do 15. kolovoza, već smo sada to pomakli na od 1. lipnja do 1. rujna, tako da u tom razdoblju posebnu smo pažnju stavili na kontrolu broja dolazaka i smanjenje toga broja i na neki način pokušali smo ih provući kroz sve dane u tjednu. Prije je dominantan bio četvrtak, petak i subota”, rekao je ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo.
Dobre strane kruzing turizma su produženje sezone, dovođenje novih gostiju i promocija destinacije. S druge strane tu su spomenute gužve, ekološki problemi i navodna mala potrošnja gostiju s kruzera, javlja HRT.
“Našim malim obrtima i uslužnim djelatnostima iznimno su bitni i ovakvi gosti, jer to su gosti koji upravo kupuju njihove proizvode i upravo trebaju njihovu uslugu, uz uvjet da smo vremenski alocirali njihove dolaske, u vrijeme pred i posezone i da ne dolaze u vršnim mjesecima, oni su nama i te kako dobri gosti”, rekla je direktorica TZ Grada Splita Alijana Vukšić.
“Analize dostupnih podataka pokazuju da cruising turizam tu je dobar faktor u smislu da je njegova sezona malo duža i malo blaža je ta krivulja sezonalnosti nego kod drugih oblika i držim da je kruzing turizam dobar način za produženje sezone”, rekla je izv. prof. dr. sc. Smiljana Pivčević.
Zabrinjava procjena da kruzeri u Splitu onečiste zrak više nego svi automobili zajedno. Ipak, mjerenja i u splitskoj i u dubrovačkoj luci pokazala su da je zrak i dalje kvalitetan. Ekološki standardi su sve stroži, na brodovima se razdvaja otpad, no uvijek ostaje bojazan što sve završi u moru?
“Sve te tvrtke i države u kojima su one registrirane su potpisnici međunarodne konvencije Marpola koji govori o određenoj udaljenosti od obale gdje se nešto može ispuštati ili ne, ali opet kontrola je tu vrlo slaba. Imamo primjer iz Dubrovnika gdje su doslovno slikani i snimljeni ti kruzeri gdje ispuštaju ravno ispod Dubrovnika otpadne vode”, rekla je Zrinka Jakl, predsjednica Upravnog odbora Udruge “Sunce” Split.
Ključno je pronaći mjeru i procijeniti koliko kojoj destinaciji treba mega- kruzera za održivi turizam. Zarada ne smije biti osnovno mjerilo. Splitski Pomorski fakultet izrađuje Studiju o kruzerima koja će biti podloga za široku raspravu o budućnosti kruzing turizma u gradu. Manje je nekada više. Ipak, Split za razliku od Dubrovnika još uvijek ima prostora za rast broja mega- kruzera.
